Čedomir Keco
Ranije nego što su poljoprivrednici navikli, Vlada je donela „krovnu uredbu” o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2024. godinu, u kojoj se vidi da su sve mere po iznosima novca uvećane u odnosu na prošlu godinu. Ukupne subvencije su 64.429.574.000 dinara, a ovom Uredbom rasporediće se oko 61 milijarda dinara. Međutim, to nisu i jedina sredstva iz državne kase namenjene poljoprivredi.
Najveća povećanja su u biljnoj proizvodnji i proizvodnji mleka.
Kada se saberu sve investicije, od opreme preko nabavki kvalitetnih grla stoke, može se primetiti da su zadovoljeni interesi gazdinstava i ispunjena data obećanja. U Uredbi se ne vidi kako će se i kome stimulisati nabavka semena niti da li će se mere za pospešivanje proizvodnje šećerne repe zadržati i u narednoj setvi.
Poseban kvalitet utvrđene raspodele su stavke za investicije u mehanizaciju – dve milijarde dinara, stočarsku opremu 403 miliona, što je uz 612 miliona za nabavku stoke značajna podrška ovom sektoru. Da li će izdvojene 1,2 milijarde biti dovoljne za kreditnu podršku, teško je prognozirati, ali bi valjalo da se i banke kvalitetnijim kreditnim linijama otvore prema farmerima.
Prošle godine opala je kupovna moć za nabavku mehanizacije, jer je država nesmotreno ograničila izvoz pšenice, što je bitno uticalo na poslovanje mnogih gazdinstava.
Prvi put država je priznala da ima u oblasti Ministarstva poljoprivrede sudske sporove i da ih gubi. Dug države za podsticaje je 2,4 milijarde dinara, ali se planira da će sudskim nalogom u ovoj godini biti isplaćeno 960 miliona, što govori da se država i sudstvo dogovaraju o isplatama duga. Ova sasvim transparentna računica podstaće gazdinstva koja nisu ušla u postupak za naplatu duga koji ne zastareva.
U Uredbi, dostupna je medijima, a koja će važiti posle objavljivanja u Službenom glasniku, se ne navode iznosi potrebni za pogonsko gorivo, iako taj proces teče, a nema ni stavki vezanih za podsticaj nabavke deklarisanog semena niti iznosa za stimulaciju setve šećerne repe. Nedostaje i iznos za junice koje farmeri ostavljaju na svojim farmama, a što je ministarka Jelena Tanasković u izbornoj kampanji predstavila kao sigurno rešenje.
U celini, u budžetskim stavkama gotovo da nema pozicije koja nije uvećana. Izuzetak su krave kvalitetnih tovnih rasa gde je jedini prihod tele, iako je dat predlog da se ova pozicija sa 40.000 poveća na 50.000 dinara. U stočarstvu su najveći podsticaje dobili proizvođači mleka, pa je razumljivo zadovoljstvo farmera koji po kravi sa prosekom od 8.000 litara u laktaciji ostvaruju podsticaj od poreskih obveznika u iznosu od 192.000 dinara, a ukupna njihova dobit uz prodato tele je oko 2.000 evra godišnje. Ne mali broj farmera ostvaruje štalski prosek po jednom grlu između 10.000 i 11.000 litara, ali je prosek na nivou Srbije oko 4.000 litara. Pregovarači o ovoj stimulaciji nisu želeli ili nisu znali da obrazlože neophodnu pomoć stočarima u brdsko planinskim uslovima i reonima gde je otežano privređivanje. Tako će u sektoru mleka jedni i dalje tavoriti, a drugi stati uz rame po profitu najboljim evropskim farmerima.