Ponedeljak, novembar 17Agro servis

Oznaka: klimatske promene

Kad Tara rodi kivi, a Šumadija banane: Srbija ulazi u novo voćarsko doba

Kad Tara rodi kivi, a Šumadija banane: Srbija ulazi u novo voćarsko doba

Vesti
Kako se klima menja, tako se menja i lice srpskih voćnjaka. Na obroncima Tare i u srcu Šumadije niču zasadi kivija, limuna, mandarina i banana – biljaka koje su nekada pripadale samo tropskim krajevima. Egzotično voće sada sve češće uspeva i na našim prostorima.Voćnjaci Srbije menjaju boje i miriseU selima širom Srbije, pored hektara jabuka, šljiva, kajsija i malina – koje su decenijama bile simbol domaće poljoprivrede – sve češće se mogu videti i kivi, limun, mandarine, pa čak i banane.Klimatske promene, sve blaže zime i više prosečne temperature poslednjih godina otvorile su vrata za uzgoj egzotičnih kultura koje su donedavno bile nezamislive na našem podneblju.Kivi sa Tare – organski i zahvalanJedan od primera ovog novog trenda jeste domaćinstvo Milana Nikolića i...
NANOGLINA PUSTINJU PRETVARA U PLODNu RAVNICU

NANOGLINA PUSTINJU PRETVARA U PLODNu RAVNICU

Vesti
Izvor: BBCPrevod: A. Milić, PoljoprivrednikPhoto: freepick (ilustracija)Rezultat primene preparata je zemljište koje zadržava vodu, postaje otpornije i spremno za sadnju za svega nekoliko sati.Inspirisani tajnom plodnosti delte Nila, naučnici su napravili smešu sastavljenu od gline, vode i lokalnog zemljišta kako bi stvorili supstrat na kojem mogu da se gaje usevi.Projekat je započet pre nekoliko godina u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Za samo 40 dana, nekadašnji pustinjski pesak u ovoj zemlji bez izlaza na more pretvoren je u polje prepuno sočnih, zrelih lubenica koje su sazrevale pod arabijskim suncem.Za zemlju koja uvozi 90% svog svežeg voća i povrća, to je bio izuzetan događaj. Suva i negostoljubiva pustinja pretvorena je u bujnu voćarsku farmu jednostavnim dodatkom gline ...
KUKURUZ U SUŠI UNAZADIO RATARE

KUKURUZ U SUŠI UNAZADIO RATARE

Vesti
Novi Sad, 16.juli 2025.Kukuruz postaje noćna mora ratara i stočara – prvi ne vide solidan rod, a drugi nemaju zamenu za energetsku  hranu. Ratari čekaju kakav-takav klip, a stočari bez zrna ne žele da ga siliraju. Pojedini farmeri su odustali od postrne setve kukuruza, posle obavljene žetve uljane repice i pšenice. Bez razlike što će naša godišnja prerada kukuruza, za različite potrebe, biti manja od 4.000.000 tona, ne možemo sa sigurnošću tvrditi da će ovog zrna biti dovoljno, iako je tov svinja i junadi, pa i živine, simboličan naspram decenijskog proseka.Velike razlike u prinosu kukuruza imali smo 1985. godine - 2,6 miliona tona, 1987.godine - 3,7 miliona tona, a 1986. godine – 12.000.000. tona. U prošlom veku, kao „velika država”, bili smo među desetak evropskih z...
Suša ugrožava kukuruz i soju: „Ni Dunav ih ne bi spasao“

Suša ugrožava kukuruz i soju: „Ni Dunav ih ne bi spasao“

Vesti
Poljoprivrednici u Srbiji upozorili su da bi pšenica mogla biti poslednji usev koji će ove godine biti skinut s njiva, ukoliko u narednih deset dana ne padne kiša. Goran Filipović iz sela Kisič, predsednik Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, izjavio je da se kukuruzu suše donji listovi, soja je u lošem stanju, dok se suncokret još nekako drži.– Ako za deset dana ne padne kiša, soja i kukuruz će propasti. Moći ćemo da uđemo u njivu samo da usitnimo ostatke biljaka, jer u njima neće biti ništa vredno, čak ni za stočnu ishranu – rekao je Filipović za agenciju Beta.On je dodao da tada ni velika količina vode, „čak ni Dunav ako se izlije na njivu“, ne bi pomogla.Prema njegovim rečima, pre dve nedelje je izmereno da vlage u zemlji nema do dubine od 15 centimetara, a vrlo...
Ovaj hladan maj nekada nas ne bi iznenadio

Ovaj hladan maj nekada nas ne bi iznenadio

Drugi pišu
IZVOR: klima101.rsU maju je bio zabeležen i jedan danas relativno redak fenomen – talas hladnoće na velikom broju mernih stanicaRepublički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je mesečni pregled za mesec maj 2025. godine, i sa jedne strane brojke i uvidi su očekivani.Kao što smo mogli da osetimo na svojoj koži, pa i na svojim računima za grejanje, ovo je bio hladan maj u većem delu Srbije. Kako navodi RHMZ, odstupanje srednje mesečne temperature bilo je -1,4 °C u odnosu na višegodišnju normalu, što nije mala brojka kada govorimo o srednjim mesečnim vrednostima.U pitanju je bio sedamnaesti najhladniji maj u istoriji zvaničnih merenja u Srbiji – 17. najhladniji od ukupno 75 zabeleženih meseca maja od 1951. godine. Ali već se pogledom na tih 16 preostalih hladnijih...
Kako se na efikasan i ekološki odgovoran način možemo izboriti sa komarcima

Kako se na efikasan i ekološki odgovoran način možemo izboriti sa komarcima

Drugi pišu
IZVOR: klima101U Srbiji se ne sprovode savremene metode suzbijanja komaraca, piše dr Dušan Petrić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Ključ je u specijalizovanim metodama namenjenim različitim vrstama komaracaU Srbiji se suzbijanje komaraca još uvek vrši na odraslim formama komaraca, često iz aviona. Mada ovaj pristup jeste efikasan ako se sprovede na pravi način, on je istovremeno ograničen na relativno male površine na koje, kada je brojnost velika, novi komarci mogu doleteti posle nekoliko dana. Onda je, da bi ih se rešili, potreban još jedan tretman. Takođe, svi biocidi (otrovi) za suzbijanje odraslih komaraca štetni su i za ostale insekte, i zbog toga je ovakav način suzbijanja zabranjen u većini evropskih zemalja. Sa druge strane, r...
PROLEĆNI MRAZ URNISAO ROD JABUKE

PROLEĆNI MRAZ URNISAO ROD JABUKE

Vesti
IZVOR: dnevnik.rsPHOTO: dnevnik.rsVoćari iz Novog Slankamena ovih dana obilaze svoje voćnjake i beleže posledice nedavnog prolećnog mraza.Najveću štetu pretrpele su sorte Crveni delišes i Ajdared, dok su Greni smit i Zlatni delišes gotovo netaknuti.Pored procene štete, proizvođači sprovode i petu zaštitu jabuka prskanjem, kako bi očuvali plod i obezbedili što bolji rod uprkos izazovima koje je donelo vreme, prenosi Sremska TV, piše „Telegraf“.U Srbiji bi prinosi kajsije, breskve, trešnje, rane sorte višnje i šljive zbog poznih prolećnih mrazeva i izuzetno niske temperature za kraj aprila mogli biti manji ove godine od 30 do 90 odsto, a negde čak i do 100 procenata, izjavio je agroanalitičar Goran Đaković za Tan‌jug ranije ove nedelje.
Koliko je prolećni mraz ugrozio naše voćnjake

Koliko je prolećni mraz ugrozio naše voćnjake

Drugi pišu
IZVOR: klima101.rsFoto: Zorica Ranković Vasić„Jedan dan od kojeg zavisi čitava godina”Reakcija stručnjaka: dr Dejan Đurović sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu objašnjava kakve su posledice aktuelnog mraza u Srbiji, i da li i kako voćari mogu da zaštite svoje zasadeOvih dana čitavu Srbiju zahvatilo je zahlađenje, a posebno je u jutarnjim časovima u utorak, 8. aprila, na lokacijama širom zemlje zabeležen jak mraz. Zabeležene su temperature i do -6 °C u nizijskim krajevima.Jak mraz u ovo doba godine posebno je štetan po naše voćnjake. Naime, kada temperature padnu na preko dva stepena ispod nule u ovo doba godine, javlja se opasnost po voćne zasade, jer su mnoge voćke sada u ranjivim fazama cvetanja. „Očekujemo drastično smanjenje prinosa”, kaže dr Dejan...
UGINUĆA PČELA U SRBIJI SE NASTAVLJAJU – DRUGI IZVEŠTAJ

UGINUĆA PČELA U SRBIJI SE NASTAVLJAJU – DRUGI IZVEŠTAJ

Vesti
IZVOR: spos.infoDrastični gubici pčela u Srbiji nastavljeni su i u drugoj polovini marta i početkom aprila.Već smo pisali o velikim gubicima pčela u Srbiji do sredine marta: https://spos.info/uginuca-pcela-u-srbiji/ i https://spos.info/uginuca-pcela-detaljno-o-uzrocima-i-nacinu-saniranja/. I iz sveta i dalje stižu informacijje o masovnim gubicima pčela. U regionu su oko 50% ili više (slično kao i kod nas) a iz SAD su došle poslednje informacije o 62%.Još detaljniji izveštaj nego na sajtu objavljen je u časopisu ”Srpski pčelar” za april. Sad objavljujemo najnovije informacije.Verovali smo da će se gubici pčela okončati do sredine marta i da će društva koja su preživela zimu, iako oslabljena, nastaviti da se razvijaju na voćno-maslačkovoj paši. Ipak, do toga nije došlo. Napro...
Ove godine neće biti kajsija za jelo i kuvanje

Ove godine neće biti kajsija za jelo i kuvanje

Vesti
IZVOR: politika.rsPod velikim su znakom pitanja i proizvođači džema, jer je ovo voće ponovo najviše stradalo od mrazaProlećni mraz ponovo je uzeo danak u voćnjacima širom Srbije, a kao i prošle godine, ali i nekoliko sezona najviše su stradali zasadi kajsije.Kako javljaju voćari iz različitih krajeva zemlje, niske jutarnje temperature najviše su pokosile ovu vrstu voća koja je u fazi cvetanja osetljiva i kada se temperatura spusti i na stepen ispod nule. Najsumornije izjave proizvođača su da ove godine kajsije neće biti za jelo, a proizvodnja džema i ostalih proizvoda je pod velikim znakom pitanja.U takvim situacijama i manjka na tržištu cene tog voća će, naravno, biti izuzetno visoke. Zvanične informacije o stepenu oštećenja zasada kajsija, ali i drugih ranih sorti voća još ni...