Novi Sad, 26. januar 2016.
Izvor: Dnevnik
Kukuruz ima najveću stopu tražnje posle soje u poslednjih 15 godina, a u Srbiji se proizvede 60 odsto od ukupne proizvodnje u regionu i dobar deo toga se izveze, rekao je direktor Produktne berze Žarko Galetin u okviru dvodnevnog naučno-stručnog savetovanja „Dobar dan domaćine“ održanog na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Proteklu 2015. Galetin je ocenio kao stabilnu i godinu relativno niskih cena, te je naveo da će se aktuelni nivo od 16,05 dinara po kilogramu žutog zrna bez PDV-a zadržati i u ovoj godini, sa mogućim variranjem do jednog dinara.
– S obzirom na to da je kukuruz svoju primenu našao i u farmaceutskoj industriji, kao i u raznim pogonima, a i u proizvodnji bioetanola, očekuje se rast njegove tražnje u budućnosti – naveo je Galetin i dodao da kineska privreda posustaje, iako je Kina bila najveći moderator tražnje, a da Rusija trenutno predstavlja jednu od najvećih agrarnih sila sveta, uprkos geopolitičkim promenama i uticajima.
Predavači su upozorili poljoprivrednike, a na skupu „Dobar domaćin” ih se okupilo više od hiljadu, na razne bolesti kukuruza koje su pronađene prema najnovijim laboratorijskim istraživanjima, kao i prisustvo toksina. Paori koji seju kukuruz trebalo bi stoga posebnu pažnju da obrate na kukuruznu pipu, zlaticu, plamenac, pamukovu sovicu, kukuruzno crvenilo, grinje, lisne vaši, kao i na fitopatogene gljive na klipu kukuruza.
–-Monitoring useva ukazuje na velike klimatske promene, a dalja istraživanja pokazuju i to da je, recimo, u Pančevu zabeležen najveći broj obolelih klipova kukuruza – navela je rukovodilac Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja Vojvodine Dragica Janković.
Najveću pažnju izazvalo je izlaganje dr Nenada Vasića koji je upozorio šta će se desiti ako Evropska unija prihvati gajenje GMO kukuruza, a Srbija ne, i koliko je uopšte naša odluka o tome da li će se na teritoriji Srbije gajiti genetski modifikovani usevi.
– U Americi se već dvadeset godina gaji genetski modifikovan kukuruz, pored običnog. Trenutno se u Evropi vode velike borbe oko uvođenja GMO, ali ako Evropska unija prihvati gajenje GMO kukuruza, a Srbija odluči da to odbije, ipak putem polena može dođi do potpune kontaminacije našeg kukuruza – rekao je dr Vasić i dodao da će, ukoliko okolne zemlje članice EU prihvate GMO, iz njih će nam vetar doneti polen i naš kukuruz će za dve godine biti potpuno zaražen.
Ukoliko Srbija ipak prihvati da uvede GMO, postoji, naveo je dr Vasić, rešenje za one poljoprivrednike koji žele da sade isključivo organski kukuruz, a ključ su hibridi koji sprečavaju da GMO iz okoline zarazi organski gajen kukuruz.
– Oni koji zagovaraju primenu GMO kažu da se u budućnosti organski gajen kukuruz neće moći odbraniti od plamenca – naveo je dr Vasić. –Međutim, na tržištu postoje pesticidi koji se bore protiv ove štetočine.
Vasić je pojasnio i da iako Srbija ne prihvati GMO, čak ako i ne usledi kontaminacija naših njiva u roku od godinu dana, opet će doći do „šverca“ semena iz Mađarske, Hrvatske, Rumunije – jer će biti isplativo.
– Rešenje ovog problema je obeležavanje i etiketiranje proizvoda, šta sadrži, a šta ne sadrži GMO. Zapanjili biste se kada biste znali šta sve sa etiketom zdravo, ustvari, u sebi sadrži genetski modifikovane sastojke – rekao je Vasić i upozorio na činjenicu da ako se gaji običan kukuruz do njive na kojoj je zasađen GMO, doći će do 60 odsto kontaminacije organskih klipova.