četvrtak, oktobar 3Agro servis

Opa Bato

Verovali ili ne: PRAVDA za konoplju

Verovali ili ne: PRAVDA za konoplju

Opa Bato
Izvor:narodna prica 1. Jedan hektar konoplje ispušta u zrak onoliko kisika koliko i 25 hektara šume. Osim toga, konoplji je potrebno 4 mjeseca da naraste, a stablu je potrebno 20 godina; 2. Od jednog hektara konoplje dobit ćete toliko papira koliko dobijete od 4 hektara šume (opet, imajte na umu vrijeme potrebno za rast konoplje i drva); 3. Od konoplje, osim papira, rade se tkanine, užad, torbe, cipele; 4. Plantaža konoplje ČISTI ZRAK, između ostalog, OD ZRAČENJA; 5. Konoplju ne napada niti jedan biljni nametnik, te ju nije potrebno prskati pesticidima. Čak i ako konoplju posadite među druge kulture, te druge kulture će biti zaštićene od nametnika zahvaljujući čuvaru: konoplji; 6. Tekstil i posteljina proizvedeni od konoplje su najbolje moguće kvalitete, a ne može ih nadm...
KAKO VLADA VLADA, DUG NA ČEKANJU, NOVE OBAVEZE PREMA POLJOPRIVREDNICIMA U PREDNOSTI

KAKO VLADA VLADA, DUG NA ČEKANJU, NOVE OBAVEZE PREMA POLJOPRIVREDNICIMA U PREDNOSTI

Opa Bato
Ponovo Jovo nanovo! To je najkraće opis prilika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kada je reč o ispunjavanju starih finansijskih obaveza ili isplati duga prema poljoprivrednicima. Kada je stupila na dužnost ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković je rekla da u svom poslu neće prenositi dugove iz jedne u drugu godinu, a jedva je i prihvatila da isplati preuzete dugove koji su nastali, jer tada aktuelni ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, nije imao ni izbliza kasu koju je za 2023.godinu Vlada odobrila ovom ministarstvu. I kada se očekivalo da će ministarka zaista poštovati svoj princip, ona je pre isteka kalendarske godine, deo novca sa stavki ministarstva vratila u Budžet, a deo utrošila za troškove izazvane afričkom kugom. Inače, Srbija se nije dom...
SEMENSKA PROIZVODNJA STATISITIČKA VARKA: CVETA UVOZ

SEMENSKA PROIZVODNJA STATISITIČKA VARKA: CVETA UVOZ

Opa Bato
Novi Sad, 29.januar 2024. Agroservis Da li je proizvodnja semena u Srbiji za ratarske biljke nova šansa za povećanje izvoza u ovom poslu i vidi li svoju ulogu u tome država? Prema zvaničnim podacima iz 2022 godine ostvarili smo izvoz semena u vrednosti od 158 miliona evra, i zabeležili suficit od 91 miliona evra. Agroservis je istraživao ove procese proizvodnje, jer nije jasno da seme uvozimo za svoje potrebe, a da  imamo dobit u izvozu. Otkrili smo da polovinu zrna kukuruza za setvu uvozimo iz EU zemalja, 80% suncokreta i  uljane repice, a šećernu repu za sve setvene površine. Evidentan je rast uvoza suncokreta,gde smo ne tako davno bili dominantni kao i sa semenom kukuruza. Ubrzano smo izgubili veće prisustvo ove uljarice na našim njivama ali se situacija svake godine pobol...
MANI PAŠNJAKE – ORI!

MANI PAŠNJAKE – ORI!

Opa Bato
Zakupcima poljoprivrednog zemljišta, a to su i pašnjaci, tvrde u Upravi za zemljište, omogućeno je da ove travnate površine koriste i za ratarsku proizvodnju. Takvo zaoravanje zakona izvode pojedinci uz pomoć lokalne uprave u Čoki, Kikindi, Kovinu, dok su u Beloj Crkvi pašnjak izdali zakupcu koji nema stoku. Na primedbe stočara lokalne vlasti odgovaraju: „manite priče, vidite da stoke više i nema – ori”.
SETILI SE ROBNIH ZAPISA!

SETILI SE ROBNIH ZAPISA!

Opa Bato
Poljoprivrednici, uglavnom ratari, učesnici protesta (zaprečavanje puteva) setili su se da im fale Javna skladišta i robni zapisi kao oslonac u trgovanju žitaricama, što je poodavno kao mogućnost predvidela država. Zakon koji to omogućuje je spašen od gašenja dok je bio ministar poljoprivrede Goran Knežević, ali je ostao u fiokama. Njegovo postojanje potvrđuju dva zaposlena službenika, broj javnih skladišta - nula, budžetska stavka – nula, broj izdatih robnih zapisa – nula… Foto: Poljoprivrednik.net
Dozvoli obaveštenja o novim vestima! Da Ne hvala