Petak, jun 26Agro servis

Vesti

Evropa ulazi u slabiju žetvu: Pšenice manje 6,2 odsto, kukuruza i suncokreta više

Evropa ulazi u slabiju žetvu: Pšenice manje 6,2 odsto, kukuruza i suncokreta više

Vesti
Evropska unija bi u tržišnoj 2026/27. godini mogla da proizvede oko 278,1 milion tona žitarica, što bi bilo za 3,2 odsto manje nego u prethodnoj sezoni. Najveći pad očekuje se kod pšenice, dok su prognoze za kukuruz i suncokret znatno povoljnije. Prema najnovijoj kratkoročnoj prognozi Evropske komisije, proizvodnja pšenice u EU mogla bi da bude manja za 6,2 odsto, nakon veoma dobre prethodne sezone. Sa druge strane, proizvodnja kukuruza trebalo bi da poraste za 5,3 odsto, dok se kod suncokreta očekuje rast od čak 14,5 odsto. Iako ukupna proizvodnja žitarica opada, evropska žetva bi i dalje trebalo da bude za oko 1,5 odsto iznad petogodišnjeg proseka. To znači da se ne očekuje ozbiljan manjak žitarica, ali bi promenjeni odnos između pšenice, kukuruza i uljarica mogao da utiče na cene,...
Sateliti će pratiti svaku parcelu: ESA razvija AI sistem za procenu prinosa i potrošnje vode

Sateliti će pratiti svaku parcelu: ESA razvija AI sistem za procenu prinosa i potrošnje vode

Vesti
Satelitski snimci i veštačka inteligencija mogli bi uskoro da omoguće mnogo preciznije praćenje poljoprivredne proizvodnje, od procene prinosa na pojedinačnim parcelama do otkrivanja problema sa usevima i merenja potrošnje vode. Evropska svemirska agencija – ESA objavila je 16. juna poziv za razvoj četiri povezana projekta u okviru programa „Sustainable and Adaptive Agriculture Solutions“. Cilj je da se podaci dobijeni posmatranjem Zemlje iz svemira pretvore u praktične informacije koje mogu da pomognu poljoprivrednicima, stručnim službama i institucijama zaduženim za planiranje proizvodnje. Projekti će biti usmereni na procenu i prognoziranje prinosa na nivou parcele, praćenje zdravstvenog stanja biljaka, kontrolu potrošnje vode i navodnjavanja, kao i procenu pogodnosti zemljišta za...
Tradicionalna hrana postala veliki biznis: Zaštićeni proizvodi EU vrede 75 milijardi evra

Tradicionalna hrana postala veliki biznis: Zaštićeni proizvodi EU vrede 75 milijardi evra

Vesti
Tradicionalni prehrambeni proizvodi, vina i alkoholna pića sa zaštićenim geografskim poreklom postali su jedan od najvrednijih delova evropske poljoprivredno-prehrambene industrije. Proizvodi obuhvaćeni sistemom geografskih oznaka ostvaruju više od 75 milijardi evra godišnje prodaje i čine čak 15,5 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Evropske unije. Evropska komisija saopštila je da je u EU sada registrovano više od 3.700 geografskih oznaka, kojima se štite nazivi hrane, poljoprivrednih proizvoda, vina i jakih alkoholnih pića povezanih sa određenim regionima i tradicionalnim načinima proizvodnje. Ovi podaci pokazuju da tradicionalna proizvodnja više nije samo pitanje očuvanja kulturnzog nasleđa. Zaštićeni proizvodi postali su ozbiljan izvor prihoda za proizvođa...
Srbija na listi EU zemalja koje ispunjavaju nove standarde za upotrebu veterinarskih lekova – obezbeđen nastavak izvoza

Srbija na listi EU zemalja koje ispunjavaju nove standarde za upotrebu veterinarskih lekova – obezbeđen nastavak izvoza

Vesti
BEOGRAD -  Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obaveštava javnost da je Republika Srbija uvrštena na listu zemalja koje ispunjavaju nove zahteve Evropske unije u oblasti upotrebe antimikrobnih lekova, u skladu sa Uredbom (EU) 2026/1189. To praktično znači da će Srbija i nakon stupanja na snagu novih pravila Evropske unije moći nesmetano da nastavi izvoz živih životinja i proizvoda životinjskog porekla na tržište EU. Reč je o novim evropskim pravilima čiji je cilj suzbijanje antimikrobne rezistencije, odnosno pojave da bakterije vremenom postanu otporne na antibiotike. Ovaj problem danas predstavlja jedan od najvećih globalnih izazova u oblasti javnog zdravlja i zato Evropska unija uvodi stroža pravila kada je reč o upotrebi veterinarskih lekova u proizvodnji ...
EU bez dogovora o pesticidima: Francuska traži nultu toleranciju za uvoznu hranu

EU bez dogovora o pesticidima: Francuska traži nultu toleranciju za uvoznu hranu

Vesti
Države članice Evropske unije nisu uspele da postignu dogovor o novim pravilima za pesticide, pa će jedan od najosetljivijih poljoprivrednih dosijea u Briselu najverovatnije biti prosleđen narednom, irskom predsedavanju Savetom EU. Pregovori su zapeli na pitanjima koja direktno pogađaju i evropske proizvođače i države koje izvoze hranu na tržište Unije: koliko dugo treba da važe dozvole za aktivne supstance i da li uvozna roba sme da sadrži ostatke pesticida čija je upotreba zabranjena evropskim poljoprivrednicima. Francuska traži strožu politiku i praktično nultu toleranciju za merljive ostatke određenih zabranjenih pesticida u proizvodima iz trećih zemalja. Nemačka, Holandija i deo severnih članica upozoravaju da bi automatsko odbijanje takve robe moglo da izazove pravne i trgovins...
Višnja rodila, ali računica ne postoji: Proizvođači obustavili berbu zbog cene od 70 dinara

Višnja rodila, ali računica ne postoji: Proizvođači obustavili berbu zbog cene od 70 dinara

Vesti
Proizvođači višanja iz više krajeva Srbije ušli su u sezonu berbe bez zvanične otkupne cene, ali sa nezvaničnim ponudama od svega 70 do 80 dinara po kilogramu. Za voćare je takva računica neprihvatljiva, pa su odlučili da na 48 sati obustave berbu i prodaju. Odluka o bojkotu doneta je 14. juna u Bavaništu, na osnivačkom sastanku Nacionalne asocijacije proizvođača višanja Srbije. Bojkot počinje 15. juna, a proizvođači poručuju da ne žele da ulaze u berbu dok ne znaju po kojoj ceni će predati rod. Njihov zahtev nije samo viša cena, već i promena načina na koji se godinama formira tržište višanja – bez jasnih ponuda, bez transparentnog obračuna i sa proizvođačem koji gotovo sav rizik nosi sam. Rod je dobar, ali cena ruši sezonu pre prvog gajbičara U delovima Srbije koje nisu pogod...
Berači malina traže i 8.000 dinara dnevno: Otkup bi mogao da počne sa 550 dinara po kilogramu

Berači malina traže i 8.000 dinara dnevno: Otkup bi mogao da počne sa 550 dinara po kilogramu

Vesti
Pred početak ovogodišnje berbe malina u zapadnoj Srbiji raste potražnja za sezonskim radnicima, ali i cena njihovog angažovanja. U oglasima za područje Arilja, Ivanjice, Guče i okolnih mesta najčešće se nude dnevnice od 5.000 do 6.000 dinara, dok pojedini berači traže i do 8.000 dinara dnevno. Sve više vlasnika malinjaka zato odustaje od klasične dnevnice i prelazi na plaćanje prema količini ubranog voća. Za kilogram pravilno ubrane maline nudi se između 100 i 120 dinara, uz obezbeđen smeštaj i hranu. Istovremeno, među proizvođačima se govori o početnoj, akontnoj otkupnoj ceni od oko 550 dinara po kilogramu. Reč je o očekivanju malinara, a ne o jedinstvenoj ili zvanično utvrđenoj ceni, jer će stvarni početak otkupa zavisiti od ponude, kvaliteta roda, potražnje hladnjača i stanja na i...
Novi pravilnik menja odnose proizvođača i mlekara

Novi pravilnik menja odnose proizvođača i mlekara

Vesti
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka. Novim pravilima prvi put se na jasniji i sistemski način uređuju prava i obaveze proizvođača mleka, mlekara i otkupljivača. Jedna od najvažnijih novina jeste da ključni uslovi poslovne saradnje više ne bi trebalo da zavise od usmenih dogovora. Cena, količina mleka, rok plaćanja, dinamika preuzimanja i trajanje saradnje moraju biti unapred definisani pisanim ili elektronskim ugovorom. Posebno značajna odredba odnosi se na rok plaćanja, koji ne može biti duži od 30 dana. Najvažnije promene za proizvođače mleka Element ugovoraŠta mora biti definisanoCena sirovog mlekaFiksna cena ili jasna metodolo...
Pčelarima do milion dinara: Počela prijava za subvencije po košnici za 2026. godinu

Pčelarima do milion dinara: Počela prijava za subvencije po košnici za 2026. godinu

Vesti
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja raspisalo je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje u stočarstvu po košnici pčela za 2026. godinu. Pčelari mogu da ostvare podsticaj od 1.000 dinara po košnici, a zahtevi se podnose od 15. juna do 15. jula 2026. godine, zaključno. Prijavljivanje se obavlja isključivo elektronskim putem, preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji. Najvažnije informacije za pčelare StavkaPodatakIznos podsticaja1.000 dinara po košniciNajmanji broj košnica20Najveći broj košnica1.000Minimalni mogući podsticaj20.000 dinaraMaksimalni mogući podsticaj1.000.000 dinaraPočetak prijavljivanja15. jun 2026.Rok za prijavu15. jul 2026.Način podnošenja zahtevaElektronski, preko eAgrara i ePo...
Led tukao sela, njive gorele, drveće padalo: Olujna linija protutnjala Vojvodinom

Led tukao sela, njive gorele, drveće padalo: Olujna linija protutnjala Vojvodinom

Vesti
Snažno nevreme praćeno obilnim pljuskovima, gradom, grmljavinom i olujnim vetrom pogodilo je u nedelju, 14. juna, veliki deo Vojvodine. Najdramatičniji snimci stigli su iz severne i centralne Bačke, gde je led zasipao naselja i poljoprivredne površine, dok su udari groma i varničenje električnih vodova izazvali požare na njivama pred žetvu. (021.rs – snimci nevremena iz Vojvodine) Olujni sistem najpre je zahvatio područje Subotice, Tavankuta, Mišićeva i Bačke Topole, a zatim se preko Bačke i severnog Banata pomerao prema jugu pokrajine. Republički hidrometeorološki zavod upozorio je da će linijski grmljavinski sistem donositi grad i olujne udare vetra jače od 60 kilometara na sat. (RTV – jako nevreme pogodilo Bačku i Novi Sad) Tavankut među najteže pogođenim mestima Jak pljusak pr...