Istraživanja
Više od brojeva
SLOVENAČKA DOMAĆINSTVA MEĐU NAJSIROMAŠNIJIM U EU
Slovenačka domaćinstva važe za najsiromašnija u Evropskoj uniji, sa prosečnom neto vrednošću imovine od oko 150.000 evra po domaćinstvu, navodi se u istraživanju Evropske centralne banke (ECB), koje je prenela slovenačka agencija STA.
Poslovanje poljoprivrednog gazdinstva 2012. godine
ŠTA POKAZUJE BILANS PROIZVODNJE VOJISLAVA MIRKOVA IZ ZRENJANINA?
Zrenjanin, 9. april 2013.
Posao ekonomiste i iskustva koja ima Vojislav Mirkov iz Zrenjanina (danas penzioner) koristi za praćenje poslovanja svog poljoprivrednog gazdinstva. Njegovu računicu objavljujemo da bi i drugi poljoprivrednici mogli da uporede kretanje troškova i dobiti, što je značajno pred prolećnu setvu.
Privatizacija ili krađa
I ZADRUGARI TRAŽE PROVERE
Novi Sad, 4. april 2013.
Nakon juče objavljene najave u listu „Dnevnik” i prenete u „AgroServisu” u kojoj piše da će iduće nedelje biti osnovana posebna radna grupa u državnoj administraciji za proveru više od pedeset obavljenih privatizacija instituta i zadruga, „AgroServisu” su se javili poljoprivrednici iz Futoga, Horgoša, Čerevića, Ečke...
U Futogu, kako smo čuli, i dalje tvrde da je privatizacija imanja „Planta” sumnjivim radnjama uneta u „Dijamant agrar” iz Zrenjanina i da je u paketu nakon toga prodata „Agrokoru” iz Zagreba.
Poruka naučnika
NEMA OPASNOSTI PO ZDRAVLJE
Beograd, 29. mart 2013.
Povišene količine aflatokisna M1 koje su nađene u mleku u Srbiji ne predstavljaju rizik po zdravlje ni u slučaju da je takva namirnica konzumirana, poručili su stručnjaci na raspravi u Privrednoj komori Srbije (PKS). Kako su ocenili učesnici skupa, nema razloga za paniku, a nastala situacija će brzo biti rešena. U Srbiji se pije zdravo mleko i osim toga treba isključiti mogućnost da se aflatoksin pojavi u mesu i jajima.
Anketa redakcije lista „Moje Gazdinstvo” o popisu poljoprivrede
BEŽANJE OD STATISTIKE, ALI NE I OD SUBVENCIJA!?
Novi Sad, 14. novembar 2012.
Redakcija lista „Moje Gazdinstvo” iz Novog Sada obavila je anketu o popisu poljoprivrede među proizvođačima na području Srbije.
Od 205 poljoprivrednika, slučajno izabranih, kod 180 su bili popisivači do 10. novembra. Od ovog broja 145 je dalo podatke popisivačima, a 22 su to odbili. Kod ostalih nisu bili popisivači, a neki od njih su izjavili da i ne žele da daju podatke.
Proizvodnja semenskog kukuruza u Evropi
SMANJENA PROIZVODNJA ŽUTOG ZLATA
Pariz, 11. oktobar 2012.
Prošlog oktobra, F.N.P.S.M.S. (Francuski nacionalni savez za proizvodnju semena kukuruza i sirka) je predviđao veliko smanjenje zaliha raspoloživih doza semenskog kukuruza u Evropskoj uniji sa stanjem 30. juna 2012. Reč je o predviđanju koje nije samo potvrđeno već i uvećano, jer konačno odnos „zalihe/korišćenje” iznosi 32 %, tj. nije dostigao nedovoljno visok nivo.
Nova naučna studija
GMO HRANA JE IZUZETNO ŠTETNA I KANCEROGENA!
Novi Sad, 9. oktobar 2012.
Iako je usvojen Zakon kojim se zabranjuje uvoz i upotreba GMO hrane u Srbiju, ove jeseni na našim poljima, posle soje, gajen je GMO kukuruz. Da li su opravdane sumnje, da srpsko tržište postaje lako prohodno u lancu multinacionalnih kompanija, koje proizvodnjom GMO hrane ostvaruju ogroman profit?
Reč domaćina o suši i agraru
E, LJUDI, BANKE NE ODLAŽU KREDITE!
Novi Sad, 2. oktobar 2012.
Poljoprivrednici nerado govore o svom radu, problemima i uticaju državne politike na njihov rad.
Međutim, kada se „otvore” vrlo su precizni i bez zadrške kreće priča. Jedan takav susret za izjave za „AgroServis” iskoristila je i naša koleginica Biljana Popadić.
Pijace
NAKUPCI ZARAĐUJU – ZADRUGE SPAVAJU
Beograd - Novi Sad, 20. avgust 2012.
Uobičajena zimnica za četveročlanu porodicu u Srbiji koja kupuje proizvode, prema računici istraživača „Novosti”, koštaće ove godine 10.000 do 20.000 dinara. Uz redovne troškove za komunalije i ostalu hranu od 60.000 dinara to najavljuje izuzetno skup mesec septembar.
Završena anketa „AgroServisa”
GLASOVI ZA VEĆE ORANICE I PRODAJU DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA
Novi Sad, 17. avgust 2012.
U anketi „AgroServisa”, od polovine marta do danas, 1.108 učesnika odgovorilo je na pitanje – koliko obradivih površina je potrebno za profitabilnu ratarsku proizvodnju. Njih 193 smatra da je to 20 hektara, 337 da je dovoljno 50 hektara, a 477 da je to više od 50 hektara.