Drugi pišu

JASNA MASTILOVIĆ: Nezadovoljavajući kvalitet ovogodišnje pšenice

 

Novi Sad, 21. septembar 2018.

Izvor: Agroklub

  • Na osnovu brojnih analiza zrna, Jasna Mastilović sa Instituta za prehrambene tehnologije kaže da pšenica iz ovogodišnje proizvodnje ne zadovoljava potrebe ni mlinara ni pekara

Naslov članka svakako će izazvati burne reakcije. I zbog emocija koje građanstvo ima prema osnovnom prehrambenom proizvodu, kao i kod onih koji pšenicu proizvode. Činjenica je da iza tih reči stoji Jasna Mastilović, koja već tri decenije ispituje kvalitet pšenice i brašna. A i kuća iz koje dolazi - Institut za prehrambene tehnologije zaslužuje pun respekt. Pa pođimo redom.

Drugi pišu – „Agrolist”

 

TRI SORTE JABUKE IZ NAŠIH VOĆNJAKA ĆE OSTATI NA TRŽIŠTU U RUSIJI

Novi Sad, 12. septembar 2018.

Ovih dana među voćarima u Srbiji vest o navodnom smanjenju izvoza jabuka u Rusku federaciju unela je zebnju i zabrinutost. Izneti su i podaci da ova velika zemlja podiže ogromne plantaže i da će to uskoro uticati na plasman naših jabuka na njihovim tržnicama. „Agrolist” iz Novog Sada krenuo je tragom ovih vesti i u razgovoru sa našim poznatim naučnikom prof. dr Zoranom Keserovićem (Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu) dat je sledeći odgovor

Akcenti iz emisije „Politbiro” RTV - gost dr Vuk Radojević, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo

 

UDVOSTRUČENA PONUDA NOVCA ZA GAZDINSTVA

Novi Sad, 11. septembar 2018.

Sredina leta je vreme kada se mogu oceniti prvi rezultati žetve. Paralelno sa tim, već su u toku pripreme za narednu agrarnu godinu, bar kada je reč o budžetu. Naime, u pokrajinskom budžetu ove godine je izdvojeno više sredstava, kažu, nego ranijih deset godina. Pored toga, poslanici su u ovoj sali izglasali rebalans budžeta, gde su opredeljena još dodatna sredstva u deo budžeta koji se bavi poljoprivredom.

REVITALIZACIJA HMELJARSTVA - CILJ ILI SAN?

 

Bački Petrovac, 4. septembar 2018.

Izvor: Agroklub

"Nekadašnju slavu nećemo verovatno nikada dostići, ali bar možemo da se približimo", kaže Rastislav Struhar.

Ovih dana u toku je berba hmelja u Bačkom Petrovcu. Ova tradicija duga je 250 godina.  Samo u ovoj opštini, sredinom prošlom veka, pod ovom kulturom bilo je 1.300 hektara, a danas samo 20 hektara. DOO Petrovec, jedini proizvođači hmelja u Srbiji, ima u planu da proizvodnju proširi na stotinu hektara.

SRPSKI KROMPIRAŠI STIGLI HOLANĐANE

 

Guča, 3. septembar 2018.

Izvor: Tanjug

  • Svojevrsni kongres krompiraša Srbije - Dani polja - Agromobil Guča okupio je u dragačevskoj varošici znalce i vodeće proizvođače i prerađivače u ovom poslu, oko 300 ljudi od Leskovca do Subotice, ali i diplomate i poslovne ljude od Budimpešte do Amsterdama. 

Čule su se najlepše vesti iz delatnosti poljoprivrednika koji u Srbiji gaje ovu kulturu, unetu 1803. godine iz Austrougarske, u karucama Dositeja Obradovića.

Može li Srbija da bude Holandija na Balkanu

 

NAPREDAK SE KRIJE U ZADRUGAMA!

Novi Sad, 15. avgust 2018.

Piše: Branislav Gulan, član Akademijskog odbora za selo SANU

  • Država bi mogla da pomogne i tako što će svoje poljoprivredno zemljište, o čijoj površini niko ne želi da iznese tačan podatak, dati u zakup nezaposlenima. Zadruge treba da vrate život u opustela srpska sela. Zadruge treba da budu stožer oko koga se okupljaju poljoprivrednici.

Trideset milijardi evra zarade, više od 50.000 zaposlenih, oživela sela i nova infrastruktura samo su neki od rezultata koje bi doneo projekat agrarne reforme čiji je stožer razvoja zadruga. Holandija ima 1,5 miliona hektara obradive zemlje, iščupane iz mora, i godišnji izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od 75 milijardi evra. Srbija ima 5,1 miliona hektara visoko poljoprivredne zemlje i izvoz od svega 2,9 milijardi, od čega 1,2 milijarde čini voće i povrće.

AFRIČKA SVINJSKA KUGA: KAKO BITI KORAK ISPRED ZARAZE?

 

Novi Sad, 26. jul 2018.

Izvor: Agroklub

  • Evropska agencija za hranu (EFSA) predstavila je svoje naučno istraživanje o afričkoj svinjskoj kugi kod divljih svinja, ali i animirani video kako sprečiti zarazu domaćih svinja.

Kako biti korak ispred afričke svinjske kuge? To je naziv animiranog filma koji je izradila Evropska agencija za hranu (EFSA) prateći tako svoje novo naučno mišljenje o afričkoj svinjskoj kugi kod divljih svinja, identifikovanje strategije za upravljanje divljim svinjama u različitim fazama epidemije afričke svinjske kuge, te davanje preporuke šta treba učiniti pre, tokom i nakon pojave te bolesti.

PRODAVATI ŠLJIVU ILI PROIZVODITI RAKIJU?

PRODAVATI ŠLJIVU ILI PROIZVODITI RAKIJU?

Beograd, 26. jul 2018.

Izvor: Agroklub

  • U našem narodu postoji duga tradicija prerade šljive u rakiju. Ona se zadržala do današnjih dana, tako da gotovo svako seosko domaćinstvo i sada peče rakiju za opstvene potrebe. Međutim, ozbiljna proizvodnja rakije, za tržište, zahteva mnogo rada i znanja, ali i ulaganja. Prilikom istraživanja pošli smo od pitanja: koliko je isplativo proizvoditi rakiju?

Agroekonomski stručnjaci tvrde da je u godinama, kada je sirovina jeftina, bolje voće prerađivati i stvoriti proizvod sa višom, dodatom vrednošću.

ZA HEKTAR PRVE KLASE SLEDI MNOGO VIŠE HEKTARA PAŠNJAKA

 

Novi Sad, 24. jul 2018.

Izvor: Dnevnik.rs     

  • Uredba o kriterijumima za utvrđivanje površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta u postupku vraćanja oduzete imovine, koju je u aprilu usvojila Vlada Srbija, bliže je odredila kriterijume za vraćanje poljoprivrednog, odnosno šumskog zemljišta, u javnoj svojini Srbije na području katastarskih opština u kojima je nakon oduzimanja sproveden postupak komasacije, odnosno arondacije, kao i kriterijume za utvrđivanje površine poljoprivrednog zemljišta koje se ne vraća u postupku vraćanja oduzete imovine.

Definisan je pojam komasacione mase, i to tako da on podrazumeva komasirano poljoprivredno, odnosno šumsko zemljište, na području opštine na kojoj se oduzeto nalazilo ili komasirano područje susedne jednice lokalne samouprave. Drugim rečima, propisano je da se poljoprivredno ili šumsko zemljište oduzeto komasacijom posle Drugog svetskog rata koje ne može biti vraćeno u jednoj opštini dodeljuje u susednoj.

Novi trend u govedarstvu

 

PESAK UMESTO SLAME PROSTIRKA ZA KRAVE

Novi Sad, 19. jul 2018.

Izvor: Agroklub

  • U najbogatijim i najrazvijenijim zemljama sveta slamu kao prostirku za krave sve više zamenjuje pesak. Prema dostupnim informacijama, navodno, preko 50% farmi u Sjedinjenim Američkim Državama koristi pesak umesto slame za prostirku. Šta kažu naši stručnjaci?

Slama je dugo bila jedina prostirka za muzne krave. Pokazala se kao odlično rešenje. A dobro rešenje teško je zameniti boljim.