Savetovanje „Dobar dan domaćine” održano u Novom Sadu

 

STARTOVALI POKRAJINSKI KONKURSI – VELIKO INTERESOVANJE ZA NOVI ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Novi Sad, 21. februar 2019.

Otvarajući Naučno-stručno savetovanje „Dobar dan domaćine” pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević je istakao da je sekretarijat, koji vodi, već objavio desetak konkursa za podsticaje, kao i da je dobra vest što će posle uvođenja IPARDA Ministarstvo poljoprivrede finansirati i nabavku dizel goriva.

Savetovanje na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu ove godine kao regionalno organizovale su poljoprivredne savetodavne službe iz Novog Sada, Vrbasa i Zrenjanina. Više od 250 učesnika i dvadesetak izlagača prvo je pozdravio Miloš Marić, direktor Poljoprivredne stanice Novi Sad, a potom se gostima i domaćinima obratila dr Dragana Latković, direktor Departmana za ratarstvo i povrtarstvo.

  • I ovaj program savetovanja, najvećim delom, je nastao naspram interesovanjapoljoprivrednika, a oplemenili smo ga i sa preporukama savetodavnih poljoprivrednih službi, koje učestvuju u organizaciji. Tako je danas, a tako je bilo i u Senti i Sremskoj Mitrovici. Na ova dva susreta došlo je više od 600 poljoprivrednika. Snažan zamah u pripremi savetovanja dobili smo potpisivanjem Protokola o saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, što uz dobru saradnju sa udruženjima poljoprivrednika i asocijacijama u lokalnoj upravi čini jednu snažnu celinu – istakla je dr Latković i dodala. - Odavno smo poručili da mi nudimo samo znanje ili bolje rečeno otvaramo mogućnosti za put do znanja. Znamo da danas nije lako biti ratar – puno je rizika, od setve do prodaje. Napredne zemlje ulažu u poljoprivredu, imaju veća, ali i druga tržišta. Mi smo zemlja sa viškovima proizvedenih žitarica i uljarica i sve vaše robe uglavnom čekaju na nepoznatog kupca i bez ugovora. Fali nam tržišni oslonac i to je u eri globalizacije veliki problem. Upravo i tu temu otvaramo i pozivamo na raspravu – „kako da budemo konkurentniji i bogatiji proizvođači”. Šta god da zaključimo, mi agronomi znamo da ovaj uslov, koji ću navesti, predstavlja osnovni faktor – to je prinos. Često ne shvatamo da sa malim prinosima gubimo pravo na zrelu ponudu i profit. Često pogrešno, a nekad i s pravom, za nedostatak tržišta prozivamo državu – rekla je ona. - Na nauci i struci je da kaže u čemu je i gde izbor. Za taj posao potrebne su nam dobro organizovane, efikasne i kadrovski brojnije stručne službe, veća razmena znanja i solidan državni ambijent. Sa ovim savetovanjem mi ne završavamo našu misiju niti odgovornost prebacujemo na druge, mi ostajemo u službi prenošenja znanja i stvaranju kadrova. Zadovoljni smo što više mladih kod nas završava fakultet i ostaje na svom imanju. Očekujemo da uz poverenje i vaši naslednici dođu na fakultet i da budu naši studenti – uputila je poziv dr Latković.

Prof. dr Nedeljko Tica, dekan Poljoprivrednog fakulteta, pozdravljajući ovaj skup je rekao:

  • Ovogodišnje savetovanje se održava pod specijalnim pokroviteljstvom Pokrajinskog sekeratarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Važno je da ispred nas se nalazi godina u kojoj  moramo napraviti iskorak, kada je u pitanju povećanje prinosa, jer bez povećanja prinosa nema povećanja produktivnosti, a bez poveanja produktivnosti nema napretka kada je u pitanju naša poljoprivredna proizvodnja, nema konkurentnosti i nema mogućnosti da se suprotstavimo drugim učesnicima na tržištu.

Dr Tica smatra, da bi povećali produktivnost, važno je da povećamo opremljenost naših gazdinstava. Treba iskoristiti sve potencijale kada je u pitanju regresirana nafta, nabavka pogonskih i priključnih mašina, konkursne linije Pokrajinskog sekretarijata, Republičkog ministarstva i, važnije od svega, i da iskoristimo koliko god je moguće raspoloživa sredstva iz IPARD programa.

Prof. dr Nedeljko Tica

  • Važno je da pokušamo da zajednički objedinimo potencijale, kada je u pitanju nabavka pogonskih i priključnih mašina, jer nisu jeftine. Takođe je veoma važno da vodimo računa o upravljanju rizikom, jer i prošla godina je pokazala, u pojedinim linijama proizvodnje, da je biljna proizvodnja još uvek pod značajnim uticajem klimatskih faktora i to je nešto što može da utiče na našu budućnost kada je u pitanju ova proizvodnja – rekao je dr Tica.

Dr Vuk Radojević je otvarajući naučni skup pozvao poljoprivrednike da se prijavljuju na objavljene konkurse.

  • Serija naučno-stručnih savetovanja „Dobar dan domaćine“, koja se ove godine odvija širom Vojvodine, predstavlja rezultat saradnje resornog sekretarijata sa Poljoprivrednim fakultetom. Uz izuzetno jaku podršku Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, a od ove godine i poljoprivrednih savetodavno-stručnih službi i lokalnih samouprava, ideja je da se ovaj skup još više približi vojvođanskim ratarima. Tokom februara i marta, biće organizovan u još sedam vojvođanskih lokalnih samouprava, kako bi se poljoprivrednici na licu mesta upoznali sa primenom novih tehnologija, te stekli nova znanja i dobili stručne odgovore u cilju unapređivanja njihove proizvodnje - ukazao je Radojević.

Ističući da znanje predstavlja moć, dr Radojević je izneo da je uveren da će se kroz seriju ovih savetovanja omogućiti poljoprivrednicima da dođu do najsavremenijih dostignuća i istraživanja, koja će moći da primene u praksi.

  • Ovo je pravi način održavanja savetovanja, jer smo uključili predstavnike struke i nauke, predstavnike savetodavaca i pozvali poljoprivredne proizvođače da se zajedno na jednom mestu informišu o mogućnosti za unapređivanja njihove proizvodnje - naglasio je Radojević.

Dr Radojević je ukazao da broj prisutnih poljoprivrednika govori u prilog tome da oni prepoznaju značaj ovakvih skupova i da su prilika da se blagovremeno upoznaju sa merama republičke i pokrajinske agrarne politike u 2019. godini.

On je podsetio da nikada nije bilo više novca u agrarnom budžetu za poljoprivrednike Vojvodine, koje je i ovom prilikom pozvao da iskoriste svoju šansu. Radojević je ukazao i da do sada nikada nije bio veći nivo ostvarivanja povrata sredstva, u odnosu na realizovanu investiciju. Kako je naveo, on se kreće do 70 odsto, po nekim konkursnim linijama i do 80 odsto i, kada su mladi poljoprivrednici u pitanju i stratap program - to je i 90 odsto. Radojević je konstatovao da je to nešto što svakako ide u prilog razvoju poljoprivrede.

Resorni sekretar je naglasio i da je Sekretarijat već početkom februara objavio prve konkurse, i da do sada još nikada nisu ranije objavljeni. Ovo govori u prilog efikasnosti Sekretarijata, koji je uspeo za ove dve godine da realizuje sve zatečene obaveze od 2010. pa do 2016. godine i time učini da budžet za 2019. godinu bude izuzetno operativan.

Dr Radojević uputio je posebne pohvale Ministarstvu poljoprivrede povodom subvencija za dizel gorivo poljoprivrednicima u Srbiji. On je istakao da ono što tome ide u prilog je nivo finansijskih sredstava u budžetu Srbije, čime je omogućeno da se izdvoje dve milijarde dinara samo za ovu namenu. Radojević ističe da je ovo konkretna podrška poljoprivrednicima u susret predstojećoj setvi.

 

Vladislav Krsmanović i Čedomir Keco

 

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu Vladislav Krsmanović odgovarao je na pitanja učesnika savetovanja, ali se mali broj tih pitanja odnosio na rad pokrajinske administracije.

Primedbe su bile vezane za troškove za odvodnjavanje, uzurpaciju zemljišta, restituciju i penziono i zdravstveno osiguranje poljoprivrednika.

  • Naš sekretarijat će poštovati planiranu dinamiku objavljivanja konkursa i uveravam vas da smo postupak sveli na minimum papirologije – rekao je Krsmanović i poručio da će ponovo biti konkurs za mlade.

O merama agrarne politike u Srbiji i donošenju novog zakona o poljoprivrednom zemljištu govorili su Nenad Katanić, pomoćnik ministra za poljoprivredu i savetnik dr Dragan Milić.

Dr Dragan Milić i Nenad Katanić

Nenad Katanić je rekao da se pojačanim radom obrađuju prijave za pojedine mere podrške gazdinstvima iz 2017. i 2018. godine, ali da isplate zavise od količine namenjenog novca.

  • Dobili smo oko sedam milijardi dinara više para za agrar nego lane, ali zahteva je više, pa se može desiti da iskažemo novu potrebu – rekao je Katanić.

On nije mogao navesti tačne rokove za isplatu, kao ni koliko zahteva još čeka obradu.

Kada je dr Dragan Milić saopštio koji razlozi su za novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, usledilo je desetak pitanja i predloga.

Dr Milić je rekao da će komasacija i komasacioni postupak biti izdvojen u novi zakon, a da će u zakonu o zemljištu biti otvorena mogućnost za prodaju državnog zemljišta.

  • Ono što je izvesno, imaćemo široku raspravu, a u izradi učestvuju i predstavnici udruženja. Nećemo žuriti, zakon se uz dobru aktivnost može na jesen naći u Skupštini – smatra Milić.

Poljoprivrednici u ovom zakonu, kako se čulo, vide poslednju šansu da kao mladi ljudi dođu do obradivog zemljišta.

  • U zakonu će biti otvorena mogućnost kupovine, ali tu neće pisati i model. To će biti stvar banaka i raznih fondova – rekao je Milić.

Uspešan voditelj savetovanja bila je Ivana Vujić, a ceo tok je bio dostupan i na internetu. Sledeće savetovanje „Dobar dan domaćine” je u Somboru, 27. februara 2019. godine.