Zapis iz južnog Banata – selo Kruščica

 

RATARSTVO, VOĆARSTVO, STOČARSTVO ... – JEDNO UVEK DONOSI ZA PREŽIVLJAVANJE

Bela Crkva/Kruščica, 25. mart 2019.

Poljoprivrednici iz sela Kruščica, u opštini Bela Crkva, bili su juče domaćini Savetovanja o gajenju kukuruza u sušnim uslovima i korišćenju podsticajnih mera za gazdinstva od Vlade Vojvodine u 2019. godini.

Susret je održan kao završni deo Naučno-stručnog savetobanja „Dobar dan domaćine”, u organizaciji Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada i pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. U ime fakulteta, sa vrlo detaljnim porukama o gajenju kukuruza, učesnicima se obratila prof. dr Dragana Latković, direktorka Departmana za ratarstvo i povrtarstvo, a u ime pokrovitelja Milorad Malić, pomoćnik pokrajinskog sekretara.

Vladimir Pantić, Čedomir Keco, Milorad Malić i dr Dragana Latković

Ponude prema poljoprivrednicima, koje je izneo Malić, obrazlažući konkurse, naišle su na veliko interesovanje prisutnih, pogotovo kada je reč o prednostima za mlade i nabavku opreme.

  • Uspeli smo da objavimo desetine konkursa i ostavili smo dovoljno vremena da razmislite i konkurišete na bespovratna sredstva – istakao je Malić i primetio da iz južnog Banata mali broj gazdinstava učestvuje na konkursima.

On je rekao da su prošlogodišnja iskustva u raspodeli novca dragocena i da su pojedine stavke uvećane, pa tako i za mlade. Sada će u tu svrhu biti ponuđeno 250 miliona dinara.

  • Vi ovde imate šansu za razvoj voćarstva, pa i stočarstva. Možete konkurisati na više od desetak stavki i to od zaštitnih mreža do opreme za doradu. Savetujem vam da se obratite vi, ali i drugi poljoprivrednici, savetodavnim stručnim službama u vašem regionu, jer su dužni da vas upute u proceduru za konkurisanje – savetovao je Malić i dodao da su njihove službe u sekretarijatu na usluzi gazdinstvima. - Vaša tvrdnja o izostanku sa konkursa zbog navodno obimne papirologije nije prihvatljiva. Proučite pažljivo uslove, videćete da je sve jednostavno.

Kada su poljoprivrednici shvatili da Vlada Vojvodine ima vidljiv mehanizam za podršku, usledilo je desetak pitanja od potencijalnih korisnika. Neki su odmah rekli da žele kupiti ovce, drugi opremu za mini klanicu, a treći da podignu voćnjak, manju hladnjaču...

Učešće na konkrsu najavila je i seoska zadruga, kojoj nedostaju merni uređaji za određivanje kvaliteta žitarica.

Direktor Zemljoradničke zadruge u Kruščici Emil Čežek

Prof. dr Dragana Latković bila je prvi naučnik iz oblasti ratarstva koji je posetio ovo selo, rekli su nam domaćini, ne krijući zadovoljstvo što imaju priliku da čuju korisne savete.

Dr Dragana Latković pokušala je da ohrabri ratare na proizvodnju i kada nam preti suša.

  • Računajte na to da u gajenju mi ratari i agronomi ne smemo da pogrešimo ni u jednoj operaciji niti meri. I to od setve do đubrenja. Zbog toga izvršite analizu zemljišta – bila je zahtevna profesorica i potom je dodala. – Vi imate dobru poljoprivrednu stručnu službu u Vršcu i analize možete brzo dobiti. Upamtite, nismo toliko bogati da možemo bacati nepotrebno mineralno đubrivo po oranicama, a znamo i toliko da u najavljenoj sušnoj godini sejemo ređe kukuruz, reč je o rastojanju između biljaka u redu, kao i da se opredelimo za rane sorte.

Među pedesetak ratara nije prestajao interes i pitanja profesorici Latković, pa se ukupna priča protegla na dva časa.

Gosti iz Novog Sada sa novinarima posetili su ZZ „Kruščica”, gde ih je direktor Emil Čežek upoznao sa radom i planovima. Sa posebnom pažnjom gosti su obišli i gazdinstvo Zdenka Irovića, koji se bavi ratarstvom, povrtarstvom i stočarstvom. Ovaj domaćin je pre dve godine dobio bespovratna sredstva od Pokrajinskog sekreatrijata za poljoprivredu, što je pomoglo njegovoj familiji da danas uspešno posluje, obrađujući oko 20 hektara ne baš kvalitetnih peščanih oranica.

Porodica Irović - Zdenko, Jasmina, Dobrila, Vencel i Sofija

U Kruščici živi danas oko 750 stanovnika, a na spisku ih ima i više, jer su u međuvremenu neki otišli na rad u inostranstvo. Poljoprivreda je ovde jedini izvor prihoda. Bave se ratarstvom, voćarstvom,  stočarstvom, a poneko i povrtarstvom... i tvrde da jedna od navedenih proizvodnji donese dovoljno da bi se preživelo.

Posebnu brigu u ovom selu imaju stočari, jer ne postoji dovoljno pašnjaka da bi imali jeftiniju proizvodnju jagnjadi i mleka. Posebna zabrinutost je nastala jer se pronela vest da ceo pašnjak od oko 200 hektara želi da zakupi jedan domaćin. Njima je sada preostalo putem udruženja i stvaranjem korisničke grupe da učestvuju na licitaciji, ali se i to može izbeći. Naime, ovaj pašnjak nije izdavan u zakup poslednje tri godine i sada se može izdati bez nadoknade, što je u skladu i sa Zakonom o pašnjacima iz 1991. godine.