subota, februar 8Agro servis

Region

 

SKRIVANA ISTINA: HRVATSKA NEMA PROPISE ZA UVOZ MESA

Zagreb, 1. oktobar 2014.

Izvor: Jutarnji list

U Hrvatskoj još uvek nema ni jedne pravne prepreke za uvoz mesa starog pet godina, iako EU kaže da ne bi trebalo jesti meso starije od šest meseci

Naučnici kažu da smrznuto meso ima rok trajanja 12 meseci, Evropska unija kaže da je taj rok samo šest meseci, a Hrvatska ne kaže ništa, zbog čega ne postoji nijedan jedini pravni razlog da domaći trgovci ne uvezu meso staro, na primer, pet godina. Tako bi se najkraće mogla opisati situacija na koju hrvatski farmeri godinama upozoravaju, u kojoj nema apsolutno nikakve prepreke da meso koje ne sme na tržište evropskih zemalja dođe šleperima u trgovine i na stolove hrvatskih građana. Uprkos tome što je Hrvatska već duže od godinu dana u EU, propisi nisu promenjeni. Rok trajanja u Hrvatskoj određuje proizvođač koji za napisano na ambalaži odgovara kazneno i materijalno.

– No, nema nikakve pravne prepreke da nemački proizvođač u svojoj zemlji stavi rok trajanja od šest meseci, a u Hrvatskoj, za isti proizvod, napiše da se može upotrebljavati 12 meseci. Iako zamrzavanje na temperaturi od -18 stepeni zaustavlja većinu mikrobioloških promena, jer mikroorganizmi po pravilu ne žive na temperaturama ispod -10, neke se promene ipak događaju i meso gubi na kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti – objašnjava mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj Odela za zdravstvenu ispravnost hrane pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

EVROPSKO „SMEĆE”

Potvrđuje to i Matija Brlošić, predsednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji kaže da domaći proizvođači godinama upozoravaju na tu apsurdnu situaciju koja omogućava da evropsko “smeće” dolazi u ovaj region.

– U Nemačkoj se meso koje je smrznuto šest meseci više ne može prodavati, pa se uglavnom koristi za proizvodnju životinjske hrane ili se izvozi. Hrvatska nema nikakvih propisa koji bi regulisali to pitanje. Kad god upozoravamo na to pitanje, kažu nam da to meso nije otrovno. Naravno da nije otrovno. Ali svakako nije ni sveže, ni zdravo – kaže Brlošić.

Hrvatska agencija za hranu (HAH) objavila je ovih dana vlastitu naučnu studiju u kojoj su došli do rezultata kako se meso preporučuje smrzavati na -18 stepeni najduže 12 meseci, nakon čega se u njemu događaju ozbiljne hemijske i kvalitativne promene. Profesorica Lidija Kozačinski sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, članica radne grupe HAH-a koja je izradila studiju, kaže kako, nakon rezultata studije, ne bi preporučila stavljanje na porodični sto meso koje je smrznuto duže od godinu dana. Uz to što se u njemu događaju različite hemijske promene, meso gubi i na hranjivoj vrednosti.

RAZLOZI ZA ZABRINUTOST

Studija ne nudi nova saznanja, sve dosadašnje međunarodne istraživačke skupine došle su do istih ili sličnih rezultata. Mr. Katalenić pojašnjava da su manipulacije na tržištu hrane uvek moguće, pogotovo kad je reč o mesnim prerađevinama u kojima uvek može završiti i staro meso. No, kaže, sistem inspekcije proizvoda koji prelaze državnu granicu taj je koji bi morao kontrolisati da li je istina ono što proizvođač kaže kada tvrdi da je rok trajanja valjan. Sve sumnje mogle bi biti otklonjene kada bi na svakom komadu mesa bio, uz rok trajanja, naznačen i datum klanja, no mesni lobiji godinama to odbijaju, a bivši ministar poljoprivrede Hrvatske nije  2010. čak hteo ni odgovoriti na pitanje da li bi podržao takvu ideju.

Razloga za zabrinutost ima jer je Hrvatska veliki uvoznik mesa i mesnih proizvoda, koji čine većinu uvoza prehrambenih proizvoda. Nedavno je objavljeno da Hrvatska iz Holandije uvozi 5.300 tona svinjetine godišnje, uz još 2.170 tona upravo iz spomenute Nemačke, a iz Brazila, prema podacima Hrvatske poljoprivredne komore, lani je uvezeno 325 tona govedine.

Slobodna Dalmacija objavila je nedavno da smrznuto meso Hrvatska uvozi i iz Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Španije, Francuske, Poljske, Rumunije, Litvanije, Kine, SAD-a, N. Zelanda, Australije i Urugvaja. Hrvatski potrošači, dakle, prema važećim propisima, moraju verovati na reč litvanskom ili urugvajskom farmeru koji tvrdi da je meso ispravno i kvalitetno te da nije prestaro. Utvrdi li se da je lagao, neće se uvoziti njegovi proizvodi dve godine, no upućeni tvrde da se i tome može doskočiti, naprosto izvozom starog mesa preko druge klanice koju drži prijatelj urugvajskog farmera.

Studija HAH-a prva je naučna studija o smrznutom mesu u Hrvatskoj jer se dosad niko, uprkos velikom interesu javnosti, nije previše bavio tom temom.

– Kvalitet zamrznutog mesa svinja u ovoj se studiji procenjivala u uzorcima mesa leđnog mišića (kare), buta i trbušno-rebarnog dela (‘hamburger slanina’). Od fizikalnih parametara određivala se boja mesa, otpuštanje mesnog soka, kapacitet zadržavanja vode i tekstura mesa. Hemijske promene praćene su kroz aktivnost vode, određivao se udeo sirovih belančevina, sirovih masti i vode, peroksidni broj, TBA (tiobarbituratna kiselina) i sastav masnih kiselina, a pH vrednost odredila se 45 minuta nakon klaoničke obrade te nakon tehnološkog hlađenja od 24 sata. Mikrobiološke pretrage obuhvatile su salmonelu, Listeriju monocytogenes, Staphylococcus aureus, sulfitreducirajuće klostridije, enterobakterije, ukupni broj psihrofilnih bakterija, ukupni broj aerobnih mezofilnih bakterija i Pseudomonas spp.

U IGRI JE VELIK NOVAC

Fizikalne, kemijske i mikrobiološke promene praćene su na način da su posmatrani parametri analizirani na uzorcima svežeg mesa te uzorcima mesa čuvanim na temperaturi od -18 °C, nakon tri, šest, dvanaest, petnaest i osamnaest meseci – rekli su u HAH-u. Svi ti parametri pokazali su da mesu nakon 12 meseci smrzavanja nije mesto u našoj prehrani.

– Meso je kapital, baš kao i druga imovina. Naravno da stranim proizvođačima nije lako staro meso odneti na spaljivanje u kafileriju i to još platiti. Velik je novac u igri. Puno ga je lakše prodati u neku zemlju koja nema propise koji bi to branili – kaže naš sagovornik iz veterinarskih krugova.

– Mlade, buduće veterinarske inspektore uvek upozoravamo na to da je tržište mesom podložno manipulacijama poput preetiketiranja i manipulacijama rokovima trajanja. Na to moraju obratiti posebnu pažnju – kaže prof. Kozačinski.

Spomenuti datum klanja bio bi jedina garancija potrošačima da ne jedu staro meso.

JUTARNJI 2010. OTKRIO ISTINU O UVOZU MESA

U Hrvatskoj ne postoji ni jedan jedini propis koji bi regulisao koliko dugo meso može biti smrznuto i prodavano potrošačima. Bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković glasno je to rekao još 2010., u jeku “afere meso” koju je otkrio Jutarnji, potvrdivši da zamrznuto meso u Hrvatskoj nema rok trajanja. No, ulaskom u EU očekivalo se da će Hrvatska prilagoditi legislativu evropskoj, što se nije dogodilo. Evropa na tome ne insistira, stvar je nacionalnih propisa, a Hrvatska, kako se čini, nema preteranih ambicija regulisati to područje.

Ostavite odgovor

Dozvoli obaveštenja o novim vestima! Da Ne hvala