HRVATSKA UVEZE SVINJETINE KOLIKO SVE ZEMLJE EU ZAJEDNO!
Zagreb, 25. maj 2012.
Neverovatno, ali istinito, Hrvatska čak izvozi kukuruz u Španiju, gde njime hrane svinje, a zatim u Hrvatsku izvoze svinjske polutke, tvrdi predsednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja.
Čak su 20,1 posto manje krmača i 21,3 posto manje tovljenika proizveli hrvatski uzgajivači svinja prošle godine u odnosu na godinu pre. Porazne brojke govore i o gotovo 20.000 tovljenika više uvezenih u prva tri meseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, tako da će Hrvatska, ne promene li se ti dramatični trendovi, sasvim sigurno slediti sudbinu Slovenije, u kojoj se proizvodnja svinja ulaskom u EU i više nego prepolovila, upozorava Branko Bobetić, direktor GIU Croatistočara.
SKUPO I SVE SKUPLJE
Kako napred, s obzirom na to da je država praktično precrtala uzgajivače svinja ukinuvši im podsticaje, osim za krmače, raspravljat će se, između ostalog, i na godišnjoj konferenciji Evropskog udruženja uzgajivača i proizvođača svinja EPSPA 2012. u organizaciji Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske i uz podršku HPA, na kojoj će učestvovati struka i proizvođači iz 11 zemalja EU. No, da li je kasno? Prema rečima Stjepana Kušeca, predsednika Saveza, u proteklih nekoliko godina Hrvatska je izgubila više od 1.000 proizvođača koji nisu mogli izdržati višestruko skuplje inpute, niske otkupne cene mesa i povećani PDV. Neverovatno, ali istinito, Hrvatska čak izvozi kukuruz u Španiju gde njime hrane svinje, a zatim u Hrvatsku izvoze svinjske polutke, tvrdi Kušec. Dodao je kako u uvozu koji cveta i ruši domaću proizvodnju, a neretko ga subvencioniše EU i upitnog je kvaliteta, sasvim sigurno završava i svinjetina tovljena GM sojom koja je i 40 evra jeftinija po toni od “normalne”. Hrvatski proizvođači sve više tonu. Na 4.000 proizvedenih komada samo je njegova farma, tvrdi Kušec, prošlu godinu završila s više od 300.000 kuna gubitka.
Vetar u leđa hrvatskoj proizvodnji svakako bi dalo i ukidanje embarga na izvoz svinjetine, s obzirom na to da je RH još pre sedam godina prestala vakcinisati svinje protiv svinjske kuge, u skladu s EU direktivama. No, evropski poverenik Dacian Cioloş nedavno je na susretu s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom dao naslutiti kako zabrana izvoza hrvatske svinjetine nije samo sigurnosno pitanje. Uzgoj tovljenika i u 12 novih članica EU od 2004. do 2010. pao je 25%, a u EU rastao je 12%. Uz visoke subvencije svojim uzgajivačima svinja EU za godinu izveze otprilike 1,7 miliona tona svinjetine. Hrvatska uveze čak 40.000 tona, koliko sve EU članice zajedno.
STRATEŠKI PLAN
Prema najnovijim podacima Evropske komisije, sveže i smrznute svinjetine, ali i masti, živih svinja i ostaloga, Hrvatska je u 2011. iz EU ukupno uvezla čak 70,7 hiljada tona, što je svrstava na 10. mesto u svetu po uvozu svinjetine iz EU.
Uprkos velikim potencijalima, izvoznu top-lestvicu EU delimo s Rusijom, Hong Kongom, Južnom Korejom, Japanom, Kinom, Filipinima, Bjelorusijom, Ukrajinom i SAD-om, a zna li se da EU po pitanju svinjetine već ima strateški plan za period od 2014. do 2020, Hrvatska pre ulaska u EU treba hitan akcijski program i mere kojima će zaustaviti negativne trendove, održati, pa i povećati trenutnu proizvodnju te povećati konkurentnost, upozorava Bobetić. Kušec kaže kako uzgajivačima svinja na ruku ne ide čak ni zapošljavanje radnika. Njegova farma s pet radnika registrovana je kao porodično poljoprivredno gazdinstvo i za nova zapošljavanja ne može dobiti podsticaje Zavoda za zapošljavanje, kakve mogu dobiti poljoprivredne kompanije d.o.o. Kad je na Zavodu pitao zašto, rečeno mu je da je to zato što dobija podsticaje. Kao da ih d.o.o. poljoprivredne kompanije Todorića, Moralića, Ergovića i ostalih ne dobijaju, čudi se Kušec.
(Jolanda Rak Šajn, Večernji list)
***
Osvrt s povodom
HRVATSKA PRAKSA MOŽE PREĆI GRANICU
Piše: Čedomir Keco
Prema objavljenim činjenicama o svinjarstvu u Hrvatskoj lako se može zaključiti da je ova grana stočarstva u padu i da je daleko od izvoza, jer postoji embargo zbog kuge. Ova zemlja je ozbiljan uvoznik svinjskog mesa.
Ako se uvoz od 70 tona raznog svinjskog mesa i masti pretvori u prosečnu težinu tovljenika od 100 kilograma, Hrvatska je 2011. godine uvezla oko 700.000 tovljenika, a u toj godini je 4.000 tovljača prestalo da radi ovaj posao.
Hrvatske farmere prvo je organizovanjem tova, tehnologijom gajenja i racionalnom postavkom farmi prevazišao Agrokor, jer je želeo sigurnost u snabdevanju i cene bez iznenađenja. Pojedine farme ovog trgovačkog i agro giganta zasnivaju se na zaokruženom lancu reprodukcije i tova gde je osnova 12.500 prasilja i tako po nekoliko puta. Broj zaposlenih na farmi je minimalan. Međutim, proizvodnja od više stotina tovljenika u sosptvenoj režiji ne zadovoljava Agrokor, pa je uvoz mesa svakodnevan.
Dakle, velike farme, a pogotovo Agrokor, u Hrvatskoj uzgoj svinja su doveli do najviših standarda i mali proizvođači bez ugovorene prodaje su nestali ili rade sa gubicima trošeći svoju hranu.
O svinjarstvu u Srbiji potpunih analiza nema već duže, iako slušamo učene ljude kako govore da imamo dobar genetski potencijal, dobru produktivnost i sve sigurnije tržište. Ono što se zna jeste da su mnogi prestali da tove svinje zbog skupog kukuruza i nesigurnog tržišta. To su činjenice koje ne pogađaju farme u EU. Zašto? Tamo imaju visoke subvencije, poznatog kupca ili državnu hladnjaču za čuvanje mesa kada je jeftina.
Naša zemlja i Hrvatska sve to nemaju, a mi i još malo težu situaciju – potrošnja mesa kod nas opada, osnovni zapati su prodati.
Ono što je najavljeno merama podsticaja: 500 dinara po tovljeniku ili sa učešćem od 10.000 dinara po nabavljenoj nazimici, neće biti kvalitetnog pomaka u našem svinjarstvu. Ako Agrokor, Kompanija Matijević i još neki u Srbiji uspostave velike sisteme u proizvodnji svinjskog mesa, a trenutno proizvodnju imaju, u većini mali proizvođači sa 1.000-2.000 tovljenika godišnje će prestati da rade. Na njihovo gašenje za dve do tri godine uticaće i potpuna liberalizacija uvoza mesa iz zemalja koje su pomagane za ovu proizvodnju novcem iz njihove državne kase!
Ove činjenice su i ozbiljan povod za celovitu sektorsku analizu svinjarstva kod nas. Pojedinačno izrečene optimističke prognoze pojedinih profesora i analitičara su za sada više plod njihovih emocija ili promocija biznisa kojim se privatno neki bave, nego što je reč o realnosti.
Sudar Hrvatske, buduće članice EU, sa podatkom koji govori da su stare članice EU imale rast u svinjskoj proizvodnji od 12 posto, a mlade članice pad od 25 posto je istina da su starosedeoci (Nemačka, Holandija, Danska, Italija…) našli tržište kod novih zemalja i da je to i bio cilj za njihov prijem u EU.