Beograd, 11. septembar 2013.
Izvor: Dnevnik
Da bi Srbija sačuvala svoj ograničeni resurs, dakle poljoprivredno zemljište, koje ne treba da padne u ruke stranaca, potrebno je da Vlada donese strategiju kojom će biti predviđeno da se poljoprivrednicima i zainteresovanim kupcima odobravaju krediti na 20 godina po izuzetno povoljnoj kamatnoj stopi od maksimalno tri posto godišnje – istaknuto je na Zlatiboru gde je organizovan i održan prvi sastanak Odbora za poljoprivredu van zdanja Skupštine Srbije. Time će naši poljoprivrednici biti u mogućnosti da svo zemljište koje se bude pojavilo na tržištu kupe po povoljnim uslovima, i na taj način bi bukvalno onemogućili strane državljane da upuju naše oranice.
Izlazak Odbora van Beograda odigrao se zahvaljujući Programu za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) i tako je predsednik ovog tela Aleksandar Senić sa članovima, ali i direktorima uprava Ministarstva poljoprivrede stigao na Zlatibor gde muka oko oranica muči i ovdašnje poljoprivrednike. Direktan kontakt sa lokalnom sredinom koja pokušava da u svoj, onosno državni posed vrati 4.500 poljoprivrednog zemljišta, koje je još uvek pod kapom privatizovanog PK „Zlatibor”, i ostali problemi vezani za ovu oblast, doneo je i rešenja, odnosno njihovu najavu.
S ovogodišnjim progamom koji donese Čajetina, kako je ukazao direktor Uprave za poljoprivredno zemljište Zoran Knežević ova sredina biće brisana da je jedna od 140 u Srbiji koja nije rešila problem izdavanja zemljišta u zakup. Tako će se okončati besplatno korišćenje 4.500 hektara koje i dalje drži privatizovani PIK „Zlatibor”. Potrebno je prvo da opština Čajetina uradi godišnji plan uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta i u njega uvrsti sporno zemljište.
Knežević je naglasio da je zemljište vlasništvo Republike Srbije i kao takvo mora se ponuditi na javno nadmetanje i dati u zakup fizičkim i pravnim licima koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Osvrćući se na pitanje prodaje naših njiva strancima, oko kojeg s u poslednje vreme diže prašina, direktor Uprave za poljoprivredno zemljište Zoran Knežević za „Dnevnik” je ukazao da postoje ohrabrujuće poruke iz Brisela s kojim su u kontaktu ljudi iz resornog Ministarstva da je moguće da se prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima odloži do ulaska Srbije u EU. On je podsetio da je SSP koji je stupio na snagu s 1. septembrom, predviđeno da Srbija u roku od četiri godine od stupanja na snagu tog sporazuma omogući državljanima EU da stiču pravo svojine na nepokretnosti, uključujući i poljoprivredno zemljište. Knežević je rekao da je stav uprave i Ministarstva poljoprivrede da se nađe neko rešenje da se taj rok produži ali i ocenio da će to biti teško, navodeći da bi promena ŠP bila skoro nemoguća, jer bi sve zemlje EU, osim Hrvatske, morale ponovo da ga ratifikuju. – Radimo na tome da zaštitimo naše poljoprivrednike kako bi za deset godina ojačali i kako bi mogli da se nose sa poljoprivrednicima iz EU, rekao je Knežević, uz opasku da će na interesovanje i ekonomski interes stranaca za kupovinu zemljišta uticati više faktora, između ostalog, politička stabilnost, cena zemljišta i radne snage, porez i subvencije. -Kod nas cena zemljišta raste iako je u odnosu na Dansku, Holandiju, delove Nemačke, Francuske, znatno niža, rekao je Knežević.