Beograd, 15. septembar 2015.
Izvor: Večernje novosti
- Razvoj zadrugarstva je cilj budućeg zakona o čijem nacrtu se trenutno javno raspravlja. Društveno zemljište, vredno oko 60 miliona evra, upisaće se kao zadružno
Većina porodičnih poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji, skoro polovina njih, ne raspolaže ni sa puna dva hektara zemlje. Njihova šansa da se razvijaju, plasiraju proizvode, ali i jeftinije nabave sirovine je udruživanje u zemljoradničke zadruge. Razvoj zadrugarstva u Srbiji glavni je cilj budućeg zakona o zadrugama, o čijem nacrtu se trenutno javno raspravlja.Sastavilo ga je Ministarstvo privrede, a osim zemljoradničkih bavi se omladinskim, zanatskim, i svim ostalim zadrugama – osim štedno-kreditnih.
Pred poslanicima bi trebalo da se nađe pre kraja godine, a namera mu je da reši pitanje osnivanja zadruga, raspodele dobiti, ali i zadružne imovine. Rešavanje pitanja imovine znači da bi u vlasništvo zadruga moglo da pređe oko 30.000 hektara. Teško je precizirati o kojoj vrednosti je reč, ali ako je prosečna cena hektara u Srbiji 2.000 evra, onda će imovina zadruga i na papiru biti veća za oko 60 miliona evra. Ne računajući objekte.
Među novinama koje donosi Nacrt zakona o zadrugama, kako ističe Marija Nikolić, docent Poljoprivrednog fakulteta, smanjen je broj osnivača. Umesto deset, sada zadrugu može da osnuje pet zadrugara.
– Manji broj osnivača omogućiće lakše osnivanje zadruga u manje razvijenim ruralnim područjima, kao i specijalizovanih poljoprivrednih zadruga – smatra docent Marija Nikolić. – Posebno značajna novina je što je omogućeno zadrugarima da imaju nejednake uloge. Imajući u vidu da svaki zadrugar ima samo jedan glas, bez obzira na visinu uloga, time se ne ugrožava demokratska priroda zadruga, ali se omogućava njihova dokapitalizacija. U Nacrtu zakona poslovni aspekt rada zadruga nije u dovoljnoj meri naglašen, jer bi trebalo da se ide u susret potrebi udruživanja.
Nacrt zakona predviđa i upis zadružne svojine na nepokretnostima koje se sada vode kao društvena svojina. To podrazumeva i upis poljoprivrednog zemljišta. Prema podacima profesora Miladina Ševarlića iz 2013. godine, zemljoradničke zadruge su koristile ukupno 105.779 hektara poljoprivrednog zemljišta. U njihovom vlsništvu je bilo 17 odsto, u društvenom 28,5 odsto, a u državnom čak 54,3 odsto.
– Imovina koja je upisana kao društvena svojina u javni registar o nepokretnostima upisaće se kao zadružna svojina na zahtev zadruge, bez ponovne ocene isprava o sticanju imovine – objašnjava Marija Nikolić. – Međutim, problem društvene imovine je bio regulisan i u postojećem Zakonu o zadrugama, ali je u njegovoj implementaciji bilo određenih problema.
Iz ugla samih zadrugara, Nacrt zakona je dobar. Ono na čemu oni insistiraju je da zadruge i dalje imaju obavezu revizije.
– To je jako važno za same zadruge – objašnjava Radislav Jovanov, predsednik Zadružnog saveza Vojvodine. – Ona je bila predviđena starim zakonom i trebalo bi da ostane i u novom. Kontrola zadruga je obavezna svake druge godine. Vrlo je važno upisivanje društvene u zadružnu svojinu, jer sada zadruge mogu da planiraju razvoj. Dosad nijedna banka nije bila spremna da kreditira zadrugu koja nema vlasništvo bilo na zemlji, bilo na objektu.
RASPODELA I PO ULOGU
Nacrt zakona o zadrugama donosi novinu i u slučaju raspodele dobiti zadruge.
– U osnovi poljoprivrednih zadruga stoji njihova ekonomska funkcija, te je pitanje raspodele viška prihoda nad rashodima prepušteno zadružnim pravilima koje usvajaju sami zadrugari – objašnjava Marija Nikolić.
– U Nacrtu zakona o zadrugama je predviđeno da se raspodela može vršiti srazmerno veličini uloga i vrednosti ostvarenog prometa preko zadruge.