Petak, januar 30Agro servis

Oznaka: klimatke promene

2025. je trebalo da nas rashladi… A zapravo je među 3 najtoplije godine ikada zabeležene

2025. je trebalo da nas rashladi… A zapravo je među 3 najtoplije godine ikada zabeležene

Drugi pišu
Foto: Nikola Johnny Mirković / UnsplashZašto je ova godina trebalo da bude hladnija nego što jeste bila, i zašto se može opisati kao „godina u kojoj je anomalija postala norma”, piše dr Irida Lazić sa Instituta za meteorologiju u BeograduPosmatrajući prvu polovinu 21. veka, 2025. godina verovatno neće biti upamćena samo kao statistički dodatak rekordnoj 2024. godini. Ona će po svemu sudeći biti upamćena kao godina u kojoj je anomalija postala norma, a ekstremni vremenski događaji prestali da budu izuzeci i postali očekivani obrazac svakodnevice. Dok je 2024. godina probila granice kao najtoplija godina u istoriji merenja, 2025. je stigla kao snažan eho tog toplotnog udara, cementirajući realnost u kojoj globalni klimatski sistem funkcioniše u potpuno novom režimu...
Od početka 21. veka, u Srbiji su klimatski ekstremi napravili štetu od najmanje 10 milijardi evra

Od početka 21. veka, u Srbiji su klimatski ekstremi napravili štetu od najmanje 10 milijardi evra

Drugi pišu
Šta znači „najmanje”, koji su ekstremi bili najštetniji, i kako treba razumeti ovu brojku objašnjava Uroš Davidović, doktorand na Ekonomskom fakultetu u BeograduFoto: Nikola Johnny Mirković / UnsplashPrema ovogodišnjem izveštaju o nacionalno utvrđenim doprinosima koji je Ministarstvo zaštite životne sredine podnelo Ujedinjenim nacijama, Srbija je usled klimatskih ekstrema od 2001. do 2024. godine pretrpela štete u iznosu od preko 10 milijardi evra. Ako bi se tom broju dodale i preliminarne procene o štetama usled suše u 2025. godini, iznos štete tokom poslednjih 25 godina popeo bi se na najmanje 12 milijardi evra – u proseku skoro pola milijarde evra godišnje!Ali zadržimo se ipak na zvaničnoj proceni šteta od preko 10 milijardi evra. Šta nam tač...
Klimatske promene guraju sirak u prvi plan: prinosi, cena i prednost bez mikotoksina

Klimatske promene guraju sirak u prvi plan: prinosi, cena i prednost bez mikotoksina

Vesti
Da su klimatske promene uslovile da se nešto mora menjati u setvenoj strukturi, svedoči i veće interesovanje za seme sirka za zrno. Otporniji je na sušu,a po hemijskom sastavu je sličan kukuruzu. U srednjem Banatu je ove godine imao prosečan rod od tri i po tone po hektaru, što je na nekim lokacijama bilo duplo više nego što je rodio kukuruz.Tržište sirka se budi i u Srbiji. Za sad ima tri prerađivača koji ga otkupljuju. Nema mikotoksina pa je zanimljiv stočarima za ishranu mlečnih goveda. Trenutna cena mu je slična kao i kukuruzu, navodi Adrian Fodor koji organizuje proizvodnju i skladišti sirak u svom silosu.Ove godine imamo dosta kupaca od samih stočara, jer su primetili da imaju problema sa samim toksinima na kukuruzu. A i same mešaone su primetile da ubacivanjem u svoje recepture...
Za promenu klime postoji lek

Za promenu klime postoji lek

Vesti
Uloga tla u klimatskoj stabilnostiNajnovija istraživanja pokazuju da je tlo jedan od ključnih resursa u borbi protiv klimatskih promena. Dok se svet suočava sa rastom temperature i čestim ekstremnim vremenskim uslovima, naučnici sve više ukazuju na to da poljoprivredna zemljišta mogu postati značajan apsorber ugljenika.Naučni pristup rešenjuProfesor dr Marko Miletić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu ističe da očuvanje organske materije u zemljištu nije samo pitanje prinosa, već i globalne stabilnosti klime. „Promenom načina obrade, smanjenjem upotrebe pesticida i povećanjem zelene mase u setvenom ciklusu, možemo stvoriti sistem koji skladišti više ugljenika nego što ga emituje“, kaže Miletić.Evropska iskustva i lokalni izazoviEvropska unija već sprovodi prog...
Zeleni alarm: Srbija prepoznaje važnost ekoloških rizika kao što su zagađenje i ekstremni vremenski događaji, pokazuje globalna studija

Zeleni alarm: Srbija prepoznaje važnost ekoloških rizika kao što su zagađenje i ekstremni vremenski događaji, pokazuje globalna studija

Drugi pišu
Međutim, i pored usvajanja zakona i strategija sa ciljem borbe protiv ovih rizika, Srbija ne radi dovoljno, piše dr Jelena Lukić Nikolić sa Visoke škole modernog biznisa u BeograduU Srbiji se prepoznaje važnost ekoloških rizika: pored nedostatka talenata i radne snage, pada ekonomske aktivnosti i širenja dezinformacija, kao najveći rizici prepoznaju se i zagađenje životne sredine i ekstremni vremenski događaji. Ovo pokazuju rezultati istraživanja Svetskog ekonomskog foruma (WEF), koji na godišnjoj bazi vrši ispitivanja percepcije rizika širom sveta. Poslednje istraživanje globalnih rizika obuhvatilo je 121 zemlju i uključilo doprinos akademske zajednice, poslovnog sektora, državnih institucija, međunarodnih organizacija i stručnjaka...
Kako projekat FAO jača otpornost poljoprivrede na klimatske promene u Srbiji?

Kako projekat FAO jača otpornost poljoprivrede na klimatske promene u Srbiji?

Vesti
U Srbiji se već nekoliko godina sprovodi projekat ”Jačanje otpornosti sektora poljoprivrede na elementarne nepogode“, koji finansira Evropska unija, a realizuje Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i lokalnim partnerima. Cilj je da se principi klimatski pametne poljoprivrede i smanjenja rizika od klimatskih promena uključe u strategije, politike i planove na svim nivoima, ali i u praksi, kako bi se domaća proizvodnja hrane učinila otpornijom i održivijomPosebna pažnja posvećena je jačanju kapaciteta lokalnih zajednica, savetodavnih službi i obrazovnih institucija. Njihova uloga je da kroz planove, obuke i projekte primenjuju principi klimatski pametne poljoprivrede, podstiču multisektorsku ...
„Kukuruz i soja su u najvećem riziku”: Reakcija stručnjaka na ovogodišnje rezultate poljoprivredne proizvodnje u Srbiji

„Kukuruz i soja su u najvećem riziku”: Reakcija stručnjaka na ovogodišnje rezultate poljoprivredne proizvodnje u Srbiji

Drugi pišu
FOTO: REGINE THOLEN / UnsplashIZVOR: klima101.rsReakcija stručnjaka: Ove godine su gotovo sve poljoprivredne kulture doživele pad u proizvodnji, a uzrok su vremenski uslovi koje pospešuju klimatske promene, od ranog cvetanja voćki do suše. Srbija mora planski da odgovori na ovaj izazovRepublički zavod za statistiku (RZS) objavio je 25. septembra rezultate ovogodišnje poljoprivredne proizvodnje, i brojke nikako nisu dobre. Godinu 2025. su za sada obeležili prolećni mrazevi, rekordno sušni jun i jedno od najtoplijih i najsušnijih leta ikada izmerenih u Srbiji, što je ostavilo drastične posledice po poljoprivredu. Gotovo jedina „pozitivna” priča je proizvodnja pšenice, koja je ove godine imala za oko četvrtinu veće prinose od desetogodišnjeg ...
Suša u Srbiji – 7 milijardi evra gubitaka! Stručnjaci otkrivaju jedini izlaz

Suša u Srbiji – 7 milijardi evra gubitaka! Stručnjaci otkrivaju jedini izlaz

Vesti
IZVOR: dnevnik.rsAutor: Zorka Delić, DnevnikJoš jedna sušna godina napravila je znatnu štetu domaćoj poljoprivredi, a ono što je nekada bila retka pojava sada izgleda postaje skoro pa pravilo.Prema dostupnim podacima, ovo je deveta sušna godina u 21. veku u našim krajevima. - U proteklih 25 godina, odnosno od početka 21 veka do danas, zbog klimatskih promena šteta u poljoprivrednoj proizvodnji dostigla je sedam milijardi evra - izjavio je za Dnevnik agrarni analitičar Žarko Galetin. - Odgovor na klimatske promene nalazi se u izradi državnog strateškog projekata, koji bi podrazumevao rekonstrukciju i revitalizaciju kanalske mreže duge 40.000 kilometara, od kojih je 22.000 kilometara sistem Dunav -Tisa -Dunav (DTD), kako bi na ćudi klime mogli da reagujemo navodnjava...
Suša uništila rod: Ratari na ivici opstanka, kukuruz i soja najviše stradali

Suša uništila rod: Ratari na ivici opstanka, kukuruz i soja najviše stradali

Vesti
Treće najtoplije leto u istoriji merenjaIza nas je jedno od najtežih leta u poslednjih nekoliko decenija. Prema podacima klimatologa, 2023. godina donela je treće najtoplije i četvrto najsušnije leto u istoriji merenja u Srbiji. Ni jedna meteorološka stanica nije zabeležila prosečan nivo padavina, što je dovelo do dramatičnih posledica po poljoprivredu.Sušni talas koji je trajao nedeljama pogodio je najveći adut srpske privrede – ratarstvo. Klimatske promene još jednom su pokazale da nisu problem budućnosti, već svakodnevice.Kukuruz najviše stradao – gubitak od 200 miliona dolaraKukuruz, najvažnija kultura u našoj zemlji, pretrpeo je najteži udar. Na pojedinim njivama prinosi su prepolovljeni, dok se na državnom nivou očekuje podbačaj od najmanje 15% u odnosu na višegod...
Rekordne vrućine – nova studija otkriva uticaj klime u Srbiji

Rekordne vrućine – nova studija otkriva uticaj klime u Srbiji

Drugi pišu
FOTO: Tobias Reich / UnsplashŠta kažu rezultati prve „brze” studije atribucije klimatskih promena u Srbiji: Toplotni talas sa kraja jula je danas 12 puta verovatnijiPrvi put u Srbiji sprovedena je takozvana brza studija atribucije klimatskih promena, što je važan alat u praćenju uticaja klimatskih promena na naše okruženje. O rezultatima pišu učesnici studije Milica Tošić i Lazar Filipović sa Instituta za meteorologiju u BeograduLeto koje je za nama obeležio je niz toplotnih talasa. Najintenzivniji od njih bio je onaj koji je krajem jula pogodio centralne, istočne i južne krajeve Srbije, tokom kojeg je u Kruševcu bila zabeležena najviša temperatura od 44 °C.Ovakav toplotni talas je, usled klimatskih promena, danas daleko verovatnija pojava nego što je to...