Bečej, 28. oktobar 2015.
Izvor: Politika
- Država hitno mora da uvede red u zaštitu potrošača od jeftinih marketinških poruka
Preduzeće „Trivit” – Bečej, koje je do sada reklamiralo svoj hleb „tonus” kao proizvod po licenci Ruske akademije nauka, neće više moći da se u javnosti predstavlja na ovaj način, saopštila je tržišna inspekcija, koja je po prijavi kontrolisala ovu firmu i ustanovila da krši Zakon o oglašavanju.
Ova kompanija ima ugovor sa firmom „Akadem produkt Moskva”, ali navodno inspekciji nije mogla da ponudi dokaze da je reč o licenci Ruske akademije nauka. Prijava protiv proizvođača ovog hleba bila je motivisana više reklamnim porukama na deklaraciji prema kojima „tonus” blokira toksine i kancerogene materije i koristan je za prevenciju i lečenje dijabetesa, koje su, prema Zakonu o bezbednosti hrane, zabranjene.
„Tonus” hleb, ipak, nije jedini proizvod čijom deklaracijom bi trebalo da se pozabave inspekcije. Tržište je preplavljeno proizvodima koji se reklamiraju kao lekoviti i krajnje je vreme da se nadležne inspekcije i država ozbiljnije pozabave ovim problemom. Nije to samo hrana nego i dijetetski suplementi (koje naš zakon svrstava u hranu) i koji najčešće potrošače dovode u zabludu, jer kupci ove proizvode mogu da smatraju zamenom za lek.
Kod nas je trenutno ova oblast delimično pokrivena Zakonom o bezbednosti hrane i Pravilnikom o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane. Tek bi trebalo da usvojimo pravilnik o nutritivnim i zdravstvenim izjavama čija je izrada u završnoj fazi.
Zašto ovaj pravilnik toliko kasni, s obzirom na to da je on jedini propis koji nam nedostaje da bismo potpuno usaglasili ovu oblast sa evropskom regulativom? Prema poslednjim informacijama, trebalo bi da se nađe na dnevnom redu do kraja godine, mada je to više puta do sada odlagano. Problem je, nezvanično, podela nadležnosti među inspekcijama što je bila smetnja i prilikom donošenja Zakona o bezbednosti hrane.
U Evropskoj uniji je proces odobravanja izjava javan, dinamičan i podložan promenama. Za procenu opravdanosti njihove upotrebe na osnovu prikupljenih naučnih dokaza zadužena je Evropska agencija za bezbednost hrane, odnosno Efsa. Svaki proizvođač hrane, ali i potrošač, lako se može informisati o tome da li su pojedine zdravstvene izjave odobrene za upotrebu ili ne. Na sajtu Efse postoje odobrene zdravstvene tvrdnje koje bi svaki proizvođač i kod nas mogao da koristi, ali je problem što moraju da se koriste u originalnoj formulaciji, što našim proizvođačima ne ide u prilog. Ako se, na primer, za neku supstancu, mineral ili vitamin u Efsi dobije zdravstvena izjava, proizvođači mogu da je koriste za svoj proizvod samo pod uslovom da on zadovoljava i definisane uslove za upotrebu zdravstvene izjave. Kako je „Politika” već pisala i naš budući pravilnik će koristiti evropski registar odobrenih zdravstvenih tvrdnji koji je javan i lako dostupan, a pojedini ovdašnji proizvođači ga već i koriste. Ima i onih koji su daleko od toga, zbog čega na našem tržištu hrane, flaširanih voda,dijetetskih proizvoda, ali i kozmetike postoji grubo kršenje propisa iz ove oblasti. To se odnosi na one proizvođače koji svojim proizvodima pripisuju svojstva prevencije i lečenja i za to ne snose nikakve kazne. Takvi proizvodi se i dalje kod nas reklamiraju u medijima, na bilbordima, a najveću štetu imaju upravo potrošači koji takve reklamne poruke prihvataju bez rezerve i veruju im.
ŠTA JE ZDRAVSTVENA IZJAVA
Prema definiciji, zdravstvena izjava na nekom proizvodu ukazuje ili sugeriše da postoji fiziološka veza između hrane, njenih sastojka i zdravlja ili ukazuje da konzumiranje određene hrane ili jednog od njenih sastojaka znatno smanjuje uticaj faktora rizika za razvoj bolesti kod ljudi. Samo ona izjava koja je odobrena i naučno dokazana, može se naći na proizvodu.
MESNE PRERAĐEVINE OPASNE KOLIKO I DUVAN
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da mesne prerađevine – poput slanine, šunke i kobasica… mogu da budu kancerogene i svrstala ih po opasnosti za zdravlje u istu grupu sa duvanom i azbestom. U izveštaju Međunarodne agencije za istraživanje kancera pri SZO, sa sedištem u Lionu, navodi se i da je i crveno meso u celini „verovatno kancerogeno”. Crveno meso, u koje spadaju govedina, jagnjetina, svinjetina, ovčetina i konjsko meso svrstano je u „verovatne” uzročnike raka iz grupe 2A. Niža klasifikacija crvenog mesa je odraz „ograničenih dokaza” da ono izaziva rak.
Pod prerađenim mesom misli se na ono koje je tretirano raznim postupcima da bi mu se produžio rok trajanja kao što je – dimljenje, sušenje, dodavanje soli ili konzervansa. Da bi se očuvala svežina i poboljšali ukusi prerađevinama se u savremenoj industriji dodaje čak sto različitih aditiva.
– Individualno rizik od razvoja kancera zbog konzumiranja obrađenog mesa ostaje mali, ali se rizik povećava sa količinom pojedenog mesa – rekao je Kurt Štrajf iz SZO.
Profesor Milan Baltić sa Fakulteta veterinarske medicine rekao je za „Politiku” da „crveno meso, kao meso nije problem već njegova toplotna obrada”.
– Ako meso samo posolite to nije problem, ali može da bude problem ako ga jedete uz dodatke kao što su začini sa mnogo nitrita i drugih aditiva. Isto važi i za slaninu koju ne treba termički obrađivati, posebno ne na roštilju – kaže Baltić.