
Evropski parlament danas glasa o predlogu da se trgovinske povlastice za određene poljoprivredne proizvode iz zemalja Zapadnog Balkana produže do 2030. godine, sa ciljem da se obezbedi održivi ekonomski razvoj partnera iz regiona. Važeća uredba Evropskog parlamenta i Saveta EU ističe 31. decembra ove godine, a njome su voće i povrće iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije, kao i sa teritorije Kosova i Metohije, oslobođeni specifičnih carina, dok vino sa Zapadnog Balkana ima pristup globalnoj carinskoj kvoti.
Evropska komisija je preporučila nastavak podrške ranjivim ekonomijama regiona, predlažući da primena Uredbe o izuzetnim trgovinskim merama za zemlje u Procesu stabilizacije i pridruživanja bude produžena za još pet godina, do 31. decembra 2030. godine.
Odbor za međunarodnu trgovinu EP usvojio je u oktobru izveštaj izvestioca Krisa van Dajka, podržavši predlog produženja. Kako je objavljeno na sajtu Evropskog parlamenta, produženje do 2030. godine predstavlja rešenje koje „balansira kontinuitet, odgovornost i pravnu sigurnost“ i obezbeđuje državama Zapadnog Balkana i ekonomskim operatorima „ograničen pristup osnovnom tržištu uz jasne mehanizme uslovljavanja“.
Produženje ovih mera u skladu je sa Planom rasta EU za Zapadni Balkan, koji predviđa dublju integraciju regiona u jedinstveno evropsko tržište. Da bi iskoristile povlastice, zemlje Zapadnog Balkana moraju poštovati pravila o poreklu proizvoda, obavezati se da neće povećavati carine ili uvoditi nove trgovinske barijere na robu iz EU, te izbegavati „teška i sistemska kršenja ljudskih prava, uključujući osnovna prava radnika“. Takođe se očekuje sprovođenje ekonomskih reformi i saradnja u regionu, posebno na uspostavljanju zajedničkog područja slobodne trgovine.
Evropska komisija zadržava pravo da predloži delimičnu ili potpunu suspenziju povlastica ukoliko neka od država ne ispunjava preuzete obaveze.
Trgovinska razmena između EU i zemalja Zapadnog Balkana tokom 2024. godine iznosila je više od 83 milijarde evra. Evropska unija je najvažniji trgovinski partner regiona, učestvujući sa oko 78% u ukupnom izvozu i 59% u uvozu zemalja Zapadnog Balkana. Prema obrazloženju izvestioca Van Dajka, ukupna trgovina obuhvaćena ovim merama porasla je za više od 125% od 2018. do 2024. godine — sa 60,5 miliona evra na 137 miliona evra.
IZVOR: eKapija
