Melenci/Beograd, 21. avgust 2015
Izvor: Večernje novosti
- Žega ovog leta podiže cene stočne hrane i ozbiljno ugrožava uzgajanje svinja u našoj zemlji. Pretnja i od uvoza iz EU. Sa cenom od 160 dinara po kilogramu, proizvođači nemaju nikakvu zaradu
Nekad sam gajio i po 20 tovljenika, a sada sam ostavio samo pet, za sopstvene potrebe. Ne isplati mi se da gajim više. Svinje gotovo da niko i ne traži, a ova suša će samo da poskupi stočnu hranu, pa zarade sigurno neće biti.
Ovako situaciju u svojim oborima komentariše Stanko Jovanović, poljoprivrednik iz Melenaca, jedan u nizu malih uzgajivača, koji su ili značajno smanjili, ili sasvim odustali od gajenja svinja za tržište. Posebno ih brinu sve ozbiljnije najave da će zbog ovogodišnje suše porasti cene kukuruza i stočne hrane, što će biti još jedna kap u prepunoj čaši problema.
Iste muke dele i odgajivači sa kapacitetima za tov nekoliko stotina tovljenika, pošto se gajenje svinja u Srbiji nalazi pred novim izazovom.
– Prasiće niko i ne traži, a ako za tovljenike dobijemo cenu od 160 dinara po kilogramu, moramo da budemo zadovoljni, iako tako radimo bez zarade – priča Stipan Šarčević, poljoprivrednik iz Starog Žednika, vlasnik farme na kojoj gaji 35 krmača, a takođe i 900 tovljenika godišnje. – Situacija je već sad takva da radimo sa gubitkom, a kakva će biti kasnije, kad se suša odrazi na cenu stočne hrane, ne smem ni da pomišljam. Nikada do sada nije bilo ovako teško. Razmišljamo, čak, i da odustanemo od gajenja svinja, i da se posvetimo ratarstvu, jer tu, bar, imamo manje posla i manje obaveza.
Šarčević napominje kako je najveći problem u tome što se dobit u lancu proizvodnje svinja ne deli ravnopravno, pa upravo neposredni proizvođači ostaju "kratkih rukava".
– Sve je prilagođeno proizvođačima stočne hrane i klaničarima – ogorčen je Šarčević. – Bio sam, nedavno, u Holandiji i video da je cena stočne hrane kod njih i kod nas ista. Pitam se, kome je u interesu da se tako nešto toleriše, i dokle to može da traje. Zašto je nekome stalo do toga da selo propada….
Nedostatak tražnje za domaćim tovljenicima, kako objašnjava Đorđe Bugarin, sekretar Udruženja poljoprivrede, Privredne komore Vojvodine, uslovljen je većim prilivom svinjetine iz zemalja EU, koje, zbog sankcija, svoje proizvode nisu mogle da plasiraju u Rusiji.
– Stanje na našem tržištu svinja prati dešavanja na globalnom tržištu – objašnjava Bugarin. – Srbija godišnje proizvede oko tri miliona komada tovljenika, ali taj broj će se ove godine sigurno smanjiti, tim pre što su mali proizvođači već odustali, a i veliki će se naći u problemima, jer im uvoz jeftinijeg mesa iz EU stalno preti. I njihova proizvodnja će, zbog skoka cene kukuruza i soje, definitivno biti skuplja. Stvari bi bile bolje kada bi vlasnici klanica imali i proizvodnju svinja, ali, oni samo nabavljaju sirovine, bez proizvodnje, tako da tu nema čvrstih kooperantskih veza. Samim tim, za proizvođače svinja nema ni zaštite…
NAKUPCI
Mada formalno postoji, stočna pijaca u Pirotu radi samo simbolično i to uglavnom subotom ili uoči nekog praznika. Sav promet stoke se obavlja preko nakupaca, koji idu od kuće do kuće, od sela do sela kod sitnih stočara i pazare stoku. Kako su nam rekli pojedini stočari, cena kilograma žive vage prasetine je od 260 do 280 dinara, tovljenih svinja oko 160 dinara, dok telad košta oko 3 evra po kilogramu. Ovce se prodaju po ceni od 80 do 100 dinara po kilogramu žive vage, dok koze vrede od 6.000 do 10.000 dinara u zavisnosti od kvaliteta. Jagnjetina je minulog proleća koštala oko 300 dinara, a ovih meseci je jednostavno nema.
PONUDA
Prasad, do 15 kilograma se, inače, na tržištu Srbije, nude za 220 dinara po kilogramu, a cena im je, u odnosu na prošli mesec, pala za četrdesetak dinara. Cena teže prasadi još je niža, tako da se prasad do 25 kilograma, prema podacima STIPS, nude za 200 dinara po kilogramu. Tovne svinje, od 80 do 120 kilograma nuđene su za 160 dinara, a one teže od 130, plaćane su 140 dinara po kilogramu.