UGLJEN-DIOKSID UTIČE NA KVALITET I TRAJANJE SILAŽE
Mr Aleksandra Ivetić, Poljoprivredni fakultet Beograd-Zemun
Konzerviranje hrane za ishranu domaćih životinja se primenjuje u poljoprivredi u svim delovima sveta. Biljke se posle žetve ili kosidbe transportuju sa polja do farme, ubacuju u silos, sabijaju da bi se istisnuo vazduh, a zatim se silos specijalnim folijama prekriva kako bi se obezbedili uslovi za odvijanje fermentacije. Silaža nastaje kao proizvod konzerviranja biljaka mlečno-kiselinskom fermentacijom i zastupljena je tokom cele godine kao bitna i osnovna komponenta u obroku životinja na farmi.
Aerobna faza počinje odmah po žetvi i traje dok je kiseonik prisutan u siliranim biljkama. Tokom ove inicijalne faze, koja se naziva faza disanja biljaka, biljni šećeri se u sveže isečenom materijalu razgrađuju uz stvaranje toplote. Aerobni mikroorganizmi (kvasci, plesni i aerobne bakterije) prisutni su na isečenom biljnom materijalu i takođe koriste šećere u inicijalnoj aerobnoj fazi respiracije. Progresivan i brz razvoj kvasaca i plesni tokom ove faze dovodi do zagrevanja silo-mase, što ima dodatnu posledicu na kraju procesa, pri otvaranju silosa i ishrani životinja, a to je loš kvalitet silirane biljke. Proces respiracije smanjuje kvalitet silaže za ishranu domaćih životinja, jer se u ovoj fazi koristi visokosvarljiva energija i smanjuje količina hranljivih materija potrebnih za rast i razvoj korisnih bakterija mlečne kiseline pri procesu konzerviranja.
Maketa izgleda klasičnog silosa s pokrivenom silažom
Pronalazak novog postupka i primene ugljen-dioksida u gasu ili u čvrstom stanju u vidu suvog leda na konzerviranje stočne hrane inventivni je element u procesu siliranja biljki. Ovaj deo pravi veliku razliku u tehnološkom procesu. Novost kod pronalaska i primene ove tehnologije siliranja je da ugljen-dioksid deluje odmah u silo-masi, odnosno nema čekanja završetka faze aerobne respiracije, jer u toku od svega nula do dva časa obezbeđuje anaerobne uslove za rast i razvoj bakterija mlečne kiseline koje se nalaze na površini zelene biljke. Na taj način je početna hranljiva vrednost biljke pre siliranja očuvana tokom konzerviranja i primena nove tehnologije posebno smanjuje gubitke suve materije tokom mlečno-kiselinske fermentacije. Izrazito povoljan efekat ugljen-dioksid ima na dobar fermentacioni profil nagrađenih kiselina, koje produžavaju rok trajanja silaže pri otvaranju silosa i hranjenju životinja na farmama, jer se opiru promenama pri izlaganju vazduhu. Aerobna stabilnost silaže je pri otvaranju silosa vremenski produžena i do 80 odsto i primenom ove tehnologije usporen je razvoj plesni i kvasaca, zbog kvalitetnog fermentacionog profila. Takođe, gubici su minimizirani, posebno na gornjim uglovima u silosu, s obzirom na to da je vreme nastajanja početne anaerobne faze ubrzano, a time je eliminisan razvoj neželjenih mikroorganizama koji dovode do trovanja. Obe tačke rizika prilikom siliranja su ovom tehnologijom eliminisane. To su početna faza pri pokrivanju silosa i završna faza pri otvaranju silosa i izuzimanje silaže. Pri otvaranju silosa farmeri su morali da bacaju pokvarene delove silaže. Primenom nove tehnologije, odmah u početku siliranja sprečen je razvoj patogenih mikroorganizama koji dovode do truljenja tokom konzerviranja, a fermentacija je usmerena na proizvodnju mlečne kiseline koja u silaži predstavlja prirodni konzervans…
Izgled pokvarene silaže s jasno vidljivim promenama
Osnov uspešnog konzerviranja biljaka u formi silaže jeste anaerobnost sredine. Ovaj uslov je potreban zbog aktivnosti bakterija mlečne kiseline (prisutne su na površini zelene biljke, pre siliranja), jer proizvode mlečnu kiselinu u toku svog metabolizma.
Novost i suština pronalaska je u tome što menja početnu fazu fermentacije, ubrzavajući nastanak anaerobne faze i time smanjuje gubitke. Brz početak anaerobne faze pogoduje brzom razvoju bakterija mlečne kiseline i usmerava fermentaciju u željenom smeru. Ovakvim načinom su hranljive materije sačuvane i u inicijalnoj aerobnoj fazi nisu potrošene za rast i razvoj nepoželjnih mikroorganizama koji dovode do kvarenja. Dodavanje ugljen-dioksida u gasovitom ili u čvrstom stanju, u vidu suvog leda pri siliranju stočne hrane, predstavlja pronalazak i novu tehnologiju. Po dodavanju silaži odmah potiskuje vazduh, odnosno kiseonik iz silaže, jer je gas CO2 teži 1,5 puta od vazduha i pada na dno silosa, stvarajući time anaerobnu sredinu.
Osnov i prednost korišćenja pronalaska je prisutnost materijala na domaćem tržištu koji imaju široku primenu u drugim industrijama, ali prvi put u poljoprivredi na ovaj način. Takođe, utrošak novčanih sredstava u primeni nove tehnologije na farmi je vrlo pristupačan prosečnom farmeru u našoj zemlji. Ugljen-dioksid se danas uveliko koristi u prehrambenoj industriji pri pakovanju hrane, u proizvodnji gaziranih pića, u medicini (laparoskopija), vatrogasnim sistemima pri gašenju požara, jer je nezapaljiv gas.
Kukuruz spreman za siliranje, na površini biljke se nalaze mlečno-kiselinske bakterije
Priprema silaže na farmama odavno je praksa i u svetu i kod nas. Činjenica da se priprema jednom godišnje, da se koristi za ishranu domaćih životinja tokom cele godine, da nije predmet kupoprodaje, već svako poljoprivredno gazdinstvo mora pripremati silažu za svoje potrebe, ukazuje na njen značaj. Svi poljoprivredni proizvođači, kod nas i u bilo kom delu sveta, koji siliraju stočnu hranu za ishranu goveda, svinja, koza i ovaca, mogu primeniti pronalazak a da u svojoj postojećoj proizvodnji ne menjaju ništa.
Siliranje primenom ove tehnologije razlikuje se od tradicionalnog, jer se idejno rešenje zasniva na skraćenju aerobne faze disanja biljaka čime se gubici (do sada neizbežni) smanjuju. Odnosno, gas ugljen-dioksid je aktivan odmah po dodavanju silo-masi pri punjenju silosa, ne raspršuje se na polju i jedino je rešenje konzerviranja ugljen-dioksidom u gasovitom stanju ili u vidu suvog leda u čvrstom stanju. Za primenu pronalaska svi materijali su prisutni na domaćem tržištu.
U primeni nove tehnologije siliranja potrebno je prisustvo stručnog lica u proceni potrebne količine ugljen-dioksida i najboljeg načina aplikacije u praktičnim uslovima na farmi. Može da se koristi za siliranje kukuruza, a najbolji rezultati dobijeni su u pripremanju senaže lucerke kao jedine kulture. Prijavom patenta 2013. godine pronalazak je zaštićen u Zavodu za intelektualnu svojinu. (Poljoprivrednik)
***
Projekat primene suvog leda u siliranju stočne hrane osvojio je treće mesto na takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju u 2013. godini, koje tradicionalno organizuju Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Fakultet tehničkih nauka, Privredna komora Srbije i Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije.
POMOĆ PROF.DR GORANA GRUBIĆA
Ideja o korišćenju ugljen-dioksida u pripremanju silaže rodila se pre tri godine. U razvoju pronalaska veliku stručnu, profesionalnu i ljudsku podršku dao je prof. dr Goran Grubić, redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.