Creda, april 15Agro servis

PREGLED GLOBALNOG TRŽIŠTA ŽITARICA I ULJARICA 7.4.2026.

Egipat menja ravnotežu u snabdevanju žitaricama između Kijeva i Moskve, dok kriza u snabdevanju đubrivima, poplave u Argentini i makroekonomski pritisci drže trgovce u neizvesnosti početkom nedelje

Potresi zbog carina i tenzije u Crnom moru otvaraju tešku nedelju za tržišta žitarica

Tržišta žitarica vraćaju se posle produženog vikenda pod pritiskom, pri čemu pšenica predvodi pad dok trgovci analiziraju složenu kombinaciju geopolitičkih kretanja u crnomorskom koridoru, produbljivanje sukoba na Bliskom istoku koji otežava snabdevanje đubrivima, kao i vremenske prilike koje donose i rizik od poplava i suše na južnoj hemisferi. Kukuruz pokušava skroman oporavak, dok soja beleži blagi rast, ali opšti ton ostaje oprezan.

Egipat između Rusije i Ukrajine u snabdevanju žitaricama

Jedan od najznačajnijih događaja tokom vikenda odnosi se na Egipat — najvećeg svetskog uvoznika pšenice — koji se našao u diplomatskom nadmetanju između Kijeva i Moskve. Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je tokom sastanka sa egipatskim ministrom spoljnih poslova da bi Rusija i Egipat mogli uspostaviti poseban centar za žitarice i energente na teritoriji Egipta i naložio ruskoj vladi da formalizuje sporazume o snabdevanju hranom i žitaricama. U roku od nekoliko sati, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski objavio je da je razgovarao sa egipatskim predsednikom Sisijem, koji je navodno nagovestio da će Egipat obustaviti nabavku žitarica sa teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom i povećati uvoz iz Ukrajine. Ovo nadmetanje oko jednog od najvažnijih svetskih kupaca pšenice podržava cene SRW i HRW pšenice u Čikagu i Kanzasu, ali je kratkoročni efekat ograničen nepovoljnim makro okruženjem.

Ukrajinski dron potopio brod sa pšenicom u Azovskom moru

Teretni brod koji je prevozio pšenicu potonuo je tokom vikenda u Azovskom moru nakon udara ukrajinskog drona; jedan član posade je poginuo, a dva se vode kao nestala. Brod „Volgo-Balt“ prevozio je žitarice kroz koridor koji Rusija koristi za izvoz. Vlasti koje je postavila Rusija u Hersonu upozorile su na odgovor na ono što su nazvale „terorističkim napadom u neutralnim vodama“. Ova eskalacija povećava troškove transporta i logistike za rusku pšenicu i povećava verovatnoću daljih poremećaja izvoza u narednim nedeljama, što pruža određenu podršku globalnim cenama pšenice uprkos jutrošnjem padu fjučersa.

FAO indeks globalnih cena hrane porastao drugi mesec zaredom

Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je da je njen globalni indeks cena hrane u martu iznosio u proseku 128,5 poena, što je rast od 3 poena u odnosu na februar i drugi uzastopni mesečni rast. Porast je prvenstveno posledica viših cena biljnih ulja (rast od 5,1% na 183,1 poen) i šećera, koji je dostigao najviši nivo od novembra 2025. godine (92,4 poena, rast 7,2%). FAO navodi da je rast povezan sa energetskim pritiscima usled sukoba na Bliskom istoku i povećanim troškovima transporta zbog poremećaja u Ormuskom moreuzu. Porasli su i indeksi žitarica, mesa i mlečnih proizvoda. Za tržište žitarica ovo potvrđuje da inflatorni pritisci u prehrambenom sistemu i dalje traju, što podržava srednjoročna očekivanja tražnje iako kratkoročni fjučersi ostaju pod pritiskom.

Sukob na Bliskom istoku remeti snabdevanje Indije đubrivima

Indija, najveći svetski uvoznik uree, raspisala je novi tender za oko 2,5 miliona tona uree pred sezonu monsunske setve, sa otpremom najkasnije do 14. juna. Tender dolazi u trenutku kada američko-izraelski rat protiv Irana remeti tok LNG-a kroz Ormuski moreuz, zbog čega su pojedini proizvođači u Južnoj Aziji privremeno obustavili rad zbog nedostatka gasa. Cene uree naglo su porasle jer oko 45% svetskih zaliha prolazi kroz Persijski zaliv. Indiji je potrebno oko 39 miliona tona đubriva za sezonu setve od juna do septembra. Viši troškovi inputa povećavaju rizik smanjenja površina ili prinosa, što ima dugoročne posledice po globalno tržište žitarica.

Rizik od poplava u argentinskim Pampasima, dok jug pogađa suša

Vremenske prilike u Argentini su kontradiktorne i zabrinjavajuće. Severni Pampasi — posebno Entre Rios, Santa Fe i Santiago del Estero — suočavaju se sa obilnim padavinama u narednih pet do šest dana, čak 30 do 100 mm iznad proseka. Postoji povećan rizik od oštećenja useva kukuruza i soje u završnim fazama razvoja. Istovremeno, centralni i južni Pampasi imaju deficit padavina od 20 do 40 mm u narednih 15 dana, uz pad vlažnosti zemljišta u Buenos Ajresu i južnoj Kordobi. AgRural procenjuje da je u Brazilu do prošlog četvrtka požnjeveno 82% soje, manje nego 87% prošle godine. Sušni uslovi u Mato Grosu u narednih 10 dana mogli bi negativno uticati na drugi rod kukuruza, iako olakšavaju žetvu u južnom Brazilu.

FAO očekuje pad globalne proizvodnje pšenice od 1,7% u 2026.

Prema najnovijoj projekciji FAO-a, globalna proizvodnja pšenice u 2026. godini iznosiće oko 820 miliona tona, što je pad od 1,7% u odnosu na prethodnu godinu, ali i dalje iznad petogodišnjeg proseka. Očekuje se smanjenje setve u Rusiji, EU i SAD zbog nižih cenovnih podsticaja, dok bi Kina i Ukrajina trebalo da zadrže stabilnu proizvodnju, a Indija bi mogla ostvariti skoro rekordne prinose. Za sezonu 2025/26 globalna proizvodnja žitarica procenjena je na rekordnih 3,03 milijarde tona, uz zalihe od 940,5 miliona tona i odnos zaliha i potrošnje od 31,9%. Iako je trenutna slika snabdevanja relativno komforna, smanjenje setve pšenice moglo bi postepeno zategnuti tržište u narednoj sezoni.

Fondovi dostigli istorijski „long“ u MPLS pšenici i ponovo prešli u „long“ na CBOT pšenici

Podaci Commitment of Traders pokazuju da su spekulativni fondovi prvi put od juna 2022. prešli u neto „long“ poziciju na CBOT pšenici, sa 8.641 ugovorom neto. Na KC HRW tržištu neto long povećan je na 21.517 ugovora, dok su u MPLS prolećnoj pšenici fondovi dostigli rekordnih 21.156 ugovora. Ovaj prelazak na „long“ pozicije odražava promenu procene rizika u snabdevanju pšenicom, ali i povećava osetljivost tržišta na eventualnu likvidaciju pozicija u slučaju negativnih vremenskih vesti.

Američki izvoz kukuruza snažno porastao; soja zaostaje za prošlom godinom

Podaci o izvoznim inspekcijama pokazali su da je izvoz kukuruza iznosio 2,002 miliona tona za nedelju zaključno sa 2. aprilom, što je 24,09% više nego prošle godine u isto vreme. Ukupan izvoz u sezoni sada je 35,82% iznad prošlogodišnjeg nivoa. Najveći kupci bili su Meksiko, Japan i Kolumbija. Izvoz soje iznosio je 779.352 tone, što je pad od 4,6% na godišnjem nivou, pri čemu je Kina ostala najveći kupac. Ukupni izvoz soje u sezoni zaostaje 26,3% u odnosu na prošlu godinu, što ograničava potencijal rasta cena.