ŠTA OČEKUJE HRVATSKOG SELJAKA U EU?
Zagreb, 22. maj 2012.
Hrvatski poljoprivrednici imaju budućnost u Evropskoj uniji, samo je potrebno još više podstaći stručne službe kako bi im se pravovremeno usmerila sva potrebna pomoć da bi se što bolje pripremili – zaključila je u Osijeku Snježana Španjol, zamenica ministra poljoprivrede, na jednoj od četiri regionalne informativne konferencije nazvane „Evropska budućnost hrvatskog poljoprivrednika”. Konferencije su održane u Osijeku, Zagrebu, Opatiji i Splitu, a glavni akcenat je bio na direktnim plaćanjima u poljoprivredi i uslovima višestruke usaglašenosti.
Ovu promotivnu kampanju finansirala je Evropska unija, a cilj je informisanje hrvatskih poljoprivrednika o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, odnosno o tome šta hrvatski poljoprivrednik dobija ulaskom u EU. Organizatori kampanje su Delegacija Evropske unije u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi. Kako je navela Snježana Španjol, Hrvatska je sprovela procese prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, a jedna od najzahtevnijih oblasti bila su direktna plaćanja. – Do 2008. godine sva su direktna plaćanja bila proizvodno vezana, a od 2010. kroz usvajanje novog zakona o državnim podsticajima uvedeno je osnovno plaćanje u biljnoj proizvodnji i ujedno se smanjio broj podsticaja s više od 200, na samo devet u 2011. godini. U ovoj godini završen je i poslednji korak usklađivanja sistema direktnih plaćanja s evropskim, tako da se u Hrvatskoj sprovodi program jedinstvenih plaćanja kroz regionalni model uz dodelu prava na plaćanja. Svim poljoprivrednicima koji ove godine podnesu jedinstveni zahtev za plaćanja dodelit će se odgovarajući broj prava na plaćanja na temelju kojeg će se izvršiti plaćanja – kazala je Španjol. Programski period završava 2013. godine, a novo je do 2020. godine za koje, obaveza je članica EU, treba napraviti program razvoja ruralnog područja za period od sedam godina. Zbog toga je dogovoreno da će se do kraja 2013. koristiti predpristupni fond IPARD, a do kraja ove godine treba napraviti nacrt razvoja ruralnog područja. Snježana Španjol osvrnula se i na finansijski aspekt ulaska u EU, pa je istakla kako je predviđeno 373 miliona evra godišnje za direktna plaćanja te 9,6 miliona za razminiranje obradivih površina. Dodatnih 33 miliona evra predviđeno je za ruralni razvoj. Španjol je takođe pojasnila da će se prve tri godine deo tih sredstava moći prebaciti na direktna sredstva, što će rasteretiti nacionalni budžet. Zdravko Tušek, pomoćnik direktora Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, istakao je kako su temelji zajedničke poljoprivredne politike postavljeni 1957. godine te predstavljaju skup pravila i mehanizama koji regulišu proizvodnju, prodaju i plasiranje poljoprivrednih proizvoda u EU te zamenjuje nacionalni sistem podsticaja. Tušek je istakao da ZPP čini 40 posto godišnjeg proračuna EU. Cilj ZPP-a je omogućiti poljoprivrednicima primeren životni standard, a potrošačima osigurati kvalitetnu hranu, ali i voditi brigu o zaštiti okoline i dobrobiti životinja. Tušek je naglasio kako ove godine kreće i kontrola podsticaja iz vazduha.
– Uz već uobičajenu kontrolu poljoprivrednih podsticaja, od ove godine kreće i kontrola na daljinu, koja će se slučajnim odabirom obavljati iz vazduha snimanjem zemljišta iz aviona. Snimci će se upoređivati s podacima iz ARKOD-a – kaže Tušek. Kontrolna snimanja poljoprivrednih površina zbog otkrivanja mogućih zloupotreba podsticaja sprovodit će se u maju, junu i julu. Podsetio je kako je lani uspešno sproveden pilot-projekat kontrole iz vazduha, koji je koštao oko 1,5 miliona kuna. Sredstva za snimanja iz vazduha osigurat će se, kako je rečeno, iz evropskog fonda IPA.
(Zdenka Rupčić, Roberta Sorić, „Agroglas”)