IZVOR: NOVOSTI
SVE dok poljoprivrednici radije gledaju u nebo i nadaju se da će ova godina biti bolja od prethodne, umesto da osiguraju svoja zemljišta od nepogoda, trpeće nenadoknadive gubitke. U poslednjem naletu ledenica iz oblaka, osakaćeni su usevi, voćnjaci i povrtnjaci. Svega 15 odsto obradivih površina na teritoriji naše zemlje pokriveno je polisom osiguranja, što je, prema rečima stručnjaka, premali procenat naspram ogromnog potencijala koji imamo.
U nekim delovima Srbije, šteta na kukuruzu dostiže i 70 odsto. Breskva, jabuka, kruška, dunja i druge krupnije vrste voća, stradali su pod naletom olujnog vetra praćenim gradom i jakom kišom. Usevi i voće, po pravilu su prvi na udaru vremenskih neprilika, a čak ni ta činjenica ne podstiče proizvođače da izdvoje novac, kojim bi zaš...
Beograd
Dok je žetva pšenice za neke tek počela, juče je Slaviša Dabižljević, urednik poznate emisije „Otkos“ Novosadske televizije, saopštio da su u Vojvodini rane sorte požnjevene i da će ovih dana ukupna žetva biti na polovini. Dabome, južno od Beograda, žetva počinje kasnije.
I ove godine se pokazalo da oni ratari koji su primenili sve agrotehničke mere, mogu očekivati, ili već imaju prinose koje donose dobit. Nažalost, i dalje imamo proizvođače koji pšenicu seju bez zaštite zrna ili bez potpune obrade i to umanjuje prinos. Ima i onih ratara koji ne koriste zaštitu tokom proleća. Prinosi se kreću 3500-5000 kg po jutru - kaže Dabižljević.
Ratari u okolini Bečeja beleže i veće prinose od 5000 kg po jutru sa 81 hektolitrarske težine. Ipak, među proizvođačima glavna tema je otku...
KOMENTAR BERZE IZ MILANA PREUZETO SA NJIHOVOG SAJTA (generički prevod sa italijanskog)
KOMENTAR OVE NEDELJE
ŽITARICE
Tržište žitarica i dalje pokazuje znake slabosti. Pšenica meka domaća nije kotirana, dok su uvozne cene pale. Kukuruz za ishranu nije kotiran, dok su ostali kukuruzi u padu od -2 do -5 evra. Ječam je i dalje nekotiran jer je situacija sa kvalitetom i količinama još uvek neizvesna.
PODPROIZVODI ŽITARICA
Većina podproizvoda kukuruza ostaje nepromenjena.
PROTEINSKI PROIZVODI
Pogača od kukuruza ostaje nepromenjena, pogača od lana nije kotirana ali nominalno iznosi 550€. Ekstraktne pogače sa repicom su u porastu zbog nedostatka robe. Celi suncokret je u sezonskom porastu (+3). Proteinske pogače su pale za -7.
ULJANE SEMENKE
Domaći soja seme je u padu (-...
Cene žitarica sa berzi u Čikagu, Mineapolisu i Parizu.
Cene sa američkih berzi su izražene u dolarima a sa pariske berze u eurima.
PROMET ROBE NA DAN 18.06.2024.
Pronađen i arsen
„U poljoprivrednom zemljištu, nakon ispitivanja zaštićenih područja u Srbiji, utvrđeno je da u Vojvodini, Šumadiji i Bajinoj Bašti postoje više vrednosti opasnih materija od maksimalno dozvoljenih“, izjavila je direktorka Instituta za zemljište u Beogradu Mira Milinković.
________________________________________
To istraživanje o zagađenosti poljoprivrednog zemljišta u Srbiji sprovedeno je u okviru projekta Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine (SEPA).
Odabrana su tri potencijalna lokaliteta – zaštićeno područje Nacionalnog parka Tara i međunarodne reke Drina, zaštićeno područje u okviru jezera Palić i Ludoš i u okviru zaštićenog područja vodosnabdevanja Gružanskog jezera.
„Ispitival...
Beograd
Interesovanje za tov junadi otkada je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede povećalo podsticaj na 22000 dinara za utovljeno june isporučeno klanici ili izvozu je povećano! To je i učvrstilo visoku cenu teladi težine 120-150 kg. Ova kategorija teladi se najviše traži, a cena je oko 900€ po komadu, a ona teža od 150-170 kg, prodaju se i po 1000-1100 € po komadu.
Ponuda muške teladi starosti 5 meseci iz domaće proizvodnje, nije veća od 50000 grla pa tovljači podmladak za tov uvoze uglavnom iz Rumunije. Ovaj posao prate uginuća i prodaja bez karantina od pojedinih uvoznika. Klaničari najviše vole da uvezenu telad odmah zamene za utovljenu junad. U ovoj kompenzaciji tovljači rizikuju zbog zdravlja uvezene teladi i nepovoljne cene junadi u zameni.
Potražnja ...
Novi Sad, 18.6.2024.
Grad je oštetio kukuruz u više regiona u Srbiji, a najviše je ovom nepogodom pogođena okolina Jagodine, Bačka, deo Šumadije, okolina Ivanjice...
Gradonosni oblaci su naneli štetu mnogim usevima jer je veličina leda bila kao zrno pasulja ili veličine oraha. Proizvođači sada procenjuju mogućnosti za oporavak njiva i tačno znaju sa kojim stanjem se mogu pomiriti, a koja njiva može da nastavi razvoj. Međutim, povrtari i voćari ne mogu računati na rod ako su plodovi oštećeni ledom. Ratari koji su pretrpeli štetu na kukuruzu imaju dilemu - da li ga preoravati ili ne. Njima dr Dragana Latković v.d. direktora Instituta za ratarstvo i povrtarstvo poručuje:
dr Dragana Latković
Moj savet je da sačekaju 4-5 dana i da ne preoravaju kukuruzna polja iako izgledaju ošteć...
IZVOR: RTS
Obeležava se međunarodni dan borbe protiv suša i poplava. Posledice klimatskih promena sve više oseća i Srbija. Klimatolog i profesor na Poljoprivrednom fakultetu Ana Vuković Vimić kaže za RTS da smo nekada imali jednu sušu na svakih 10 godina, a sada čak pet, i da ih možemo očekivati još više.
Srbija je izašla iz kontinentalne klime kakvu smo poznavali do pre dvadesetak godina. U proseku, suša nam preti svake druge godine, a sve učestalije biće i superćelijske oluje.
Veličina zrna grada se povećava, baš kao i šteta u poljoprivredi. Rešenje za očuvanje proizvodnje hrane stručnjaci vide u sistemskom uvođenju zalivnih i protivgradnih sistema, novih sorti i hibrida, kao i u efikasnijem obaveštavanju građana o vremenskoj prognozi.
Klimatolog i profesor na Poljoprivre...