Četvrtak, maj 7Agro servis

Autor: Agroservis

ISTRAŽIVANJE: VREDNOST ORANICA I MOĆ NOVIH VLASNIKA

ISTRAŽIVANJE: VREDNOST ORANICA I MOĆ NOVIH VLASNIKA

Agrar u Srbiji, Vesti
FOTO: Goran Mulić – Najskuplja njiva u Srbiji prodata u za milion evra Otimanje velikih investitora oko poljoprivrednog zemljišta u ime ,,zelene tranzicije’’ na kojoj će zaraditi u izvozu, sve je traženije u svetu, a njihove glavne mete u Evropi su postsocijalističke države. Naročito su ranjive zemlje koje konkurišu za članstvo u EU, a u poslednje vreme na nišanu su Ukrajina i Srbija. Dok se protesti u zapadnim zemljama protiv žrtvovanja najvažnijih prirodnih resursa predstavljaju kao ,,ekološki osvešćeni'', oni koji se odigravaju na ,,periferiji’’ Evrope se proglašavaju ,,zaostalim’’ I kao ,,provincijski kompleks’’ od ugrožavanja nacionalnog suvereniteta, pisao je magazin ,,Biznis i finansije’’ u 2024. godini.  Grabež za zemljištem je novi globalni fenomen. On se direktno povez...
ZAVRŠENA SETVA ŠEĆERNE REPE, RATARI ODMERAVAJU SOJU

ZAVRŠENA SETVA ŠEĆERNE REPE, RATARI ODMERAVAJU SOJU

Vesti
Novi Sad, 10.04.2025.god. Bez oklevanja čim su se oranice prosušile, ratari su krenuli da bi završili setvu šećerne repe, ali i druge poslove. Obim setve biće tek poznat, a procene se svode na oko 35 hiljada hektara i na ponuđeni otkup slatkog korena u šećeranama u Vrbasu, Pećincima i Crvenki.  Poljoprivrednici  u Srednjoj Bačkoj ponovili su setvu repe, jer je mraz oštetio brzo nikle biljke. Prema avansnom ulaganju šećerana u proizvodnju očekivala se setva na oko 45000 hektara ali to se izgleda neće dogoditi. Šećerane garantuju otkupnu cenu od 45 eura po toni, ali sa digestijom korena od 16 procenata. Kompanija Sunoko, kao avans ratarima po sklopljenom ugovoru, isplaćuje 300 eura po hektaru. Njihovi kooperanti još mogu računati na seme, veštačko đubrivo AN, ali i stalni uvid u...
POGLED U POLJE: PŠENICA KAO IZ BAJKE, JEČAM BUJA, POČELA SETVA KUKURUZA…

POGLED U POLJE: PŠENICA KAO IZ BAJKE, JEČAM BUJA, POČELA SETVA KUKURUZA…

Vesti
Novi Sad, 10.04.2025.god. Ratari kao da su „u niskom startu“, žure na njive da bi obavili poslednje pripreme za prolećne radove ili otpočeli setvu kao i zaštitu useva. U reonima gde se gaji šećerna repa privodi se kraju setva koja će najverovatnije biti obavljena na 35 hiljada hektara, a seje se pomalo kukuruz i soja. Očekuje se ubrzo i setva suncokreta i to obilnija nego prošle godine, jer je u ponudi visoko produktivno seme i hibridi prilagođeni sušnim uslovima.  Pšenica je zauzela nova polja u odnosu na prošlu godinu i kako kažu agronomi izgleda kao iz bajke. Kad je pšenica kod nas u Severnom banatu napredna, a zna se koliko imamo „teške“ oranice, onda će svagde uz potrebne padavine biti odlična , kaže za „Agroservis plus“ Dušan Kenđur, dipl. agronom iz Ostojićeva. Ove go...
EU Program „Varroa Resistenza 2033“: Budućnost pčelarstva bez hemije

EU Program „Varroa Resistenza 2033“: Budućnost pčelarstva bez hemije

Vesti
Evropska unija je pokrenula desetogodišnji program „Varroa Resistenza 2033“, s ciljem da do 2033. godine razvije populacije pčela otpornih na Varroa destructor – najopasnijeg parazita pčela današnjice. Ovaj program predstavlja prekretnicu u evropskom pčelarstvu, jer se fokusira ne na lečenje, već na prevenciju kroz prirodnu otpornost pčela. Zašto je varoa toliko opasna? Varroa destructor je parazitska grinja koja se hrani hemolimfom pčela i širi opasne viruse, naročito DWV (Deformed Wing Virus). Bez tretmana, zaražene pčelinje zajednice najčešće uginu u roku od jedne do dve godine. Problemi su dodatno pogoršani: sve većom otpornosti varoe na hemijske tretmane, klimatskim promenama koje otežavaju zimski oporavak zajednica, smanjenom biološkom raznolikošću. Šta EU ...
U siru nema mleka, med nije od pčela – šta mi to zaista jedemo?

U siru nema mleka, med nije od pčela – šta mi to zaista jedemo?

Vesti
Veštački med, veštački sir, veštački sladoled od vanile, veštački „prirodni“ sokovi…Čini se da danas namirnice imaju više lažnih i veštačkih sastojaka nego pravih, prirodnih i da sve to veoma loše utiče na naše zdravlje. Ako stalno kupujete beli sir ili kačkavalj, sigurno ste primetili da se ukus mnogih promenio u poslednje vreme, i to nagore. Veštački, jeftini sirevi koji ne sadrže mleko često sadrže manje proteina i kalcijuma od prirodnog sira, baš kao i soli, konzervansa i aditiva, nalaze se u slobodnoj prodaji čak i na pijacama a najlakši je način da ih „razotkrijete“ čitanje deklaracije na proizvodu. Gde koriste ‘lažne sireve’ Imitacije topljenog sira često se koriste u prehrambenoj industriji zbog svoje isplativosti, produženog roka trajanja i dobrih rezultata topljenja na v...
Pregled cena žitarica u svetu – 10.4.2025 – Cene na svetskim berzama

Pregled cena žitarica u svetu – 10.4.2025 – Cene na svetskim berzama

Vesti
Cene žitarica na svetskim berzama: Pariz, Mineapolis, ČikagoOtkrijte kretanja cena na vodećim svetskim berzama. Svakodnevno ažuriramo podatke iz Pariza, Mineapolisa i Čikaga kako bismo vam omogućili da pratite globalne trendove u trgovanju žitaricama. Cene sa američkih berzi su izražene u dolarima a sa pariske berze u eurima. PROMET ROBE NA DAN  9.4.2025.
Koliko je prolećni mraz ugrozio naše voćnjake

Koliko je prolećni mraz ugrozio naše voćnjake

Drugi pišu
IZVOR: klima101.rs Foto: Zorica Ranković Vasić „Jedan dan od kojeg zavisi čitava godina” Reakcija stručnjaka: dr Dejan Đurović sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu objašnjava kakve su posledice aktuelnog mraza u Srbiji, i da li i kako voćari mogu da zaštite svoje zasade Ovih dana čitavu Srbiju zahvatilo je zahlađenje, a posebno je u jutarnjim časovima u utorak, 8. aprila, na lokacijama širom zemlje zabeležen jak mraz. Zabeležene su temperature i do -6 °C u nizijskim krajevima. Jak mraz u ovo doba godine posebno je štetan po naše voćnjake. Naime, kada temperature padnu na preko dva stepena ispod nule u ovo doba godine, javlja se opasnost po voćne zasade, jer su mnoge voćke sada u ranjivim fazama cvetanja.  „Očekujemo drastično smanjenje prinosa”, kaže dr Dejan...
Uticaj klimatskih promena na pomor pčela – tihi alarm prirode

Uticaj klimatskih promena na pomor pčela – tihi alarm prirode

Vesti
Pčele su među najvažnijim oprašivačima na planeti, ključne za očuvanje biodiverziteta i stabilnost prehrambenih sistema. Međutim, poslednjih decenija beleži se zabrinjavajući trend: masovan pomor pčela. I dok uzroci uključuju pesticide, bolesti i degradaciju staništa, sve više naučnih studija ukazuje da klimatske promene igraju ključnu, sistemsku ulogu u ovom problemu. 1. Poremećaj sezonskih ciklusa Klimatske promene utiču na fenologiju – vremensko usklađivanje prirodnih ciklusa. Temperature rastu, zime postaju kraće i blaže, dok proleća dolaze ranije. Biljke ranije cvetaju, ali pčele još nisu aktivne. Tako dolazi do fenološkog nesklada između pčela i biljaka koje oprašuju. Rano buđenje iz zimskog sna iscrpljuje rezerve hrane u košnici, dok u prirodi još nema dovoljno cvet...