Zbog neispunjenih obećanja nadležnih ni na kraju ovogodišnje sezone maline, Udruženje naše voće Srbije organizovalo je u Arilju sastanak proizvođača , hladnjačara i predstavnika institucija koje mogu da daju odgovor na, kako je rečeno u ovom momentu najvažnije pitanje: kuda vodi put srpskog malinarstva. U bankrotstvo sektora , odgovaraju , ili ka konačnom rešavanju problema u ovoj oblasti. Očekuju sastanak u Vladi Srbije , odnosno kod premijerke , dok su, ističu, u Ministarstvo poljoprivrede izgubili potpuno poverenje.
Iako je Vlada Srbije odobrila moratorijum na kredit kako bi se isplatila malina proizvedena još u 2022. i postignut dogovor sa Narodnom bankom Srbije u 2023. , zatim doneta potrebna uredba, ništa nije sprovedeno u delo, priča ogorčen predsednik Udruženja Naše voće Srbije Božidar Joković. Kaže da su nastali problemi i u ovogodišnjoj sezoni. Malina nije isplaćena, lagerovana je neadekvatno , nije sva obrana. ,, Kabinet Vlade republike Srbije i kabinet predsednika republike Srbije su dve institucije kojima samo verujemo. Što se tiče Ministarstva poljoprivrede slobodno mogu da kažem da nismo ispoštovani ni u jednoj tački dogovora, a imali smo maratonske razgovore već drugu godinu za redom. Došli smo u situaciju da nemamo komunikacju sa Ministarstvom poljoprivrede. Zašto je to tako postavljamo javno pitanje. Zašto smo predstavljeni kao remetilački faktor u svemu ovome. Ovde je skup domaćina, proizvođača koji žive od ove maline”, rekao je Joković. On podseća da je premijerka Srbije na sastanku održanom 24. maja ove godine odobrila dve milijarde dinara za sanaciju nastalih problema u malinarstvu. Međutim, kaže on, to u praksi nije realizovano . ,, Mi smo doneli odluku da ćemo od sada imati pravnog savetnika, tim advokata koji će nas savetovati u daljem radu da ne grešimo, da ne budemo stalno neuka stran a u svemu tome i da ne budemo klateralna šteta”, kazao je Joković.
Predsednik Zadružnog saveza Srbije Nikola Mihailović vidi izlaz u nastalim problemima u malinarstvu udruživanjem poljoprivrednika. Smatra da se jedino na taj način može lakše uticati na cenu i izvoz maline , a time i na izlaz iz nastale situacije. ,, Ako se samo malo vratimo u nazad kada je ovaj teren pokrivala Ariljska zadruga nije dolazilo do problema. Najgore je to u Zadružnom savezu smatraju, i ja lično, postojanje cenovnih dispariteta. Kada bi se to samo malo stabilizovalo, ne samo u proizvodnji maline, nego i u drugim proizvodnajma, onda bi se bolje funkcionisalo. Jedne godine, svedoci smo, cena ode u nebesa, kasnije padne skroz, teško je to izdržati”, rekao je Mihailović. Na sastanku u Arilju je usvojena Platforma kao strateški dokument koji će dati model kako da se reše dugogodišnji problemi u sekroru malinarstva . Upućen je i zahtev Vlladi republike Srbije i Narodnoj banci da se odobri reprogram sa moratorijumom na sve postojeće kredite malih , srednjih i velikih hladnjačara , izvoznika i malih polljoprivrednih gazdinstava koja su kreditno zadužena , a ne mogu svoje obaveze da izmiruju.
Gordana Rajičić Infopress