Najvažniji rezultati

Makroekonomski agregati zadružnog sektora

·  Zadružni sektor je u periodu 2007–2009. godine zabeležio negativna kretanja. Bruto dodata vrednost (BDV) zadruga i zadružnih saveza kontinuirano je opadala u periodu 2007–2009. godine. Pad u 2008. u odnosu na 2007. godinu, iznosio je 3,4%, a u 2009. u odnosu na 2008. godinu -  16,4%.

·  Doprinos zadružnog sektora ukupnoj ekonomskoj aktivnosti, meren udelom BDV zadružnog sektora u ukupnoj BDV nacionalne ekonomije, opao je sa 0,27% u 2007. godinina 0,18% u2009. godini.

·  BDV je bila jedina bilansna stavka u satelitskim računima zadruga i zadružnih saveza za 2009. godinu koja je bila pozitivna – 4.256,2mil. RSD.Bruto poslovni višak zadružnog sektora bio je negativan i iznosio je 195,4mil. RSD.To znači da BDV nije bila dovoljna da pokrije naknade zaposlenima i neto poreze na proizvodnju. Bruto investicije u osnovne fondove zadružnog sektora iznosile su 1.358,5 mil. RSD 2009. godine, što čini 0,26% ukupnih bruto investicija u osnovne fondoveu nacionalnoj ekonomiji. Pored toga, Račun kapitala pokazuje da su zadruge i zadružni savezi u 2009. godini  pozajmili od drugih institucionalnih jedinica 1.325,8 mil. RSD.

·  Posmatrano po delatnostima, najveće učešće u BDV zadružnog sektora imao je sektor A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo – 81,5%. Učešće BDV zadruga iz sektora A u BDV sektora A ukupne ekonomije iznosilo je samo 1,5%.BDV zadruga iz sektora J – Poslovi s nekretninama, iznajmljivanje – iznosila je 12,3% BDV celog zadružnog sektora, odnosno 0,1% BDV sektora J ukupne ekonomije.Bruto dodata vrednost zadruga iz sektora Đ – Građevinarstvo – iznosila je 7,0% BDV celog zadružnog sektora, odnosno 0,2% sektora Đukupne ekonomije. Zadruge iz ostalih delatnosti imale su veoma malo učešće u BDV zadružnog sektora, dok je njihov udeo u BDV nacionalne ekonomije približno jednak nuli.

Trendovi zadružnog sektora

·  Ukupan broj zadruga i zadružnih saveza smanjen je sa 2.337 u 2007. godini na 2.140 u 2009. godini. Pad broja zadruga praćen je padom broja zadrugara(članova zadruga)i broja zaposlenih. Broj zadrugara smanjen je sa 125.551 u 2007. godini na 122.192 u 2009. godini, dok je broj zaposlenih smanjen sa 10.863 u 2007. godini na 8.563 u 2009. godini.

·  Najveći poslovni promet u posmatranom periodu zabeležen je 2008. godine, ali je u ovoj godini ostvaren i najveći neto gubitak – 1.852,7 mil. RSD. Neto gubitak zabeležen je i u 2007. i u 2009. godini.

Nemonetarni pokazatelji zadružnog sektora u 2009. godini

·  Posmatrano po vrstama zadruga, u 2009. godini najviše je bilo zemljoradničkih zadruga – 1.425, odnosno 67,1%, zatim slede omladinske i studentske zadruge – 378 odnosno 17,8%. Stambene zadruge učestvuju sa 6,9%, zanatske sa 4,1%, dok je učešće svih ostalih zadruga 4,2%.

·   Ukupan broj zaposlenih u zadružnom sektoruu 2009. godini bio je 8.563, od čega 8.524u zadrugama, a39 u zadružnim savezima. Većina zaposlenih – 79,1%,radilaje u zemljoradničkimzadrugama.Učešće ostalih vrstazadruga u ukupnom broju zaposlenih bilo je sledeće: omladinske i studentske  zadruge –8,3%, zanatske zadruge – 6,8%, stambene zadruge –3,6%,i ostale – 2,2%.

·  Ukupan broj zadrugara u 2009. godini iznosio je 122.192. Iako većinu zadruga čine zemljoradničke, najveće učešće u ukupnom broju zadrugara imale su omladinske i studentske zadruge – 62,4%, dok je učešće zemljoradničkih zadruga bilo 25,5%. ( Republicki zavod za statistiku Srbije)