ŽELEZARA „PRESUŠILA” MORAVU!
Novi Sad, 9. avgust 2012.
O suši se priča, priča. Pominju se cifre, programi, regioni…
Ali, slabo se čuje glas struke i odgovori na otvorena pitanja. Prvo, koliko su visoke temperature uticale na oplodnju biljaka i koliko košta upotreba sistema za navodnjavanje u procesu primene?
Pojedini naučni radnici gunđaju sebi u bradu i tvrde da su visoke temperature veće zlo u datom momentu, nego nedostatak padavina. Iz te činjenice može poteći stotine saveta i predvidljivi momenti vezanih za skoro svaku biljnu vrstu, zaključuju laici.
List navodi da o toj temi priprema dijalog da bi se došlo do što racionalnijih rešenja i odgovornosti.
– Dakle, očekuje se odgovornost za savete, ali i poštovanje date reči. Minule setvene sezone bilo je naučnika koji su otvoreno rekli da „nije vreme za eksperimente u setvi upotrebom hibrida kukuruza koji nisu provereni u regionalnim klimatskim uslovima”. Ko je poslušao, poslušao, a ko nije, sada poziva u pomoć državu, a barem malo bolje moglo je biti.
Isticanje ulaganja u kanalsku mrežu bez jasnog programa korišćenja vode je samo priča. I još nešto: ovakav program se može i mora raditi iz jednog centra, uz prethodno utvrđene prioritete, a o tome se ćuti. Zašto? – pita „Gazdinstvo”.
Bilo bi lepo pozvati u pomoć i istoriju, pa objaviti ko je do sada, kako i gde kopao kanale, postavljao prevodnice, pumpe, gradio brane…, a ko je u tim godinama dinar za ove namene potrošio na drugoj strani?
Možda u tom prelistavanju i dođemo do podatka da su u prošlom veku pare namenjene projektu Morava II (nije izgrađen), za koji su izdvojili novac svi zaposleni u Srbiji, samo jednim potezom usmerene u Železaru u Smederevu. Eto, to se, nažalost, dogodilo, a projekat postoji i danas.
U analizi će se sigurno doći i do organizovanosti vodećih institucija za uređaje korišćenja vode u poljoprivredi, odbrani od poplava, ali i do glomaznih službi poput onih u Vodama Vojvodina i Srbijavodama.
Novi ministar poljoprivrede, navodi list, lako može proveriti projekte koji su desetak godina unazad plaćani dinarom poreskih obveznika (Direkcija za vode), a nalaze se u Ministarstvu poljoprivrede. Može i saznati ko je milionskim sumama plaćao dežurstvo ledolomca (dani pripravnosti) da led ne bi zagušio Dunav?
Kada se sve sabere, u Srbiji po regionima, gde postoje uslovi za korišćenje voda, poljoprivrednici mogu da formiraju savete kao korisnici usluga. Oni mogu u startu pomoći za brzu izradu programa. Recimo, ako u severnom Banatu izgradnja kanala od
2-3 kilometra otvara mogućnost navodnjavanja 20.000 hektara – onda je to dobar povod za investiciju. I to je onda druga priča o navodnjavanju – zaključuje autor ovog komentara u listu „Moje Gazdinstvo”.