ČOKA 31.12.2024.
PHOTO: Agroservis, polje pšenice u Banatskom Monoštoru
Retko se događa da se žitno polje zeleni, a da se na oranici pored tek seje hlebno zrno. Ali, i to se događa. Danas su braća Marko i Mladen Popov iz Ostojićeva opština Čoka, završili setvu pšenice na oko 15 ha. Zrno je usejano u polusmrznutu Banatsku crnicu, jer pre nije moglo zbog suše koja je onemogućila setvu ali i ispraznila novčanike ratara koji su loše prošli sa prinosom kukuruza i suncokreta. Braći Popov nije smetalo što su njive oko njih odavno zelene, a oni tek sada obavljaju setvu.
Direktor Poljoprivredne savetodavne službe u Senti Joca Češljaš je zadužen i za Banat, za Agroservis kaže: Ovako zakasnela setva u Banatu je izraz osećanja ratara prema nesigurnoj proizvodnji kukuruza, za koji će biti smanjeno interesovanje, a i novac od pšenice je prvi u proizvodnoj godini iako i tu postoji sve veća neizvesnost. Češljar kaže da je setva pšenice krenula još prvog oktobra, i da se zbog nepovoljnih uslova još seje.
Agronom Duško Kenđur iz Ostojićeva – uzoran poljoprivrednik, tvrdi da mesec dana bitnih za setvu nije bilo kiše, i domaćini su čekali povoljnije uslove pa se kasnilo.
„Tako danas u ataru imamo zelene površine sa pšenicom, i ako ne bude golomrazice, pšenica će nastaviti da niče i da se razvija. Na mnogim njivama se vide ostrva, čak i 30 odsto površine bez nikle pšenice. Zrno pšenice nije propalo u zemlji, jer ima energiju za razvoj, ali sa -10 stepeni celzijusovih, bi sve stalo. Ovih dana sa -7 stepeni celzijusovih nismo još nastradali – kaže Kenđur.
To što domaćini seju pšenicu do snega, i to rade dve godine uzastopno na jednoj njivi, najavljuje odustajanje od setve kukuruza u Banatu jer se ponovo očekuje sušni period – tvrdi agronom Dušan Kenđur.
Proizvođači pšenice koji obavljaju zakasnelu setvu ne razmišljaju kada će zrno usejano u zemlju sakupiti 120 toplotnih stepeni i započeti normalan razvoj.
U Severnom Banatu ni jedna zadruga niti udruženje poljoprivrednika, nemaju tačne podatke po obimu setve. Pogotovo danas kada su sejačice još radile u ataru.
Poznavaoci prilika, ipak tvrde da će iduće godine biti veća proizvodnja pšenice, ovsa i ječma.
I u ovom delu zemlje, ni jedan ratar nema ugovor o otkupu pšenice sa upisanom cenom. Međutim, pojedini proizvođači zrna tokom žetve preuzimaju rod i isplaćuju najbolju tržišnu cenu. Najkorektniju ponudu, gotovo po pravilu svake godine ima mlinska industrija u Senti. Za ratare je važno da dobiju prihvatljivu cenu kada ostvare rod od najmanje 6 hilj/kg po hektaru – tvrde da će sa ovim prinosom održati i obnoviti proizvodnju.