Stigle godine
SELA PRITISLA STAROST
Beograd, 23. decembar 2011.
U Srbiji je sve više naselja u kojima nema nijednog stanovnika, a šestina stanovništva je stara 65 i više godina što nas svrstava među starije zemlje na svetu.
Preliminarni podaci popisa, izvršenog od 1. do 15. oktobra, stanovništva, domaćinstava i stanova u Srbiji pokazali su da je povećan broj naselja u kojima nema nijednog stanovnika, tako da ih sada ima 11, a na popisu 2002. godine bilo ih je devet.
Bez stanovništva, prema ovogodišnjem popisu, ostala su mesta poput Sakulje kod Lazarevca, potom Obornjača kod Bačke Topole gde je 2002. godine popisano samo dva stanovnika, potom Brestovo i Smilov Laz kod Novog Pazara, Repušnica, Koritnjak, Pljačkovica, Vukojevac, Dačevac, Obrtince na jugu Srbije, kao i Prača kod Dimitrovgrada. U popisu 2002. godine pojedina mesta kod Preševa i Bujanovca takođe su bila prazna.. U Srbiji ima 1.000 naselja u kojima živi manje od 100 stanovnika, što je takođe zabrinjavajuće.
Poslednji popis pokazao je trend smanjenja broja stanovnika, a stručnjaci smatraju da je uticaj na to imao, pre svega, negativan prirodni priraštak, odlazak ljudi iz zemlje, ali i bojkot popisa stanovništva albanske nacionalnosti. U roku od devet godina smanjen je ne samo broj stanovnika, već i domaćinstava. Demografi upozoravaju da je većina stanovništva stara 65 i više godina što svrstava Srbiju među starije zemlje na svetu, a kao i u većini evroskih zemalja u Srbiji je već nekoliko decenija nivo rađanja nedovoljan za prostu reprodukciju stanovništva, što uzrokuje depopulaciju i naglašeno demografsko starenje.
Međutim, ovo nije prava slika sela, jer još nema podataka o starosnoj strukturi stanovništva do 18 ili 20 godina starosti, zatim, o broju ljudi do 40 godina, kao i o broju ljudi na selu koji više nisu radno sposobni. Biće značajno saznati strukturu današnje seoske porodice koja živi od poljoprivrede – koliko ima članova i koliko njih su još uvek moćni da obrađuju njive.