četvrtak, maj 22Agro servis

Oznaka: ekologija

Kako pomoći pčelama i zašto je to važno za ljude i prirodu

Kako pomoći pčelama i zašto je to važno za ljude i prirodu

Saveti stručnjaka
Obostrana korist između ljudi i oprašivača Zašto su pčele važne? Pčele su mnogo više od proizvođača meda. One su ključni oprašivači koji obezbeđuju plodonosnost preko 75% gajenih biljnih vrsta. Bez njihovog doprinosa, mnoge kulture — uključujući voće, povrće i uljarice — bile bi ugrožene, a lanac ishrane ozbiljno narušen. Ujedno, one su bioindikatori stanja u životnoj sredini: ako nestaju pčele, nešto ozbiljno nije u redu. Opasnosti koje prete pčelama Pesticidi i hemikalije Intenzivna upotreba neonikotinoida i drugih pesticida u savremenoj poljoprivredi ima štetan uticaj na pčele. Ove supstance utiču na njihov nervni sistem, dezorijentišu ih, umanjuju plodnost matica i smanjuju otpornost na bolesti. Gubitak staništa Urbanizacija, krčenje šuma i monokulture suzile s...
Uticaj klimatskih promena na pomor pčela – tihi alarm prirode

Uticaj klimatskih promena na pomor pčela – tihi alarm prirode

Vesti
Pčele su među najvažnijim oprašivačima na planeti, ključne za očuvanje biodiverziteta i stabilnost prehrambenih sistema. Međutim, poslednjih decenija beleži se zabrinjavajući trend: masovan pomor pčela. I dok uzroci uključuju pesticide, bolesti i degradaciju staništa, sve više naučnih studija ukazuje da klimatske promene igraju ključnu, sistemsku ulogu u ovom problemu. 1. Poremećaj sezonskih ciklusa Klimatske promene utiču na fenologiju – vremensko usklađivanje prirodnih ciklusa. Temperature rastu, zime postaju kraće i blaže, dok proleća dolaze ranije. Biljke ranije cvetaju, ali pčele još nisu aktivne. Tako dolazi do fenološkog nesklada između pčela i biljaka koje oprašuju. Rano buđenje iz zimskog sna iscrpljuje rezerve hrane u košnici, dok u prirodi još nema dovoljno cvet...
Srbija je na začelju Evrope po udelu zaštićenih područja

Srbija je na začelju Evrope po udelu zaštićenih područja

Drugi pišu
Izvor:Klima101 Samo nešto preko 8% teritorije Srbije je zaštićena priroda – u pitanju je udeo koji je daleko manji od evropskog proseka Iz parka prirode „Stara planina” / FOTO: Bojan Džodan Često govorimo o prirodnim lepotama naše zemlje, ali podaci po svemu sudeći pričaju svoju priču: od 45 zemalja Evrope u bazi UN i Svetske banke, Srbija ima treći najmanji udeo zaštićenih područja u Evropi. U pitanju je baza koja pokazuje koliki je procenat površine neke zemlje pod zaštitom, bilo da je u pitanju nacionalni park ili neki „niži” oblik zaštite prirode. U Srbiji, taj udeo je nešto preko 8% – od svih evropskih država, manji udeo imaju samo Farska ostrva i Bosna i Hercegovina. Sa druge strane, zemlje regiona kao što su Slovenija, Hrvatska, Bugarska ili Grčka imaju...
Danska uvodi porez na krave i svinje zbog emisije metana: Prva zemlja koja je donela ovu odluku

Danska uvodi porez na krave i svinje zbog emisije metana: Prva zemlja koja je donela ovu odluku

Vesti
IZVOR: BLIC Danska vlada se nakon više meseci teških pregovora dogovorila sa poljoprivrednicima, proizvođačima i ekološkim grupama da od 2030. godine oporezuju emisije metana koji proizvode domaće životinje poput krava i svinja. - Bićemo prva zemlja na svetu koja ce uvesti pravi porez na CO 2 u poljoprivredi. Druge zemlje ce biti inspirisane njime, izjavio je Jepe Brus, ministar za poreze, prenosi Figaro. Danska, koja do tada ima za cilj da smanji emisije gasova staklene bašte za 70 odsto, odlučila je da cilja na metan koji emituju krave, svinje i ovce. Bilo zbog svog sistema za varenje, ili sintetičkih azotnih đubriva sadržanih u travi koju konzumiraju, preživari i njihov uzgoj proizvode 11 odsto globalne emisije gasova odgovornih za efekat staklene bašte. Danski sporazum, ...
Opasne materije u poljoprivrednom zemljištu Vojvodine

Opasne materije u poljoprivrednom zemljištu Vojvodine

Vesti
Pronađen i arsen „U poljoprivrednom zemljištu, nakon ispitivanja zaštićenih područja u Srbiji, utvrđeno je da u Vojvodini, Šumadiji i Bajinoj Bašti postoje više vrednosti opasnih materija od maksimalno dozvoljenih“, izjavila je direktorka Instituta za zemljište u Beogradu Mira Milinković. ________________________________________ To istraživanje o zagađenosti poljoprivrednog zemljišta u Srbiji sprovedeno je u okviru projekta Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine (SEPA). Odabrana su tri potencijalna lokaliteta – zaštićeno područje Nacionalnog parka Tara i međunarodne reke Drina, zaštićeno područje u okviru jezera Palić i Ludoš i u okviru zaštićenog područja vodosnabdevanja Gružanskog jezera. „Ispitival...