Subota, jun 20Agro servis

Drugi pišu

Svaki dinar uložen u obnovu zemljišta stvara u proseku 10 dinara vrednosti

Svaki dinar uložen u obnovu zemljišta stvara u proseku 10 dinara vrednosti

Drugi pišu
Obnova zemljišta je izrazito isplativa investicija – ako u perspektivi imamo koristi po prirodu i lokalne zajednice Degradacija zemljišta je izrazito kompleksan fenomen koji se često zanemaruje – kako u javnosti, tako i u državnim i drugim politikama. Pod degradacijom se podrazumeva „smanjenje šumskih površina i uopšte površina pod vegetacijom, smanjenje plodnosti zemljišta, zagađenje zemljišta, prekomerno korišćenje i zagađenje voda, kao i intenzivna izgradnja”, opisala je dr Ana Vuković Vimić, jedan od naših vodećih stručnjaka u ovoj oblasti. Usled degradacije, gubi se kvalitet zemljišta, što za sobom nosi teško sagledive, dugoročne posledice – od lošijih poljoprivrednih prinosa do niže otpornosti na poplave. Aktuelne procene kažu da je širom sveta degradirano oko 4...
FORBS: Ekološka katastrofa preti zahvaljujući tzv. obnovljivim izvorima energije

FORBS: Ekološka katastrofa preti zahvaljujući tzv. obnovljivim izvorima energije

Drugi pišu
Masovni podsticaj u ovom veku za alternative fosilnim gorivima, uglavnom vetrenjače i solarne panele, bila je jedna od najvećih ludosti u ljudskoj istoriji. Trošak ovih navodnih obnovljivih izvora energije u poslednjih 25 godina premašuje 10 biliona dolara, a politički i ekonomski rezultati su užasni, ocenjuje glavni urednik magazina Forbes – Stiv Forbs. Potrošeni novac i nametnuti propisi izazvali su pustoš u evropskim ekonomijama. Na primer, troškovi energije u Nemačkoj i Britaniji dva do tri puta su veći od onih u SAD-u. Ovi veštački nametnuti tereti ključni su faktor za mizerne stope rasta u EU. Stagnirajuće ekonomije podstakle su zloslutni uspon ekstremističkih političkih stranaka u Nemačkoj i drugde. Iranski rat je slikovito pokazao koliko je ceo ovaj pokret bio smeša...
„I Hrvatska i Slovenija imaju izuzetan potencijal za razvoj poljoprivrede, moramo ga iskoristiti“

„I Hrvatska i Slovenija imaju izuzetan potencijal za razvoj poljoprivrede, moramo ga iskoristiti“

Drugi pišu
Slovenačka poljoprivredno-prehrambena grupa osnova je Future Fooda, Bosqarove food vertikale u koju su uključeni i Mlinar i PIK Vrbovec. U Murskoj Soboti, srcu Prekomurja, slovenačka poljoprivredno-prehrambena grupa Panvita razvila je modele proizvodnje koji se oslanjaju na tehnološka rešenja kojima povećava efikasnost i pojednostavljuje svakodnevne poslove u sektoru koji se tradicionalno smatra jednim od fizički najzahtevnijih privrednih područja. Godišnje obrađuju oko 3500 hektara poljoprivrednih površina i sarađuju sa oko 2500 kooperanata, a u samoj grupi radi oko 780 zaposlenih. Njihove jagode se beru na visini kuhinjskog pulta, a salata raste u automatizovanom sistemu koji omogućava da u stakleniku, u kojem se svaki dan pokupi 15.000 glavica, radi samo 12 zaposlenih. Njihov sistem ...
Stari kontinent pred istorijskim sunovratom?

Stari kontinent pred istorijskim sunovratom?

Drugi pišu
Evropska unija se ubrzano kreće ka dubokoj sistemskoj krizi, koja po svojim obrisima podseća na raspad Zapadnog rimskog carstva, ali bi, prema pojedinim ocenama, mogla da nastupi znatno brže. Takvu tezu izneo je kolumnista Patris Bravo u autorskom tekstu za francuski portal Agora Vox, ukazujući na demografske promene i ideološke osnove savremene evropske politike kao ključne uzroke potencijalnog kolapsa. Autor pravi direktnu istorijsku paralelu između antičkog i savremenog doba, ističući da je demografski slom bio jedan od presudnih faktora propasti Zapadnog rimskog carstva. Po njegovoj oceni, sličan proces danas se odvija unutar Evropske unije, koja se suočava sa dugoročnim padom nataliteta i dubokim promenama u strukturi stanovništva. Bravo tvrdi da je „Stari kontinent ve...
Analiza: Kako vetroelektrane utiču na poljoprivredu?

Analiza: Kako vetroelektrane utiču na poljoprivredu?

Drugi pišu
Sa porastom kapaciteta vetroelektrana u Srbiji, u domaćoj javnosti su se pojavile strepnje da vetrenjače štetno utiču na poljoprivredno zemljište i proizvodnju. Ispitali smo šta o tome kažu poljoprivrednici, ali i nauka Dolovo, selo nadomak Pančeva, danas je mesto jednog važnog i potencijalno kontroverznog susreta.  Naime, ovo selo, koje već vekovima ima tradiciju ratarstva, poslednjih godina transformisalo se i u čvorište zelene energije.  Od oktobra 2019. godine, u ovom selu struju proizvodi Čibuk 1, najveći vetropark u Srbiji. Sa svojih 57 turbina, Čibuk 1 proizvodi dovoljno struje za pokrivanje potreba oko 113.000 domaćinstava – više nego što ih ima u čitavoj Južnobanatskoj oblasti. Da li je Dolovo primer uspešnog suživota tradicije i nove tehn...
Usled klimatskih promena, prolećno vreme stiže u Beograd 26 dana pre kalendarskog proleća

Usled klimatskih promena, prolećno vreme stiže u Beograd 26 dana pre kalendarskog proleća

Drugi pišu
Prolećno vreme danas osvaja Beograd skoro mesec dana pre njegovog kalendarskog početka, odnosno već 22. februara, otkriva analiza koju je Klima101 uradila sa timom sa Instituta za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu Foto: Unsplash / Maria Ivanova Dvadeseti je mart i zvanično nam je stiglo proleće.  Ali ove godine usled natprosečno toplog vremena, nedeljama pre 20. marta, širom Srbije već smo otvorili sezonu sladoleda i popili prve kafe i limunade u otvorenim baštama kafića. To je scenario koji se ponavlja iz godine u godinu – godinama unazad. Međutim, da li su sve to samo subjektivni utisci ili nam proleće zaista dolazi ranije nego što bi trebalo? I ako je tako, koliko proleće zapravo porani? Kako bismo odgovorili na ova pitanja, u saradnji sa dr Vl...
U Srbiji, otpadne vode nisu samo ekološki problem, već i neiskorišćeni resurs

U Srbiji, otpadne vode nisu samo ekološki problem, već i neiskorišćeni resurs

Drugi pišu
U Srbiji se o otpadnim vodama najčešće govori kao o problem u pogledu zaštite životne sredine. Međutim, savremeni pristup upravljanju otpadnim vodama sve više ih posmatra kao potencijalni resurs – izvor vode, energije i hranljivih materija koji može imati važnu ulogu u cirkularnoj ekonomiji, piše dr Đurđa Kerkez sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom SaduFOTO: Beogradske toplaneFOTO: Bob Brewer / UnsplashRepublika Srbija i dalje značajno zaostaje za evropskim standardima u oblasti upravljanja otpadnim vodama. Procene pokazuju da se prečišćava manje od petine komunalnih otpadnih voda, dok se najveći deo i dalje direktno ispušta bez adekvatnog tretmana. Najveći deo ovih voda dolazi iz urbanih sredina – iz domaćinstava, ali i iz industrije i uslužnog sektora. One zatim završavaju ...
Nova studija: Drastične promene vegetacije u Srbiji – Da li sejemo po starim pravilima koja više ne važe?

Nova studija: Drastične promene vegetacije u Srbiji – Da li sejemo po starim pravilima koja više ne važe?

Drugi pišu
U Srbiji su nizijski predeli najugroženiji, a brdsko-planinski ekosistemi po termičkim karakteristikama sada liče na nekadašnje nizije, piše dr Nikola Milentijević sa Univerziteta u Prištini – Kosovska Mitrovica, jedan od autora nove studijeFOTO: Sara Rostenne / Unsplash Vegetacioni period je deo godine tokom kojeg biljke imaju povoljne uslove za rast i razvoj, pre svega u pogledu temperature i dostupnosti vode U Srbiji, vegetacioni period obuhvata interval od aprila do oktobra, mada njegov početak i završetak variraju u zavisnosti od geografske širine, nadmorske visine, reljefa i mikroklimatskih uslova Novo istraživanje pokazuje koliko se vegetacioni period širom zemlje „pomera” usled klimatskih promena: počinje ranije i traje duže Promene nisu svuda iste, već su najizraženij...
KLIMATSKE PROMENE – KAKO UTIČU NA VOĆE I POVRĆE?

KLIMATSKE PROMENE – KAKO UTIČU NA VOĆE I POVRĆE?

Drugi pišu
KLIMATSKE promene ne utiču samo na prinose, već i na izgled, ukus i nutritivnu vrednost voća i povrća. Jabuke postaju slađe, čili ljutiji, a luk intenzivnijeg mirisa – dok mnogi potrošači i dalje biraju „savršene“ plodove, oni pogođeni sušom ili drugim vremenskim ekstremima često završavaju kao otpad. Naučnici zato poručuju: vreme je da naučimo da cenimo i „otpornu“ hranu. Ekonomski gubici zbog bacanja hrane u Australiji su ogromni – procenjuje se da se godišnje izgubi čak 36,6 milijardi dolara. Veliki deo svežih poljoprivrednih proizvoda nikada ne stigne do prodavnica, jer biva odbačen već na farmi zbog izgleda, veličine ili stepena zrelosti. Taj problem je poznat odavno, pa su se poslednjih godina pojavile kampanje koje promovišu takozvanu „ružnu hranu“. Iako su ove kampanje važne ...
Kako je Poljska postala agrarni lider Evrope – od nacionalnog tržišta do trpeza širom EU

Kako je Poljska postala agrarni lider Evrope – od nacionalnog tržišta do trpeza širom EU

Drugi pišu
Uspeh poljske poljoprivrede počiva na snažnoj organizaciji farmera, zadružnom modelu u ključnim sektorima i dugoročnoj državnoj podršci. Očuvanje mlekarstva, ulaganja u mlade i prilagođavanje zelenoj agendi EU omogućili su Poljskoj da održi konkurentnost i stabilnu proizvodnju. Veliki deo uspeha poljske poljoprivrede zasniva se na visokom stepenu organizacije i solidarnosti poljoprivrednika. Zahvaljujući zajedničkom delovanju, uspeli su da ograniče uvoz ukrajinskog žita, obezbede dodatne subvencije tokom kovid krize i odlože primenu pojedinih regulatornih zahteva koji nisu bili u skladu sa njihovim interesima. Najjasniji primer takve sloge vidljiv je u očuvanju i stabilnosti mlekarskog sektora. Vlasnici dve od tri najveće poljske kompanije za preradu mleka i proizvodnju mlečnih p...