Petak, januar 30Agro servis

Autor: Agro

Juhas: Znanjem i inovacijama razvijamo poljoprivredu Vojvodine

Juhas: Znanjem i inovacijama razvijamo poljoprivredu Vojvodine

Vesti
NOVI SAD - Predsednik Skupštine AP Vojvodine Balint Juhas učestvovao je danas na otvarajućoj konferenciji projekta „Pametne agro-inovacije i program obuke – SAGITA“, održanoj u Naučno-tehnološkom parku u Novom Sadu. Obraćajući se učesnicima, Juhas je istakao da projekat SAGITA predstavlja prelaz iz tradicionalne u savremenu poljoprivredu, naglašavajući značaj znanja i obrazovanja.„Vojvodina ima više od 111 hiljada poljoprivrednih gazdinstava i 1,65 miliona hektara obradivog zemljišta, ali danas više nije dovoljno imati zemlju, potrebne su inovacije i ljudi koji znaju kako da je učine konkurentnom“, istakao je Juhas, ukazujući na konkretne doprinose ovog prekograničnog projekta."Ukupan budžet projekta SAGITA iznosi preko 3,4 miliona evra, tokom realizacije projekta u ob...
USDA otkriva rekorde i rizike: evo kako će žitarice i uljarice izgledati 2026. — i šta to znači za Srbiju

USDA otkriva rekorde i rizike: evo kako će žitarice i uljarice izgledati 2026. — i šta to znači za Srbiju

Vesti
REKORDNE ŽETVE, NESTABILNA LOGISTIKA I JAKA TRAŽNJA: Šta donosi USDA izveštaj za žitarice i uljarice (decembar 2025)?Globalno tržište žitarica ulazi u 2026. godinu sa rekordnim prinosima u ključnim zemljama, ali i rastućim logističkim rizicima koji održavaju cene osetljivim na svaku novu vest. USDA je u decembarskom izveštaju potvrdio snažan oporavak pšenice, stabilnu potražnju za kukuruzom i rastuću neizvesnost u sektoru uljarica.U nastavku donosimo pregled ključnih trendova i njihovo značenje za domaće tržište.1. Pšenica: Rekordan rod u Argentini, EU i Rusiji spušta globalne rizikeUSDA procenjuje rekordne prinose pšenice u više ključnih zemalja:Argentina – rekordnih 24,0 mil. t zahvaljujući izuzetnoj vegetaciji i obilnim kišama tokom cvetanja (WAP, str. 1–2) prod...
Srbija ponovo odlaže strože EU standarde: Granica za aflatoksin u mleku pomerena do 2026

Srbija ponovo odlaže strože EU standarde: Granica za aflatoksin u mleku pomerena do 2026

Vesti
Primena strože, evropske granice za dozvoljeni nivo aflatoksina u mleku — 0,05 mikrograma po kilogramu — odložena je do 1. decembra 2026. godine. Odluka je usvojena kroz izmene Pravilnika o maksimalnim koncentracijama kontaminenata u hrani, a objavljena je u Službenom glasniku, prenosi eKapija.Do tada će u Srbiji ostati na snazi sadašnji limit od 0,25 mikrograma, koji se primenjuje već više od deset godina. Tema aflatoksina posebno je osetljiva u domaćoj javnosti još od 2013. godine, kada su povišeni nivoi ovog toksina u mleku izazvali veliku zabrinutost potrošača i doveli do obimnih kontrola u mlekarama i na farmama.Država je više puta najavljivala postepeno usklađivanje sa EU standardima, ali proizvođači upozoravaju da bi nagli prelazak na strožu granicu mogao ozbiljno da ugrozi ...
Bivolice s 16% masnoće i pitomi mužjaci: Kako je potomak Kumana svoje dvorište pretvorio u živi muzej tradicije

Bivolice s 16% masnoće i pitomi mužjaci: Kako je potomak Kumana svoje dvorište pretvorio u živi muzej tradicije

Vesti
Jožef Koriž iz Feketića već deset godina uspešno kombinuje seoski turizam i stočarstvo, uzgajajući autohtone sorte životinja iz Nacionalnog parka Hortobađ u Mađarskoj i čuvajući banku gena za Srbiju.Pored ljubavi prema životinjama, on neguje kulturu i tradiciju Kumana u Vojvodini, od streličarstva i jahanja do pripreme ovčijeg paprikaša za manifestaciju ovog kraja i proizvodnje mesnih specijaliteta koji vraćaju ukuse detinjstva.– U Hortobađ, najveći nacionalni park u Evropi gde jedinke žive slobodno, išao sam nekoliko puta na proslave i druženja, a kada su videli koliko volim životinje, jutro posle gozbe pozvali su me da sa pašnjaka izaberem za sebe stoku koju bih želeo da donesem u u Vojvodinu – kaže za „Dnevnik” Jožef Koriž. – Počastili su me podolskim govečetom i domaćim biv...
Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo izradu Nacrta zakona o zdravlju bilja

Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo izradu Nacrta zakona o zdravlju bilja

Vesti
Veća efikasnost službenih kontrola i unapređen pristup zasnovan na proceni rizika, naročito pri uvozuMinistarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede otpočelo je izradu Nacrta zakona o zdravlju bilja, čiji je cilj unapređenje sistema zdravlja bilja u Republici Srbiji, kao i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa evropskim propisima i standardima u ovoj oblasti.Novim zakonskim rešenjem biće uvedeni novi termini i zahtevi u oblasti zdravlja bilja i preciznije će se definisati poslovi Direkcije za nacionalne referentne laboratorije, službenih i referentnih laboratorija, navedeno je u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.U saopštenju je posebno istaknuto da će donošenjem ovog zakona biti obezbeđena veća efikasnost službenih kontrola i unapređen pristup zasnovan na proceni rizik...
Vojvođanska zemlja skuplja nego ikad: hektar u Južnoj Bačkoj i Sremu dostiže 40.000 evra, a parcela u Čoki prodata za više od dva miliona

Vojvođanska zemlja skuplja nego ikad: hektar u Južnoj Bačkoj i Sremu dostiže 40.000 evra, a parcela u Čoki prodata za više od dva miliona

Vesti
Cene poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini nastavljaju da ruše rekorde, pokazuje najnoviji izveštaj Republičkog geodetskog zavoda za drugi kvartal ove godine. Najskuplje oranice nalaze se u Južnobačkom i Sremskom okrugu, gde se hektar prodavao i po skoro 40.000 evra, dok su najniže cene zabeležene na severu pokrajine — u Severnobačkom i Severnobanatskom okrugu.U odnosu na isti period prošle godine promet je povećan: lane je prodato 1.501 parcela, a ove godine čak 1.609, što ukazuje na rast interesovanja investitora i poljoprivrednika uprkos visokoj ceni zemljišta.Južna Bačka i Srem na vrhu cenovne lestvicePrema podacima RGZ-a, maksimalna cena hektara u Južnobačkom okrugu iznosila je 39.958 evra, dok su minimalne i prosečne vrednosti bile 1.977, odnosno 15.642 evra. U Sr...
ZALIHE PŠENICE NEPOZNATE, CENA U PADU

ZALIHE PŠENICE NEPOZNATE, CENA U PADU

Vesti
Novi Sad, 04.oktobar 2025.Naši ratari minulu žetvu pšenice završili su uz zalihe od milion tona hlebnog zrna, a nova žetva je, kažu evidentičari, donela rod od 3,6 miliona tona, što je bezmalo 27% više u odnosu na proizvodnju ostvarenu 2024. godine. Pad cene je u svetu, a nama najbliži crnomorski bazen ima najveće sniženje cene pšenice. Prognoze su da će pad biti na oko 220 dolara po toni. Ovo je poruka onima kojima se žuri da što pre prodaju zrno. Zanimljivo je da prinos pšenice još nije sabran u Evropi, a očekuje se oko 128 miliona tona. Kukuruz se pominje sa prinosom od 57,6 miliona tona.PRODUKTNA BERZA MILANO - Nedeljni pregledTržište pšenicom je zasićeno ponudom, dok kukuruz ima šansu za bolju cenovnu ponudu. Kretanje cena na berzi u Milanu čini se kao solidan put...
Pregled cena žitarica u svetu – 30.9.2025. – Cene na svetskim berzama

Pregled cena žitarica u svetu – 30.9.2025. – Cene na svetskim berzama

Tržište
Tržište žitarica – 29. septembar 2025.Blagi pad cena na svetskim berzama, stabilno u EvropiGlobalni pregled tržišta žitarica – 29. septembar 2025.PšenicaNa Čikaškoj berzi (SRW) pšenica je blago oslabljela — decembarski ugovor zatvoren na $5,19½/bu (-¼¢). U SAD je u toku sadnja zimske pšenice (34 % posađeno, 13 % ničeno). Najnoviji izveštaji o izvoznoj inspekciji iznose 738.604 tona predvođene isporukama u Nigeriju, Bangladeš i Japan. grainsprices.comKukuruzKukuruz se spustio u zatvaranju usled slabijih indikatora iz sektora energetike, iako su izvozni tonovi ostali solidni. Decembarski ugovor zatvoren na $4,21½/bu (-½¢). Privatne prodaje su uključivale 135.660 tona za Meksiko i 110.668 tona za nepoznate kupce, dok su izvozničke inspekcije dostigle 1,527 miliona tona (rast o...
EVO CENOVNIKA VOĆA I POVRĆA ZA ZIMNICU: Koliko će vas koštati pun špajz u septembru 2025.

EVO CENOVNIKA VOĆA I POVRĆA ZA ZIMNICU: Koliko će vas koštati pun špajz u septembru 2025.

Breaking News
Početak septembra u Srbiji tradicionalno označava i start sezone pripreme zimnice. Domaćice već užurbano kupuju papriku, paradajz, kupus i krastavce, a na tezge stiže i voće za slatke specijalitete – šljive i kajsije. Bez obzira da li se pravi ajvar, sok od paradajza, džem ili kiseli kupus, troškovi se ove godine ne razlikuju mnogo od pijace do pijace, ali kvalitet robe i te kako utiče na izbor.„Svake godine prvo nabavljamo crvenu papriku za ajvar, pa onda i kupus za kiseljenje. Naravno, neizostavna je i zimska salata, kao i paradajz sok,“ kaže jedna domaćica sa beogradskih pijaca.Cene povrća i voća za zimnicu (kg)Paprika – 100 dinParadajz – 70 dinKrastavac – 80 dinKupus – 50 dinKarfiol – 100 dinŠargarepa – 79 dinŠljive – 250 dinKajsije – 350 din...