Ponedeljak, jun 1Agro servis

Autor: Agroservis

Šansa da povećamo izvoz povrća – da li je kukuruz šećerac nova malina, a grašak jabuka

Šansa da povećamo izvoz povrća – da li je kukuruz šećerac nova malina, a grašak jabuka

Drugi pišu
ZVOR:RTS AUTOR:ZORICA SINADINOVIĆ Povrtarska proizvodnja u Srbiji zauzima oko 87.000 hektara. Prošle godine izvezli smo 126.616 tona svežeg i prerađenog povrća u vrednosti od 134,6 miliona evra. Kupcima u inostranstvu najviše smo prodavali smrznuti kukuruz šećerac, grašak, papriku, kao i sveže i prerađene krastavce. Istvremeno, iz inostranstva smo najviše kupovali krompir, paradajz, pasulj. Na uvoz povrća potrošili smo 185,8 miliona evra. Stručnjaci kažu da Srbija ima šansu da poveća izvoz. Kako? Izvoz povrća iz Srbije u poslednje vreme beleži rast od 3 do 5 posto godišnje. Naši najveći kupci su Nemačka, Italija, Rusija, a veoma značajne destinacije su i zemlje regiona, pre svega, Hrvatska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina. Prostora za povećanje izvoza i te kako ima, kažu stručnjaci...
ZADRUGARI I FARMERI UTVRDILI PROGRAME ZA OBNOVU GOVEDARSTVA

ZADRUGARI I FARMERI UTVRDILI PROGRAME ZA OBNOVU GOVEDARSTVA

Vesti
Zadružni savez Srbije i Udruženje „Agroprofit” organizovali su na Poljopirvrednom fakultetu u Zemunu stručno savetovanje o neophodnosti novih mera za razvoj stočarstva. U raspravi su učestvovali pored proizvođača, stručnjaci veterinari i profesori sa iskustvom u ovoj grani poljoprivrede, kao i predstavnici Privredne komore Srbije. Pozvani iz Ministarstva poljoprivrede nisu došli, pa su se u kuloarima čuli komentari: „verovatno pakuju kofere za odlazak iz Nemanjine“. Međutim u zvaničnoj raspravi niko nije pomenuo kadrovanje u ovom delu državne administracije već je istaknuta važnost stručnosti i doslednosti u sprovođenju mera... Polazište za analizu i nove mere u stočarstvu u našoj zemlji je brojno stanje, rentabilnost proizvodnje, cenovna politika u prometu roba, doslednost i pre...
Kako domaći poljoprivrednici da iskoriste evropsku kasu

Kako domaći poljoprivrednici da iskoriste evropsku kasu

Vesti
Izvor: RTS Proizvođači koji planiraju da ulažu u nove zasade, opremu i objekte na poljoprivrednom gazdinstvu, mogu do 24. maja da konkurišu za bespovratna sredstva iz Evropskog fonda IPARD Tri. Tokom aprila biće raspisan i konkurs za investicije u preradu i marketing, a početkom juna za investicije u seoski turizam. IPARD nije nikakav bauk, ljudi treba da budu ohrabreni da apliciraju, kaže za RTS projektni menadžer delegacije EU u Srbiji Andrej Papić. Oko 580 miliona evra evropskog novca i novca koji je obezbedila naša država do 2027. godine može da uđe u srpski agrar. Projektni menadžer delegacije Evropske unije u Srbiji Andrej Papić je rekao za RTS da zvanične informacije o apliciranju za IPARD projekte poljoprivrednici mogu naći na sajtu Ministarstva poljoprivrede. "Kada...
Za kupovinu oranica uloženo oko 40 odsto više novca

Za kupovinu oranica uloženo oko 40 odsto više novca

Tržište
Izvor: Politika Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta kupljen u Rumenci, pokazuju podaci za poslednji kvartal 2023. godine Za najskuplje poljoprivredno zemljište površine 249 hektara u Vrbasu izdvojeno je 3,5 miliona evra, dok je najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta bio u Rumenci i koštao je 50 evra, a parcela se prostirala na 19.970 kvadrata. Prema najnovijim podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), za četvrti kvartal prošle godine, po vrstama nepokretnosti poljoprivredno zemljište beleži međugodišnji rast u vrednosti tržišta od 38 procenata.– Kada govorimo o međugodišnjem rastu u vrednosti tržišta poljoprivrednog zemljišta od 38 odsto, ovaj podatak se odnosi na ukupan porast vrednosti prometa poljoprivrednog zemljišta. Odnosno, na ukupnu količinu novca obuhva...
Žene vlasnice samo 10 odsto ukupnih obradivih poljoprivrednih površina u Srbiji – VIDEO

Žene vlasnice samo 10 odsto ukupnih obradivih poljoprivrednih površina u Srbiji – VIDEO

Drugi pišu
IZVOR: RTV Prema zvaničnoj statistici, žene su vlasnice samo 10 odsto ukupnih obradivih poljoprivrednih površina u našoj zemlji, a svaka 14-ta žena vlasnica je poljoprivrednog gazdinstva. Sanja Kuzmanović sa Čenenja inače po obrazovanju ekonomista nakon otkaza u firmi koji je kako kaže dobila kad je ostala trudna, započela je organsku proizvodnju zahvaljujući tome što joj se suprug već bavio ratarskom proizvodnjom. Danas porodica Kuzmanović ima deset plastenika, a Sanja je vlasnica gazdinstva. Tanja Ajeti, predsednica Udruženja žena Gorska ruža iz Rakovca, bavi se očuvanjem tradicije i kulture tog mesta. Napominje da je jako važno da se žene udružuje jer bez njih nijedno selo ne bi opstalo. Gordana Radović sa beogradskog Instituta za ekonomiku poljoprivrede ističe da je danas m...