subota, februar 8Agro servis

Reagovanje čitalaca

 

U DRŽAVNOJ KASI NEMA NOVCA ZA ISPLATU 6.000 DINARA PO HEKTARU. VEĆINA UČESNIKA NAŠE ANKETE MISLI DA JE TO UČINJENO NAMERNO

Novi Sad, 19. avgust 2015.

Naša čitateljka Maša Radosavljević iz okoline Valjeva putem e-maila poslala nam je sledeće pismo: „Kako je moje poljoprivredno gazdinstvo podnelo zahtev za po 6.000 d. po hektaru za tekuću godinu, i to 11. maja 2015. g, do dan danas to još uvek nije isplaćeno. Radi se o Valjevu, selo Valjevske opštine. Stoji se još uvek na početku, kada su isplatili samo na početku istigli do 4. maja (do tog datuma ko je podneo prijave), i tu se stoji, nema isplata.

Jasno da vi niste list istrage, ali lepo i pohvalno bi bilo malo pisati i o ovim isplatama. Hvala.”

Zahvaljujemo na pismu i podsećamo da smo prvi skrenuli pažnju Ministarstvu poljoprivrede i javnosti na skandal koji se dogodio u planiranju i trošenju Agrarnog budžeta. Od maja do danas se nije ništa promeilo, odnosno, poljoprivrednici ne dobijaju novac koji im pripada po Zakonu o podsticajima u poljoprivredi. Nezadovoljstvo zbog ovog propusta kod ratara je svakim danom sve veće, jer je od najverovatnije pripadajućih 12-13 milijardi dinara za podsticanje biljne proizvodnje isplaćeno tačno 2.720.500.000 dinara. Tekst koji smo tada objavili ćemo ponoviti, a sumiramo i rezultate ankete. Na pitanje zbog čega u Agararnom budžetu Srbije nije predviđena potpuna isplata subvencija za biljnu proizvodnju prema Zakonu, odgovorio je 701 čitalac, a njih 80% tvrdi da je to učinjeno namerno, 18% iz neznanja i 2% kaže da je to slučajno.

 

 

Skandal u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine

ZABORAVILI DA UNESU PODSTICAJE ZA BILjNU PROIZVODNjU U AGRARNI BUDžET

Izvor: List „Gazdinstvo”/„AgroServis”, maj 2015.

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine u Uredbi o raspodeli podsticaja, koja je kasnila dva meseca, nije predvidelo dovoljno novca za osnovne podsticaje za biljnu proizvodnju. Umesto da planiraju ovu stavku na devet milijardi dinara, izračunali su da će novac biti potreban za svega 453.416 hektara i da je za to dovoljno 2,75 milijardi. Ova sredstva dovoljna su samo proizvođačima pšenice. Iako je državna zemlja ispala iz podsticaja, u model ove uredbe upalo je oko 1,5 miliona hektara, što i nije konačan obim, a što nisu planirali u nadležnom ministarstvu. Ovaj propust, težak preko šest milijardi dinara, najdirektnije je oštetio gazdinstva, jer je njih manje od trećine do sada dobilo pomenutih 6.000 po hektaru. Iz Ministarstva poljoprivrede saopštili su da ima 342.823 aktivnih gazdinstava, što je za oko 13.000 više nego prošle godine.

Bez rebalansa državne kase pomenuta izdvajanja proistekle iz Zakona o podsticajima za poljoprivredu nije moguće isplatiti.

 

Pomenuti propust, vezan za agrarni budžet, samo je jedan u nizu koje pokazuje aktuelni tim Ministarstva poljoprivrede. Već mesecima nisu u stanju ili ne žele da promene pravilnik o uvozu mesa iz EU i spreče korišćenje, opasnog po zdravlje, živinskog mesa u našoj zemlji. Ovo ministarstvo ne dozvoljava da se o ovim pravilnicima sprovede stručna rasprava i uporede standardi koji se kod nas primenjuju o mesu i mesnim proizvodima sa onima koji važe u EU. Umesto toga dozvoljavaju da se kamioni sa takvim pošiljkama, bez odgovarajuće dokumentacije, upućuju do prerade. Ministarstvo je otvorilo laboratoriju iz koje još nije izašla nijedna analiza proizvoda, a za neutralnu kontrolu mleka nije predvidelo novac. U donošenju zakona je potpuno zatišje: nema novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, integralnoj poljoprivrednoj proizvodnji, o mleku, a preskače se i donošenje mnogih pravilnika čije nepostojanje finansijski vešto koriste kompanije koje se bave otkupom žitarica, jer ne postoji obaveza njihovog razvrstavanja po kvalitetu. Ovaj tim ministarstva potpuno je onesposobio razvoj javnih skladišta, čiji kapacitet je spao na svega 100.000 tona.

Šta će od svega ovoga i koliko dugo tolerisati premijer Vučić, čiji ugled su „njegovi poljoprivrednici” odavno narušili, ostaje da se vidi.

Ono što smo uspeli saznati ovih dana vezano je za nezadovoljstvo poljoprivrednih udruženja zbog ukupnog rada Ministarstva poljoprivrede, a pogotovo zbog preskočenih isplata premija za biljnu proizvodnju. Uz ovo oni vezuju i nerešen status proizvođača mleka, koji i pored svakodnevnih obećanja nisu nastavili otkup. Nije teško zapaziti kakva je situacija u agraru kada se zna da biljna i mlečna proizvodnja čine većinu, a baš ti sektori su prepušteni samima sebi i inostranom uplivu proizvoda preko, prerano otvorenih, naših granica za robu iz EU.

Ostavite odgovor

Dozvoli obaveštenja o novim vestima! Da Ne hvala