Petak, januar 30Agro servis

Revolucija u američkim školama: Punomasno mleko se vraća na velika vrata

VAŠINGTON – Odluka koja bi mogla trajno promeniti dinamiku mlečne industrije i prehrambene navike miliona dece doneta je juče u Beloj kući. Predsednik Donald Trump potpisao je zakon Whole Milk for Healthy Kids Act, čime je stavljena tačka na petnaestogodišnje izgnanstvo punomasnog mleka iz američkih školskih kantina.

Dok agro-sektor slavi, zdravstveni stručnjaci otvaraju novu rundu debate o zasićenim mastima i nutritivnim potrebama mladih.

Kraj ere „nemasnog“ diktata

Podsetimo, restrikcije su uvedene 2010. godine pod aktom Healthy, Hunger-Free Kids, sa ciljem suzbijanja dečije gojaznosti. Rezultat je, prema rečima farmera, bio kontraproduktivan: deca su masovno odbacivala mleko bez ukusa, što je dovelo do ogromnog bacanja hrane i pada prihoda u mlekarstvu.

Šta donosi novi zakon:

  • Povratak ukusa: škole ponovo mogu služiti mleko sa $3.25\%$ (punomasno) i $2\%$ masti.
  • Fleksibilnost za roditelje: Alternativa poput bademovog ili ovsenog mleka sada je dostupna bez lekarskog recepta.
  • Izmena normativa: Mlečna mast se više ne ubraja u stroge limite zasićenih masti koji su ranije diskvalifikovali punomasne proizvode.

Ekonomski uticaj na agro-sektor

Za farmere, ovo nije samo pitanje zdravlja, već i opstanka. Američka asocijacija proizvođača mleka (IDFA) ističe da će povratak punomasnog mleka u škole (koje opslužuju preko 25 miliona dece dnevno) značajno povećati potražnju za sirovim mlekom. To direktno utiče na stabilizaciju cena na tržištu i omogućava farmama da plasiraju proizvode veće vrednosti.


Zdravstvena diskusija: Da li je punomasno mleko zaista „opasno“?

Oko ovog pitanja lome se koplja između tradicionalnih nutricionista i zagovornika novih studija.

Argumenti PRO (Za puno mleko):

  1. Apsorpcija vitamina: Vitamini A, D, E i K su rastvorljivi u mastima. Bez određene količine mlečne masti, dečiji organizam teže apsorbuje ove ključne nutrijente.
  2. Satiety (Sajtost): Masti usporavaju varenje i pružaju duži osećaj sitosti, što može sprečiti decu da posežu za procesuiranim šećerima i grickalicama između obroka.
  3. Kognitivni razvoj: Mlečne masti sadrže fosfolipide koji su važni za razvoj mozga kod dece u razvoju.

Argumenti CONTRA (Protiv punog mleka):

  1. Kalorijski suficit: Protivnici tvrde da uvođenje punomasnog mleka u sredinama gde je gojaznost već problem može dovesti do povećanog unosa kalorija.
  2. Kardiovaskularno zdravlje: Tradicionalna medicina i dalje upozorava na vezu između zasićenih masti i holesterola, mada novija istraživanja (poput onih objavljenih u American Journal of Clinical Nutrition) sugerišu da mlečna mast nema isti negativan uticaj kao masti iz prerađenog mesa.

Nutritivni profil: Uporedni prikaz mleka (na 240 ml / jedna šolja)

Sledeći podaci se odnose na prosečne vrednosti standardizovane u mlečnoj industriji.

NutrijentPunomasno mleko (3.25%)Delimično obrano (2%)Niskomasno (1%)Obrano mleko (0%)
Kalorije$150 \text{ kcal}$$120 \text{ kcal}$$100 \text{ kcal}$$80 \text{ kcal}$
Ukupne masti$8 \text{ g}$$5 \text{ g}$$2.5 \text{ g}$$0 \text{ g}$
Zasićene masti$5 \text{ g}$$3 \text{ g}$$1.5 \text{ g}$$0 \text{ g}$
Proteini$8 \text{ g}$$8 \text{ g}$$8 \text{ g}$$8 \text{ g}$
Ugljeni hidrati$12 \text{ g}$$12 \text{ g}$$12 \text{ g}$$12 \text{ g}$
Kalcijum$280 \text{ mg}$$290 \text{ mg}$$300 \text{ mg}$$300 \text{ mg}$
Vitamin D$100 \text{ IU}$$100 \text{ IU}$$100 \text{ IU}$$100 \text{ IU}$

Prilikom objave tabele, vredi istaći nekoliko važnih činjenica koje često promaknu široj javnosti:

  • Konstantni proteini: Bez obzira na procenat masti, količina proteina i ugljenih hidrata (laktoze) ostaje praktično ista. Deca ne gube na mišićnoj masi izborom nemasnog mleka, ali gube na energiji i sitosti.
  • Apsorpcija vitamina D: Većina mleka u SAD je obogaćena vitaminom D. Budući da je on rastvorljiv isključivo u mastima, prisustvo masti u punomasnom mleku ($3.25\%$) drastično poboljšava njegovu iskoristljivost u organizmu u poređenju sa obranim mlekom.
  • Prirodni sastav: Punomasno mleko je „najbliže prirodi“ jer ne prolazi kroz proces separacije masti koji može uticati na teksturu i vizuelni dojam proizvoda.

Dodatak o biljnim alternativama (informativno)

Iako novi zakon omogućava lakši pristup biljnim mlekiima (soja, badem, ovas), važno je napomenuti da ona često imaju manje proteina (osim soje) i često sadrže dodate šećere kako bi se postigao dopadljiv ukus, što je jedan od argumenata koji mlekari koriste u korist kravljeg mleka.

Korisni linkovi i reference

Za one koji žele dublje da istraže ovu temu, preporučujemo sledeće izvore:


Šta vi mislite?

Da li je ovo pobeda zdrave logike ili korak unazad u borbi protiv gojaznosti? Pišite nam u komentarima.