Ponedeljak, jun 8Agro servis

Drugi pišu

Stari kontinent pred istorijskim sunovratom?

Stari kontinent pred istorijskim sunovratom?

Drugi pišu
Evropska unija se ubrzano kreće ka dubokoj sistemskoj krizi, koja po svojim obrisima podseća na raspad Zapadnog rimskog carstva, ali bi, prema pojedinim ocenama, mogla da nastupi znatno brže. Takvu tezu izneo je kolumnista Patris Bravo u autorskom tekstu za francuski portal Agora Vox, ukazujući na demografske promene i ideološke osnove savremene evropske politike kao ključne uzroke potencijalnog kolapsa. Autor pravi direktnu istorijsku paralelu između antičkog i savremenog doba, ističući da je demografski slom bio jedan od presudnih faktora propasti Zapadnog rimskog carstva. Po njegovoj oceni, sličan proces danas se odvija unutar Evropske unije, koja se suočava sa dugoročnim padom nataliteta i dubokim promenama u strukturi stanovništva. Bravo tvrdi da je „Stari kontinent ve...
Analiza: Kako vetroelektrane utiču na poljoprivredu?

Analiza: Kako vetroelektrane utiču na poljoprivredu?

Drugi pišu
Sa porastom kapaciteta vetroelektrana u Srbiji, u domaćoj javnosti su se pojavile strepnje da vetrenjače štetno utiču na poljoprivredno zemljište i proizvodnju. Ispitali smo šta o tome kažu poljoprivrednici, ali i nauka Dolovo, selo nadomak Pančeva, danas je mesto jednog važnog i potencijalno kontroverznog susreta.  Naime, ovo selo, koje već vekovima ima tradiciju ratarstva, poslednjih godina transformisalo se i u čvorište zelene energije.  Od oktobra 2019. godine, u ovom selu struju proizvodi Čibuk 1, najveći vetropark u Srbiji. Sa svojih 57 turbina, Čibuk 1 proizvodi dovoljno struje za pokrivanje potreba oko 113.000 domaćinstava – više nego što ih ima u čitavoj Južnobanatskoj oblasti. Da li je Dolovo primer uspešnog suživota tradicije i nove tehn...
Usled klimatskih promena, prolećno vreme stiže u Beograd 26 dana pre kalendarskog proleća

Usled klimatskih promena, prolećno vreme stiže u Beograd 26 dana pre kalendarskog proleća

Drugi pišu
Prolećno vreme danas osvaja Beograd skoro mesec dana pre njegovog kalendarskog početka, odnosno već 22. februara, otkriva analiza koju je Klima101 uradila sa timom sa Instituta za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu Foto: Unsplash / Maria Ivanova Dvadeseti je mart i zvanično nam je stiglo proleće.  Ali ove godine usled natprosečno toplog vremena, nedeljama pre 20. marta, širom Srbije već smo otvorili sezonu sladoleda i popili prve kafe i limunade u otvorenim baštama kafića. To je scenario koji se ponavlja iz godine u godinu – godinama unazad. Međutim, da li su sve to samo subjektivni utisci ili nam proleće zaista dolazi ranije nego što bi trebalo? I ako je tako, koliko proleće zapravo porani? Kako bismo odgovorili na ova pitanja, u saradnji sa dr Vl...
U Srbiji, otpadne vode nisu samo ekološki problem, već i neiskorišćeni resurs

U Srbiji, otpadne vode nisu samo ekološki problem, već i neiskorišćeni resurs

Drugi pišu
U Srbiji se o otpadnim vodama najčešće govori kao o problem u pogledu zaštite životne sredine. Međutim, savremeni pristup upravljanju otpadnim vodama sve više ih posmatra kao potencijalni resurs – izvor vode, energije i hranljivih materija koji može imati važnu ulogu u cirkularnoj ekonomiji, piše dr Đurđa Kerkez sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom SaduFOTO: Beogradske toplaneFOTO: Bob Brewer / UnsplashRepublika Srbija i dalje značajno zaostaje za evropskim standardima u oblasti upravljanja otpadnim vodama. Procene pokazuju da se prečišćava manje od petine komunalnih otpadnih voda, dok se najveći deo i dalje direktno ispušta bez adekvatnog tretmana. Najveći deo ovih voda dolazi iz urbanih sredina – iz domaćinstava, ali i iz industrije i uslužnog sektora. One zatim završavaju ...
Nova studija: Drastične promene vegetacije u Srbiji – Da li sejemo po starim pravilima koja više ne važe?

Nova studija: Drastične promene vegetacije u Srbiji – Da li sejemo po starim pravilima koja više ne važe?

Drugi pišu
U Srbiji su nizijski predeli najugroženiji, a brdsko-planinski ekosistemi po termičkim karakteristikama sada liče na nekadašnje nizije, piše dr Nikola Milentijević sa Univerziteta u Prištini – Kosovska Mitrovica, jedan od autora nove studijeFOTO: Sara Rostenne / Unsplash Vegetacioni period je deo godine tokom kojeg biljke imaju povoljne uslove za rast i razvoj, pre svega u pogledu temperature i dostupnosti vode U Srbiji, vegetacioni period obuhvata interval od aprila do oktobra, mada njegov početak i završetak variraju u zavisnosti od geografske širine, nadmorske visine, reljefa i mikroklimatskih uslova Novo istraživanje pokazuje koliko se vegetacioni period širom zemlje „pomera” usled klimatskih promena: počinje ranije i traje duže Promene nisu svuda iste, već su najizraženij...
KLIMATSKE PROMENE – KAKO UTIČU NA VOĆE I POVRĆE?

KLIMATSKE PROMENE – KAKO UTIČU NA VOĆE I POVRĆE?

Drugi pišu
KLIMATSKE promene ne utiču samo na prinose, već i na izgled, ukus i nutritivnu vrednost voća i povrća. Jabuke postaju slađe, čili ljutiji, a luk intenzivnijeg mirisa – dok mnogi potrošači i dalje biraju „savršene“ plodove, oni pogođeni sušom ili drugim vremenskim ekstremima često završavaju kao otpad. Naučnici zato poručuju: vreme je da naučimo da cenimo i „otpornu“ hranu. Ekonomski gubici zbog bacanja hrane u Australiji su ogromni – procenjuje se da se godišnje izgubi čak 36,6 milijardi dolara. Veliki deo svežih poljoprivrednih proizvoda nikada ne stigne do prodavnica, jer biva odbačen već na farmi zbog izgleda, veličine ili stepena zrelosti. Taj problem je poznat odavno, pa su se poslednjih godina pojavile kampanje koje promovišu takozvanu „ružnu hranu“. Iako su ove kampanje važne ...
Kako je Poljska postala agrarni lider Evrope – od nacionalnog tržišta do trpeza širom EU

Kako je Poljska postala agrarni lider Evrope – od nacionalnog tržišta do trpeza širom EU

Drugi pišu
Uspeh poljske poljoprivrede počiva na snažnoj organizaciji farmera, zadružnom modelu u ključnim sektorima i dugoročnoj državnoj podršci. Očuvanje mlekarstva, ulaganja u mlade i prilagođavanje zelenoj agendi EU omogućili su Poljskoj da održi konkurentnost i stabilnu proizvodnju. Veliki deo uspeha poljske poljoprivrede zasniva se na visokom stepenu organizacije i solidarnosti poljoprivrednika. Zahvaljujući zajedničkom delovanju, uspeli su da ograniče uvoz ukrajinskog žita, obezbede dodatne subvencije tokom kovid krize i odlože primenu pojedinih regulatornih zahteva koji nisu bili u skladu sa njihovim interesima. Najjasniji primer takve sloge vidljiv je u očuvanju i stabilnosti mlekarskog sektora. Vlasnici dve od tri najveće poljske kompanije za preradu mleka i proizvodnju mlečnih p...
KOLIKO ZARAĐUJU PROIZVOĐAČI CVEĆA U SRBIJI: Otkivamo sve tajne unosnog „mirisnog“ biznisa

KOLIKO ZARAĐUJU PROIZVOĐAČI CVEĆA U SRBIJI: Otkivamo sve tajne unosnog „mirisnog“ biznisa

Drugi pišu
DELATNOST trgovine na veliko cvećem i sadnicama u Srbiji obuhvata kupovinu i prodaju cveća, sadnica, lukovica i drugog sadnog materijala u većim količinama, prvenstveno namenjenog cvećarama, rasadnicima, garden centrima, pejzažnim firmama i drugim profesionalnim kupcima, a znatno ređe direktno krajnjim potrošačima. Tržište trgovine na veliko cvećem i sadnicama u Srbiji karakteriše veliki broj mikro i malih privrednih subjekata. Podaci bonitetne kuće CompanyNjall pokazuju da je najčešće reč o porodičnim preduzetničkim radnjama ili društvima sa ograničenom odgovornošću koja posluju na lokalnom ili regionalnom nivou. Ukupan broj registrovanih trgovaca u ovoj delatnosti iznosi 104. Prema rečima preduzetnika Andreja Životića, veći distributeri postoje, ali nisu dominantni. – Snabdevanj...
Očuvanje plodnosti zemljišta jedan od ključnih izazova savremene poljoprivrede

Očuvanje plodnosti zemljišta jedan od ključnih izazova savremene poljoprivrede

Drugi pišu
NOVI SAD -  U poslednjih nekoliko decenija, plodnost zemljišta je sve češće ugrožena, smanjuje se sadržaj humusa, narušava se struktura zemljišta i menja vodno-vazdušni režim.  Stručnjaci upozoravaju na to da je očuvanje plodnosti zemljišta jedan od ključnih izazova savremene poljoprivrede, ali da rešenja postoje. Upotreba mineralnih đubriva, monokultura, navodnjavanje, moderne agrotehničke mere koje koristimo u poslednjih 30 godina, utiču na to da zemljište u velikom procentu postaje devastirano. Smanjuje se sadržaj humusa, menja se struktura zemljišta i vodno vazdušni režim, što posebno dolazi do izražaja u sušnim godinama. Preporuka stručnjaka je da obavezno treba raditi analize zemljišta i dati mu samo ono što je potrebno.  Zaoravanje žetvenih ostataka i upo...
Snežni pokrivač u Srbiji: Zašto su grudvanje i Sneško sve ređe i sve kraće pojave?

Snežni pokrivač u Srbiji: Zašto su grudvanje i Sneško sve ređe i sve kraće pojave?

Drugi pišu
O snegu, snežnim padavinama i pokrivaču, o mraznim i ledenim danima i njihovoj budućnosti u Srbiji piše Darko Savić sa Instituta za meteorologiju u Beogradu Foto: Maddy Baker / Unsplash U nedelju 4. januara 2026, u Beogradu, većem delu Vojvodine i ponekim drugim mestima desilo se nešto što je, nažalost, sada već postalo nesvakidašnje u nizijskoj Srbiji: pao je sneg, i zadržao se. Zvanično je bilo zabeleženo oko 20 centimetara u Beogradu, a najviše gotovo 40 cm u Sremskoj Mitrovici. Mada je već narednog dana umesto snega pala – kiša, makar u nedelju su stanovnici više gradova u Srbiji najzad mogli da uživaju u grudvanju i pravljenju Sneška u dvorištima i parkovima. U pitanju je bio prvi „pravi” sneg još od decembra 2024. godine Drugim rečima, u mnogim nizijskim krajevima Srbije ...