Vlada Vojvodine uspešno podstiče konkurentnost gazdinstava

 

KONKURSI  I DALJE OTVORENI

Novi Sad, 26. jul 2013.

Sa objavljenih pet-šest konkursa za podsticaje u oblasti poljoprivrede Vlada Vojvodine uspostavila je i razvija dobre partnerske odnose sa gazdinstvima, a najveći uspeh svakako će biti 400 hektara novih voćnjaka sa protivgradnim mrežama, dok će mnogobrojni biti snabdeveni zalivnim sistemima „kap po kap“.

Slobodan Teofanov

- Više konkursa je u toku i zainteresovani mogu dobiti sve informacije na našoj webadresi: http://195.178.40.73/poljoprivreda/, ali posebno želim da istaknem da još imamo neutrošeno 160 miliona za protivgradne mreže, ali da je isplata tek po prijemu računa nakon obavljenog posla –obrazlaže za „AgroServis” Slobodan Teofanov, pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Teofanov kaže da će ovim utroškom biti modernizovano oko 250 hektara voćnjaka, a da se već u avgustu može očekivati novi konkurs i novih 100 miliona dinara za ove namene.

- Praktično mi želimo da sa 8.000 evra ili 60 odsto od vrednosti investicije pomognemo svakog voćara sa najviše 10 hektara zasada – kaže Teofanov i prognozira da će u ovoj godini tako biti zaštićeno oko 400 hektara voćnjaka.

- Ovom investicijom, uz već postojeće površine voćnjaka pod mrežama, obezbedićemo više od hiljadu hektara u Vojvodini, što je za naše voćare nova sigurnost i uslov za konkurentnost na sve otvorenijem tržištu – ističe Teofanov.

Sve veći interes vlada i za ulaganja u navodnjavanje, od bušenja bunara do kupovine tifona.

Poljoprivrednik može konkurisati za bušenje bunara, cevni sistem, rendžer, mrežu „kap po kap“, kupovinu tifona (do pet) i agregata, a od Pokrajinskog sekretarijata, prema ugovoru, dobija polovinu od vrednosti nabavljene opreme, odnosno investicije. Za ovu namenu ostalo je  još 95 miliona dinara, a konkurs je otvoren do septembra. Pravo na korišćenje ovih sredstava imaju svi proizvođači.

Gazdinstva opredeljena za korišćenje bespovratnih sredstava po kokursu Pokrajinskog sekretarijata nisu ograničena brojem učešća na konkursima.

Do kraja septembra gazdinstvima još stoji na raspolaganju 30 miliona za instaliranje sistema za navodnjavanje „kap po kap” sa 50 odsto bespovratnih sredstava.

Postoji i mogućnost korišćenja nabavke plastenika sa sistemom za navodnjavanje i to do 500.000 po korisniku.

U nameri da podstakne malu finalnu ili polufinalnu proizvodnju, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu obezbedio je sadržajnu ponudu za maloprerađivače.

- Hoćemo da gazdinstvima pružimo šansu da zasnuju malu preradu. Naša komisija donosi odluku o 50 odsto podsticaja na osnovu projekta i profakture uz sačinjavanje ugovora – kaže Teofanov.

- Za plastenike imamo 80 miliona, potrošili smo oko 50 miliona, 50 odsto su bespovratna sredstva, a plastenike dajemo sa sistemom „kap po kap”. Za mala ruralna domaćinstva, za preradu na gazdinstvima, koja se bave poljoprivredom i žele da uđu sada u malu preradu, dajemo i mini mlekare, mini mesare, mini preradne kapacitete za voće i povrće. Dajemo do tri miliona bespovratno za opremu, milion i po za adaptaciju, a osam miliona bespovratno dajemo za mini hladnjače. Ne za izgradnju, nego za adaptaciju i opremu za hladnjače - to su maksimalni iznosi! To je 50 posto od vrednosti investicije – kaže Teofanov.

Rebalansom pokrajinskog budžeta Sekretarijat je predvideo i poseban konkurs za podizanje ribnjaka i namenski je odvojeno 100.000.000 dinara. Do kraja godine, sasvim je izvesno, ovaj novac će biti i utrošen, jer u Banatu postoji veliko interesovanje za ovakva ulaganja.

A dokle smo dospeli sa ribarstvom govori i podatak da konzumnu ribu uvozimo.

Dr Zoran Keserović

KORAK DO VISOKOG RODA

Prof. dr Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu za naš list o merama Vlade Vojvodine usmerene prema voćarima kaže:

- Ulaganjem Vojvodine u voćarstvo ovu regiju po tehnologiji gajenja približavamo savremenoj proizvodnji, a to će, siguran sam, doneti i veći ukupan rod. Možda bi, u okviru preduzetih mera, trebali posebno uvesti podsticaje za one voćare koji gaje kruške, koje nedostaju na tržištu, kao i zasade kvalitetnih trešanja. Tvrdim da je krajnje vreme da se prestane sa improvizacijom u gajenju voća, ako voćar želi da bude konkurentan – ukazuje dr Keserović smatrajući da je Vojvodina na putu da razdvoji proizvodnju voća iz hobija od one za probirljiva tržišta.