
Krompir – simbol nepravde na srpskom tržištu
Cena krompira postala je najbolji primer zašto je ograničenje trgovačkih marži neophodno. Dok poljoprivrednici u Srbiji kilogram krompira proizvedu za 35 do 40 dinara, u marketima se on prodaje i do 100–110 dinara, što znači da trgovci ostvaruju i trostruku zaradu u odnosu na proizvođače.
Poljoprivrednik Dejan Vučković iz Zablaća naglašava da ovakva situacija uništava seljake:
– Mi ga proizvedemo iz semenke, a oni ga samo stave u gajbicu ili kesu i zarade duplo više nego mi. Svi smo se nadali bar 50 centi po kilogramu, a cena je svega 30. To je bezobrazluk. Objasnite mi ko je ovde lud – ogorčeno kaže Vučković.
Uvoz pritiska domaću proizvodnju
Srbija poslednjih godina uvozi više od 40.000 tona krompira – kako konzumnog, tako i industrijskog. Najviše stiže iz Francuske, Nemačke, Holandije, Poljske i Belorusije, gde su prinosi i do 70 tona po hektaru, dok domaći retko prelaze 40 tona.
➡ Rezultat: površine pod krompirom u Srbiji pale su na svega 22.000 hektara, što je duplo manje nego pre deceniju.
Profesor Drago Milošević sa Agronomskog fakulteta u Čačku objašnjava da se srpski proizvođači teško nose s konkurencijom:
– Uslovi u inostranstvu su povoljniji, prinosi su veći, a domaći proizvođači ne mogu da isprate takvu trku. Tržište postaje sve nepravednije, a domaći seljak je najveći gubitnik – kaže Milošević.
Zašto trgovačke marže guše seljake?
Trgovci formiraju visoke marže i često ostvaruju veću zaradu od samih proizvođača. Kada na cenu od 35–40 dinara dodaju troškove pakovanja i distribucije, krajnja cena u marketima skače i do 110 dinara po kilogramu.
To znači da seljaci rade pod pritiskom niske otkupne cene, dok trgovci ubiraju najveći deo profita.
Šta država može da uradi?
Stručnjaci i proizvođači predlažu nekoliko rešenja:
- Uvođenje prelevmana – privremenih carina na uvozni krompir dok se domaći ne proda.
- Stroža kontrola otkupljivača i trgovačkih lanaca kako bi se sprečile zloupotrebe.
- Podrška domaćim proizvođačima kroz subvencije i olakšice za proizvodnju i skladištenje.
➡ Na ovaj način bi seljaci mogli da pokriju makar deo troškova i obezbede setvu za narednu godinu, čuvajući i opstanak sela.
Ko sada najviše profitira?
Dok proizvođači jedva spajaju kraj s krajem, a potrošačima je krompir preskup, najveću korist trenutno imaju – trgovci. Njihove marže, nedostatak kontrole i konstantan pritisak uvoza doveli su do situacije u kojoj srpski seljak postaje gubitnik u sopstvenoj zemlji.
Najčešća pitanja
1. Koliko košta proizvodnja kilograma krompira u Srbiji?
Proizvodnja košta od 35 do 40 dinara po kilogramu.
2. Po kojoj ceni se krompir prodaje u marketima?
Cena u marketima ide i do 100–110 dinara po kilogramu.
3. Koliko krompira Srbija uvozi godišnje?
Više od 40.000 tona konzumnog i industrijskog krompira.
4. Iz kojih zemalja Srbija najviše uvozi krompir?
Najveći deo stiže iz Francuske, Nemačke, Holandije, Poljske i Belorusije.
5. Zašto domaći prinosi ne mogu da pariraju evropskim?
Uslovi proizvodnje u Evropi su povoljniji, prinosi su veći i do 70 tona po hektaru, dok u Srbiji retko prelaze 40 tona.
6. Šta je rešenje za spas domaće proizvodnje?
Stručnjaci predlažu prelevmane na uvozni krompir, veću kontrolu trgovačkih lanaca i dodatnu podršku seljacima.
Primer krompira jasno pokazuje nepravdu na domaćem tržištu. Dok seljaci ulažu rad i novac, trgovci ubiru najveću zaradu, a potrošači plaćaju skupu robu. Bez hitnih mera države, površine pod krompirom će nastaviti da se smanjuju, a srpski seljak će biti potisnut sa tržišta.
POGLEDAJ TRŽIŠTE KROMPIRA U SVETU: FAO – Global Potato Market
