Novi Sad, 13. maj.2024.
Kukuruzna polja u Srbiji izgledaju različito od “uspavanih i požutelih“ , do lepog izgleda. Međutim za sve parcele, gotovo da važi ista dijagnoza – potrošena je sva vlaga, a lek je kiša koje je bilo.
Krajem marta i prvih 15 dana aprila, srednje dnevne temperature su bile za 6 do 7 °C više od proseka, a maksimalne su se kretale od 26 do 32 stepena. U pomenutom periodu praktično nije bilo padavina pa je potrošnja vlage nastavljena. Prema izveštaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije iscpljene su gotovo sve rezerve vlage u zemljištu do 100 cm dubine ( u najvećem delu AP Vojvodine i centralne Srbije). U ostalim krajevima stanje vlage je nešto bolje.
Stručnjaci prate razvoj žutog zlata. Prema zaključcima, nakon obilaska polja eskperata Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada situacija je poboljšana.
Dr Dragana Latković, predsednik Upravnog odbora Insituta za ratarstvo i povrtarstvo, minulog vikenda obišla je više regiona u Vojvodini i za Agroservis kaže:
-Kiša koja je pala u poslednjih desetak dana vredi zlata, i to jednako za ozime i jare useva. Količina padavina bila je vrlo različita od regiona do regiona, a čak i u pojedinim delovima atara, u što su nas uverili ratari u Padeju. Palo je ponegde i 40 do 50 mm po metru kvadratnom. Kiša je vrlo povoljno uticala na rast i razvoj biljaka, jer uz povoljne temperature, dovoljno hraniva, pre svega azota i uz veću vlagu u oraničnom sloju, biljke će krenuti u brži razvoj. Kukuruz, a i druge jare kulture posejane su uglavnom tokom aprila meseca – kaže dr Latković i iznosi činjenicu da su poljoprivredni proizvođači ove godine više nego ranije kontaktirali njene saradnike i da su prihvatili savet da pre setve utvrde analizu na sadržaj azota po dubini profila, kao i da ustanove količinu zimskih padavina i da tek na osnovu toga odrede količinu azota pre setve, ali i gustinu same setve.
Činjenica je da je većina poljoprivrednih proizvođača poslušala savete i preporuku da se seju hibridi FAO grupe 350 do 550, dodaje dr Latković.
Treba imati na umu, podseća ona, da će ova kiša uticati i na veću pojavu korova koji su konkurencija gajenim biljkama na poljima kako za hranive elemente, tako i za vodu.
Iz tog razloga potrebno je što pre, a to naši poljoprivrednici rade, pristupiti suzbijanju korova. Jedna od mera nege svakako će biti i međuredna kultivacija. Dr Latković tvrdi da su iskustva pokazala da je za razvoj kukuruza najbolje da se urade dva međuredna kultiviranja jer se tako suzbijanju korovi, sprečava isparavnje vode, a sve to pogoduje biljkama.
Na slici dr Dragana Latković u ataru Padeja.