nedelja, april 14Agro servis

Sve manje poljoprivrednih penzionera kod nas

U bazi Fonda PIO u junu 2023. godine 93.117 njih je bilo prijavljeno na obavezno osiguranje, s tim što taj broj beleži konstantan pad iz godine u godinu

Izvor: Politika

Kada je prošle nedelje ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković na instagram nalogu objavila da je održala radni sastanak sa direktorkom Poreske uprave, direktorkom RFZO-a, kao i sa predstavnikom Fonda PIO kako bi razgovarali o rešavanju problema dugova poljoprivrednika, postavila je pitanje ko i zbog čega toleriše bilo kakva dugovanja. Poljoprivrednici su poreski obveznici kao i svi ostali, i za njih bi trebalo da važe isti aršini i kada je reč o naplati dugovanja i plaćanju doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje Fondu PIO, kao i za zdravstveno osiguranje RFZO. Sastanak je, kako je rečeno, sazvan s ciljem zajedničkog pronalaska rešenja za poljoprivredne proizvođače.

Imajući u vidu činjenicu da se poljoprivredni penzioneri uglavnom pominju kada je reč o najnižim primanjima kakva su njihova kod većine, postavlja se pitanje koliko poljoprivrednika danas uplaćuje doprinose, da li taj broj opada, kao i zašto nema većeg interesovanja za uplatu.

U Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) za „Politiku” kažu da je prema statističkim podacima za jun 2023. godine, u bazi osiguranika evidentirano 93.117 poljoprivrednih osiguranika, koji su prijavljeni na obavezno osiguranje. Broj osiguranika poljoprivrednika beleži konstantan pad iz godine u godinu.

– Uplata poreza i doprinosa (pa i za penzijsko i invalidsko osiguranje) nije u nadležnosti PIO, već Poreske uprave. Fond PIO utvrđuje staž osiguranja, ali ne vrši zaduženja doprinosima za PIO, već to radi Poreska uprava. U isplatnoj bazi fonda krajem godine evidentirano je 136.711 poljoprivrednih penzionera, što je 8,3 odsto od ukupnog broja penzionera, sa prosečnom penzijom 17.225 dinara (pre januarskog povećanja), ističu u penzijskom fondu.

Prosečan staž poljoprivrednih osiguranika u godini kada ostvaruju pravo na starosnu penziju je 18 godina za žene i 22 godine za muškarce, prosek za sve kategorije osiguranika je 30 za žene i 32 za muškarce. Prosečan broj godina korišćenja starosne penzije je 23 godine za žene i 17 godina za muškarce, prosek za sve kategorije penzionera je 21 godina za žene i 17 godina za muškarce.

Na pitanje da li je niska osnovica na koju uplaćuju doprinose glavni razlog da su njihove penzije uvek najniže, u penzijskom fondu ističu da pretežan broj njih uplaćuje doprinose za PIO 15 godina, što je minimalan uslov za ostvarivanje prava na penziju, po najnižoj osnovici osiguranja, tako da im je obračun visine penzije ispod minimalnog, pa im država dotira do najnižeg zakonskog iznosa za ovu kategoriju osiguranika.

Poljoprivredno osiguranje je obavezno osiguranje i regulisano je zakonom. Svojstvo osiguranika poljoprivrednika stiče se danom početka, a prestaje danom prestanka obavljanja poljoprivredne delatnosti i utvrđuje se na osnovu prijave na osiguranje, odnosno odjave sa osiguranja. Osiguranici poljoprivrednici su obveznici uplate doprinosa po osnovu obaveznog osiguranja. Dakle, dok su prijavljeni na osiguranje, u obavezi su da plaćaju doprinos.

Prijavom na obavezno osiguranje po osnovu zaposlenja ili samostalne delatnosti prekida se poljoprivredno osiguranje. Kada se odjave sa navedenih osiguranja, mogu da nastave sa poljoprivrednim osiguranjem, ali je prethodno potrebno sprovesti postupak utvrđivanja svojstva od novog datuma, jer u međuvremenu može doći do promene (vlasništva nad zemljom, razvoda, promene prebivališta – za člana poljoprivrednog domaćinstva i gazdinstva).

Na pitanje da li žena može na selu da nastavi da uplaćuje doprinose u slučaju smrti muža kako bi danas-sutra dobila neku penziju ili novac koji je pokojnik uplaćivao kraće od 15 godina, propada, u PIO kažu da ukoliko žena nije prethodno bila obavezno osigurana kao član domaćinstva pokojnog osiguranika, niti je ostvarila pravo na porodičnu penziju, može ukoliko su ispunjeni zakonom propisani uslovi da stekne svojstvo osiguranika poljoprivrednika. I da se prijavi na obavezno osiguranje po osnovu obavljanja poljoprivredne delatnosti i da po tom osnovu uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, na osnovu kojih će, ukoliko su ispunjeni zakonom propisani uslovi, da ostvari i pravo na penziju.

Naime, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su lična prava i ne mogu se prenositi na druga lica, tako da niko, pa ni supruga ne može da nastavi da uplaćuje doprinose za pokojnog osiguranika kome osiguranje prestaje danom smrti.

Supruga može uplaćivati doprinos samo na svoje ime ukoliko je prethodno stekla svojstvo osiguranika poljoprivrednika, i da bi ostvarila starosnu penziju, potrebno je da plaća doprinos po osnovu poljoprivrede najmanje 15 godina.

Ukoliko je pokojni osiguranik uplaćivao doprinose najmanje pet godina, supruga može ostvariti pravo na porodičnu penziju, što znači da ukoliko je doprinos uplaćivan manje od pet godina, taj doprinos propada, zaključuju u PIO.