Evo koliko nude otkupljivači, a koliko traže ratari
Izvor: Dnevnik.rs
Žetva pšenice ovih dana krenula je u punom obimu. Tamo gde je rod pre zahlađenja već skinut, ratari su uglavnom zadovljni prinosom i kvalitetom zrna, što je mimo očekivanja, jer su sazrevanje hlebnog zrna pratile blaga zima i prolećna suša.
Međutim, solidni prinosi ne prate i adekvatnu cenu novog roda. Opet je na tržištu ista situacija kao u protekle dve godine: poljoprivrednici su nezadovoljni niskom akotnom cenom novog žita, koje vredi sada u žetvi 19 i 20 dinara po kilogramu i ne pokriva troškove proizvodnje.
Na Produktnoj berzi Novi Sad kilogram pšenice iz 2023. godine prodaje se za 20,5 dinara bez poreza na dodatu vrednost i 22,55 dinara sa PDV-om. Istovremeno u preduzeću Žito Bačka novi rod otkuplj...
Beograd
Dok je žetva pšenice za neke tek počela, juče je Slaviša Dabižljević, urednik poznate emisije „Otkos“ Novosadske televizije, saopštio da su u Vojvodini rane sorte požnjevene i da će ovih dana ukupna žetva biti na polovini. Dabome, južno od Beograda, žetva počinje kasnije.
I ove godine se pokazalo da oni ratari koji su primenili sve agrotehničke mere, mogu očekivati, ili već imaju prinose koje donose dobit. Nažalost, i dalje imamo proizvođače koji pšenicu seju bez zaštite zrna ili bez potpune obrade i to umanjuje prinos. Ima i onih ratara koji ne koriste zaštitu tokom proleća. Prinosi se kreću 3500-5000 kg po jutru - kaže Dabižljević.
Ratari u okolini Bečeja beleže i veće prinose od 5000 kg po jutru sa 81 hektolitrarske težine. Ipak, među proizvođačima glavna tema je otku...
IZVOR: BIZNIS.RS
Autor: Ljiljana Begović
PROŠLE GODINE ZASEJANO OKO 600.000 HEKTARA PŠENICE
Posejana u optimalnim agrotehničkim rokovima pšenica se trenutno nalazi u fazi bokorenja, a procena je da je njena proizvodnja u Srbiji zasnovana na oko 600.000 hektara, dok su usevi spremno ušli u zimski period. Prema prognozama, ove godine očekuje se samo za 0,84 odsto manja svetska proizvodnja pšenice i za šest odsto manji izvoz.
Srbija je od 1. jula do kraja 2023. godine izvezla 576.000 tona pšenice i brašna preračunato u zrno. Na godišnjem nivou trošimo maksimalno 1,7 miliona tona.
Prema proceni „Žitounije“, a polazeći od situacije na tržištu brašna u Srbiji, godišnja meljava pšenice iznosi oko milion tona.
“Zbog smanjene potrošnje hleba po glavi stanovnika i smanjenog br...
Novi Sad, 10.1.2024.
Zbog najezde miševa u celini se pravo stanje na žitnim poljima i ne zna, ali se nazire da nije dobro, saglasni su agronomi
Poljoprivredni stručnjaci koji su uspeli da obiđu pšenična polja - pokrivena sa malo snega - nisu zadovoljni zatečenim stanjem. Primećeno je da pšenicu i ječam uništavaju miševi pogotovo na oranicama gde ratari iza lepog vremena nisu primenili zaštitu. Zbog najezde miševa u Banatu su već neki poljoprivrednici preorali semensku pšenicu. Međutim, u celini se pravo stanje na žitnim poljima i ne zna, ali se nazire da nije dobro, saglasni su agronomi.
Kovač Nandor-Čajka iz Bečeja ima oko 80 hektara zasejane pšenice i nešto manje ječma. Kao iskusan proizvođač ništa nije prepustio slučaju.
Vladimir Rankov i Slaviša Dabižljevi...
Prof. dr Miroslav Malešević (Poljoprivredni fakultet)
Ranije nego u prosečnim godinama pšenica ulazi u fazu vlatanja, tj. porasta u stablo. To je posledica veće sume temperatura koju su biljke nakupile tokom jeseni i zime. Vlatanje ili kolenčenje znači prelazak biljaka u generativnu fazu kada se formiraju broj klasića u klasu, broj cvetova u klasiću i reproduktivni organi u cvetovima. Proizvođači vlatanje mogu prepoznati tako što pod prstima mogu napipati prvo kolence (nodus) stabla neposredno iznad površine zemljišta. U suštini, vlatanje označava porast u stablo, odnosno to je momenat kada prva (donja) internodija iznosi na površinu zemljišta ostale internodije (4) i budući klas koji se nalazi na začetku vršne internodije.
Ova faza je veoma važna za formiranje potencijala za prinos ...