Petak, april 24Agro servis

Autor: Agro

KRIZA I KOD NAJVEĆEG PROIZVOĐAČA SVINJETINE

Vesti
 Danska, 20.09.2022.PolitikaNajveći evropski proizvođač svinjetine „Daniš krou” najavio je da će ukinuti 350 radnih mesta u dve fabrike u Danskoj, jer su uzgajivači pod pritiskom visokih troškova smanjili isporuke životinja. Poljoprivrednici su zbog rata u Ukrajini primorani da plaćaju rekordno visoke cene energije i stočne hrane, navodi se u saopštenju danskog proizvođača.– Isplate poljoprivrednicima nisu pratile tempo rasta cena, pa je isporuka svinja proteklih meseci primetno smanjena – objašnjavaju u danskoj kompaniji. U protekle dve godine ovaj proizvođač gotovo uvek je imao više svinja nego što su njegove fabrike mogle da prerade.– Situacija se sada promenila – upozorio je najveći evropski proizvođač svinjskog mesa. --- Subvencije&...

NEOPLANTA KAO PRIMER DRUGIM KOMPANIJAMA: U POSLU RAZMIŠLJAMO ŠIROOOKO

Vesti
 Novi Sad, 20.09.2022.RTSNovosadska kompanija Neoplanta, koja posluje kao članica Nelt Grupe, dobila je ovog leta integrisanu dozvolu za prevenciju i kontrolu zagađenja životne sredine, koja predstavlja najviši evropski standard u oblasti ekologije. Time je postala prva mesna industrija u Srbiji sa IPPC dozvolom i primer kompanijama u sferi održivog poslovanja. To je, kako kaže direktor kompanije Neoplanta, Aco Tomašević, put koji su odabrali i kojim žele da idu.„Kada bi IPPC dozvola mogla da govori u naše ime, rekla bi da je ona za kompaniju Neoplanta isto što i potporni zid na kući. Temelj smo sami izgradili ekološkim projektima koje realizujemo još od 2010. godine, sada smo postavili i potporni zid, a sve u cilju da sagradimo stabilnu, čvrstu, eko kuću, na koju će se ugledati...

Nastavlja se akcija Udruženja „Agroprofit”

Vesti
 POZIV ZA POMOĆ NASTRADALOM GAZDINSTVU SIČ U DEBELJAČIDebeljača, 19.09.2022.Među prvima za pomoć Ištvanu Sič iz Debeljače, na čijem gazdinstvu je izgorelo sedam visokokvalitetnih goveda rase šarole, opredelilo se Udruženje „Agroprofit” iz Novog Sada, gde je Ištvan član i Mesna zajednica Debeljača.Do sada je na žiro račun, koji objavljujemo, stiglo više, uglavnom, simboličnih novčanih uplata, sa čim je ovaj farmer zadovoljan, a najveću podršku očekuje od Uprave za agrarna plaćanja, gde je stekao pravo na podsticaje. Da bi primio ove novce potrebno je da se oglasi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, jer su, kako su nam rekli u Upravi za agrarna plaćanja, čvrsto opredeljeni da novac za premije isplaćuju prema redosledu prispeća zahteva. Zbog ovakve situacije...

HEKTAR NJIVE U SREMU DOGURAO DO 42.250 EVRA

Vesti
 Novi Sad, 16.09.2022.DnevnikRegion Vojvodine i dalje prednjači po cenama, ali i broju prodatih parcela poljoprivrednog zemljišta, pokazuju najnoviji podaci Republičkog geodetskog zavoda. Da se sve više trguje zemljom pokazuje i to što je promet poljoprivrednih parcela u Srbiji, u odnosu na prošlu godinu, veći za 6 odsto.Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prometovan je u Kaću, po ceni od 40 evra za metar kvadratni za parcelu površine 52 ara. Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u prvom polugodištu 2022. godine prometovano je u opštini Čoka, po ceni od 2.360.000 evra za 163 hektara.- Praćenjem kretanja cena poljoprivrednog zemljišta beleži se rast cena u prvom polugodištu 2022. godine od 14 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Najviše cene su zastuplje...

NE OČEKUJU SE VEĆA IZNENAĐENJA U JESENJOJ SETVI

Vesti
 Beograd, 16.09.2022.PolitikaStruktura će verovatno biti slična kao i prošle godine, kada su rasle površine pod pšenicom i suncokretom, smatraju stručnjaciNajava Ukrajine da će površine u jesenjoj setvi smanjiti za najmanje 30 odsto doneće nove neizvesnosti na tržištu žitarica. Stručnjaci ipak smatraju da vesti iz ove zemlje ne bi trebalo da donesu toliko turbulencije na tržištima kao što je bio slučaj tokom proleća ove godine, ocenjuju stručnjaci. Kako je preneo Rojters, do smanjenja površina će doći zbog rasta cena semena i goriva, kao i zbog niskih prodajnih cena žita. U Ukrajini je prošle godine tokom jesenje setve zasejano više od šest miliona hektara, ali su zbog ratnih sukoba veliki delovi teritorije okupirani, tako da je prinos dobijen sa 4,6 miliona hektara.Jesenja setva je n...

EU semafor

Vesti
 MANJA PONUDA I POTRAŽNJA JUNEĆEG MESABudimpešta/Bukurešt/Modena, 16.09.2022.Ponuda i potražnja za živom junadi i junećim mesom u EU uglavnom stagnira, a što se tiče cena u pojedinim zemljama beleže pad.U Mađarskoj ima sve manje utovljene junadi za izvoz i najčešće se nudi simentalska rasa. Većina farmera u Mađarskoj kupuje koncentrovanu hranu, a neki i kabastu, pa dobro odmeravaju da li će nastaviti tov junadi. Tvrde da je ovaj posao znatno poskupeo i da sa prodajnom cenom od 2,8-3,00 evra/kg žive mere ne mogu ostvariti povoljnu zaradu. Državna premija od 40 evra za isporučeno june nije dovoljan povod  za tov.Rumunija je i dalje zemlja sa najvećom ponudom teladi za tov u regionu. Tamo dolaze kupci iz Izraela, Hrvatske, Italije, Grčke i simbolično iz Srbije. Telad za tov od 160 k...

SMANJUJE SE ISPORUKA POMORANDŽI U EU

Vesti
 Beograd, 15.09.2022.PolitikaProizvođači agruma iz Južne Afrike prinuđeni su da stopiraju izvoz jer se suočavaju s gljivičnom bolešću koja može da ugrozi biljne vrste u EvropiJužna Afrika će od 16. septembra dobrovoljno zaustaviti isporuke sorte valensijske pomorandže u Evropsku uniju iz područja zahvaćenih gljivičnom bolešću poznatom kao citrusna crna mrlja, izvestio je „Radar Afrika”.Kako je preneo portal „Agroklub”, reč je o bolesti koja stvara oštećenja na kori, ali ne dovodi do propadanja ploda. Odluka da se obustavi izvoz u EU usledila je posle deset incidenata u kojima je gljivična bolest otkrivena na južnoafričkim citrusima. Udruženje uzgajivača citrusa Južne Afrike CGA napominje da će se zatvaranje tržišta odvijati postepeno i da je ugroženo 130.000 ra...

Upozorenje Uprave za agrarna plaćanja

Vesti
 OBAVEZNA PRIJAVA PROMENE U GAZDINSTVUŠabac, 26. januar 2012.U Srbiji će ove godine svaki šesti poljoprivrednik imati razlog da menja podatke u registru poljoprivrednih gazdinstava nakon što je promenjen način registracije, procenila je Uprava Ministarstva poljoprivrede Srbije za agrarna plaćanja.Odlazak u Upravu za trezor i menjanje podataka, odnosno preregistracija gazdinstava, što je do početka ove godine bila obaveza poljoprivrednika, od sada će biti obavezna samo ukoliko ima nekih promena u domaćinstvima, rečeno je u Upravi za agrarna plaćanja.- Ovo će omogućiti uštede u vremenu, novcu, materijalu, kako za Ministarstvo, tako i za poljoprivrednike – naveli su u Upravi i podsetili na to da je u Srbiji prošle godine bilo registrovano ukupno 453.333 poljoprivredna gazdinstva, o...

Poslovnost Republičke direkcije za robne rezerve

Vesti
 RAZMENA MINERALNIH ĐUBRIVA ZA ŽITARICEBeograd/Novi Sad, 10. septembar 2012.g.Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 06. septembra 2012. godine, donela odluku da Republička direkcija za robne rezerve izvrši robnu razmenu 9.100.000 kg mineralnog đubriva NPK (15:15:15) za merkantilnu pšenicu i merkantilni kukuruz, po paritetima koji su niži od utvrđenog paritetnog odnosa predmetnih roba u rasponu od 10-20%, radi stimulacije poljoprivredne proizvodnje i ublažavanja posledica velikih suša koje su zadesile poljoprivredna područja, i to: - 1kg mineralnog đubriva NPK (15:15:15) za 1,65 kg merkantilne pšenice roda 2012. godine;- 1kg mineralnog đubriva NPK (15:15:15) za 1,55 kg merkantilnog kukuruza roda 2012. godine;- 1kg mineralnog đubriva NPK (15:15:15) za 1,90 kg merkantilne pš...

Izoštreno

Vesti
 KOME SMETAJU JAVNA SKLADIŠTA?Novi Sad, 11. septembar 2012.Piše: Čedomir KecoDa li će i ova Vlada kao i prethodna nastaviti sa praksom nedovoljnog ulaganja u tržišne sigurnosti poljoprivrednika, kao i ona Tadićeva, kada je bila mala podrška ruralnom razvoju, realnom subvencionisanju skladištenja roba, izgradnji silosa... Šta se to loše ponovo događa za poljoprivredu? Reč je o inicijativi da se ugasi ili finansijski onesposobi Kompenzacioni fond Srbije koji je garant za funkcionisanje javnih skladišta za žitarice i uljarice, ali i hladnjače za voće.Fond i javna skladišta, su osnovani po zakonu koji je donet 2009. godine i uz pomoć Evropske banke počeo da živi. Tako je nastala nova institucija koju su prihvatile i banke. Naime, davalac robe (zrna) u javno skladište, čiji vlasnik posluje...