
UVOD: Hektar nije uslov za profit
Dok se u klasičnom ratarstvu (pšenica, kukuruz, suncokret) borba za profitabilnost vodi na desetinama hektara uz skupu mehanizaciju, u Srbiji tiho ali stabilno raste sektor koji ne traži kvantitet zemlje, već kvalitet rada – uzgoj lekovitog bilja.
Prema podacima Privredne komore Srbije, naša zemlja je jedan od značajnijih izvoznika lekovitog bilja u Jugoistočnoj Evropi. Međutim, za prosečnog poljoprivrednika sa malim posedom (10 do 50 ari), ključno pitanje glasi: Da li se „bašta“ može pretvoriti u ozbiljan biznis? Analiza tržišta i aktuelnih podsticaja za 2025/2026. godinu pokazuju da može, naročito ako se odlučite za organsku proizvodnju koja donosi višestruko veće subvencije.
TRŽIŠNA ANALIZA: Gde leži zarada?
Ekonomska logika uzgoja lekovitog bilja drastično se razlikuje od žitarica. Lekovito bilje donosi profit kroz visok udeo ručnog rada i visoku cenu finalnog proizvoda. Na površini od samo 10 ari (1.000 m²), uzgoj kultura poput belog sleza može doneti neto zaradu ekvivalentnu uzgoju kukuruza na 2 do 3 hektara.
1. Beli slez – Kralj profita i teškog rada
- Prinos: Sa 10 ari dobija se oko 120-150 kg suvog korena „kockice“ (najviša klasa).
- Cena: Otkupna cena se stabilno kreće između 500 i 800 dinara po kilogramu.
- Neto dobit: Na 10 ari, prihod može ići do 100.000 – 120.000 dinara.
- Izazov: Ljuštenje korena je isključivo ručno (jedan radnik = 4-6 kg dnevno).
2. Nana (Menta) – Siguran plasman
- Prinos: Daje dve žetve godišnje, oko 150-200 kg suve mase na 10 ari.
- Profit: Stabilnih 400 – 500 evra na 10 ari, pod uslovom da imate sistem za navodnjavanje kap-po-kap.
3. Neven – Ulaznica za početnike
- Rizik: Minimalan. Trpi greške u agrotehnici.
- Profit: Manji (25.000 – 35.000 RSD na 10 ari), ali odličan za sticanje iskustva.
AGRARNA POLITIKA I SUBVENCIJE (2025/2026)
Država je prepoznala potencijal ovog sektora, a podsticaji za naredni period su posebno izdašni za one koji se odluče za sertifikovanu proizvodnju.
A) Konvencionalna proizvodnja
Ako uzgajate bilje na klasičan način, sleduju vam standardni podsticaji:
- Osnovni podsticaj po hektaru: 18.000 RSD.
- Regres za sertifikovano seme: 17.000 RSD po hektaru (uz priložene račune).
- Gorivo: Povraćaj akcize od 50 RSD po litru (do 100 litara po hektaru).
B) Organska proizvodnja – „Zlatna koka“ subvencija
Ovde leži prava šansa za male proizvođače. Prema uredbama za 2025. godinu, organska proizvodnja se podstiče drastično više:
- Uvećani podsticaj po hektaru: Iznos za organsku biljnu proizvodnju je 63.000 RSD po hektaru (što je 350% više od osnovnog podsticaja).
- Subvencije za sertifikaciju: Država refundira troškove kontrole i sertifikacije u iznosu od 50-65% (zavisno od područja), što malim proizvođačima značajno olakšava ulazak u proces konverzije.
Računica: Na 1 hektaru organske nane, samo od subvencija (osnovna + organski dodatak) možete prihodovati preko 600 evra, što često pokriva kompletne troškove goriva i dela radne snage.
KOME PRODATI? (Lista pouzdanih otkupljivača i kooperanata)
Najveća greška početnika je sadnja bez ugovorenog otkupa. U Srbiji postoji nekoliko ozbiljnih sistema koji funkcionišu po principu kooperacije – oni nude seme, stručnu pomoć i garantovan otkup.
1. Institut za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ (Beograd/Pančevo)
- Profil: Krovna državna institucija i najsigurniji partner.
- Ponuda: Nude vrhunsko sortno seme, ugovaranje proizvodnje pre sezone i siguran otkup po tržišnim cenama. Njihovim kooperantima je zagarantovano da neće ostati sa robom na lageru.
2. „Adonis“ d.o.o. (Sokobanja)
- Profil: Jedan od lidera u otkupu i preradi u istočnoj Srbiji, poznat po izvozu čajeva.
- Kooperacija: Imaju veoma razvijenu mrežu kooperanata. Često organizuju edukacije za svoje berače i uzgajivače. Fokus im je na kvalitetnom bilju (rtanjski čaj, nana, kamilica, matičnjak) koje se koristi za njihove brendirane čajeve.
3. „Jeligor“ d.o.o. (Svrljig)
- Profil: Specijalizovani za otkup lekovitog bilja, šumskih plodova i pečuraka.
- Model: Otkupljuju i sirovo i suvo bilje, što je velika prednost za proizvođače koji nemaju sušare. Poznati su po korektnoj isplati i dugogodišnjoj saradnji sa sakupljačima iz brdsko-planinskih krajeva.
4. „Zaplanjski zasad“ (Gadžin Han)
- Profil: Zadruga koja je primer dobre prakse udruživanja.
- Prednost: Često nude model gde zadruga obezbeđuje mehanizaciju i sadni materijal, a dobit se deli ili se garantuje fiksna cena otkupa (npr. unapred definisana cena za kilogram cveta nevena).
KLJUČNI SAVETI ZA USPEH
- Sušenje je usko grlo: Ne možete prodati sirovo bilje po dobroj ceni (osim ako nemate dogovor sa firmama poput „Jeligora“). Za 10-20 ari dovoljna je improvizovana sušara na tavanu (u senci, promaja), ali ona mora biti čista.
- Papiri su važni: Da biste dobili subvenciju od 63.000 RSD za organsku proizvodnju, morate ući u proces sertifikacije pre sadnje. Kontaktirajte sertifikacione kuće (npr. „TMS CEE“, „Ecocert“) na vreme.
- Ugovor pa sadnja: Kontaktirajte gore navedene otkupljivače u februaru ili martu. Nemojte čekati žetvu da biste tražili kupca.
Zaključak
Uzgoj lekovitog bilja na malim površinama u Srbiji jeste isplativ, ali nije lak novac. To je intenzivna proizvodnja koja zahteva prisustvo čoveka, a ne mašine. Ipak, uz subvencije koje za organski uzgoj dostižu i do 63.000 dinara po hektaru, rizik je znatno manji nego ranijih godina.
Izvori podataka korišćeni u tekstu: Uprava za agrarna plaćanja (Javni pozivi 2025), Privredna komora Srbije (Grupacija za lekovito bilje), zvanični podaci o otkupu firmi Adonis i Jeligor.
