Petak, maj 1Agro servis

Oznaka: RTS

Posle suše u jesenju setvu pšenice – najkasnije za 30 dana isplata direktnih davanja poljoprivrednicima -VIDEO

Posle suše u jesenju setvu pšenice – najkasnije za 30 dana isplata direktnih davanja poljoprivrednicima -VIDEO

Agrar u Srbiji, Vesti
Izvor:RTS Povećanje subvencija za 10.000 dinara, rezultat je kompromisa između poljoprivrednika i Vlade Srbije, izjavio je za RTS agroekonomski analitičar Žarko Galetin. Ističe da će najveći deo tog novca biti potrošen na pšenicu koju ćemo posejati na oko 600.000 hektara, što je 50.000 više nego prošle godine. Vlada Srbije usvojila je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi. Na osnovu dogovora šest poljoprivrednih udruženja i resornog ministarstva, proizvođači će na 18.000 dinara po hektaru dobiti još 10.000 dinara koje ne moraju da pravdaju računima. "Ta mera je proizvod kompromisa i pomoći će ratarima da u jesenjoj setvi ublaže probleme nastale zbog suše", rekao je za RTS agroekonomista Žarko Galetin. Prema njegovim rečima, uprk...
Hoćemo li zabraniti uvoz mesa zamrznutog duže od šest meseci i uskladiti se sa pravilom EU – VIDEO

Hoćemo li zabraniti uvoz mesa zamrznutog duže od šest meseci i uskladiti se sa pravilom EU – VIDEO

Vesti
IZVOR: RTS Pripremajući se za zimu, potrošači kupuju više mesa pa su klaničari povećali obim otkupa životinja. I dok cena svinja od oko 200 dinara beleži blagi pad, cena junadi raste i trenutno se stabilizovala na nešto više od 320 dinara. Agroekonomski analitičar Čedomir Keco kaže da ovakvi trendovi neće uticati na značajne promene cena u mesarama, makar ne do sezona slava. Očekivanja farmera koje se bave svinjarstvom da će se cena vratiti na nešto više od dve stotine dinara je realnost, kaže za RTS, agroekonomski analitičar Čedomir Keco i dodaje da bi toga trebalo da budu svesni brojni mali klaničari koji koriste svoje položaje u sredinama gde nema velikih industrijskih klanica pa često podignu cenu mesa i prerađevina više nego što je realno. Govoreći o ceni prasadi koja...
Poljoprivrednici na skupštinskoj raspravi, predložene mere za novi agrarni budžet – VIDEO

Poljoprivrednici na skupštinskoj raspravi, predložene mere za novi agrarni budžet – VIDEO

Vesti
IZVOR:RTS Stočarstvo je stub poljoprivrede i treba ga dodatno podsticati, ali se ne sme praviti razdor sa proizvođačima iz drugih grana agrara, rečeno je na skupštinskoj raspravi o pravednijoj raspodeli podsticaja u poljoprivredi u narednom agrarnom budžetu. Više od 180 predstavnika poljoprivrednih udruženja bilo je u Narodnoj skupštini, gde se govorilo o problemima, ali su predložene i mere za novi agrarni budžet koji se usvaja u oktobru. Predstavnici udruženja tražili su, takođe, da se reši problem osiguranja useva, poljoprivrednih penzija, ali i da se uvede red u katastar. Prema njihovim rečima, proizvođači južno od Save i Dunava ne mogu da upišu zemljište u katastar, te im to kasnije pravi problem da se prijave u e-agrar, što je uslov za dobijanje subvenc...
Kako da znate da je meso koje kupujete sveže i bezbedno

Kako da znate da je meso koje kupujete sveže i bezbedno

Drugi pišu
IZVOR:RTS AUTOR:GORAN ĐOKOVIĆ Na velikim vrućinama hrana se, posebno ona životinjskog porekla brže i češće kvari nego obično – zbog toga je veterinarska inspekcija intenzivirala svoj rad. Pod lupom nadležnih službi su zvanična prodajna mesta, ali i ona alternativna poput tezgi i buvljaka. Posebna pažnja je usmerena na velike gradove. Rizik se povećava što sunce jače sija – u veoma kvarljive namirnice spadaju mleveno meso i proizvodi od njega, proizvodi od jaja, posebno majonez i mlečni proizvodi. Građani sa kojima je ekipa RTS-a razgovarala kažu da pitaju da li je meso sveže, proveravaju boju i miris, ali kupuju i na poverenje. U potrošačkim organizacijama apeluju da treba biti veoma obazriv pri izboru i kupovini lako kvarljivih namirnica. "Privredni subjekti su prema...
Gde treba uložiti sredstva iz IPARD tri ptograma

Gde treba uložiti sredstva iz IPARD tri ptograma

Drugi pišu
IZVOR: RTS Autor:MARIJA MILADINOVIĆ LISOV Zbog velikog interesovanja poljoprivrednika za Meru jedan IPARD tri programa, koji je namenjen ulaganju u objekte i zasade, konkurs za prijavu produžen je do 26. jula. Da bi Ministartvo poljoprivrede moglo da bude spona između evropskih sredstava i srpskih poljoprivrednika, neophodno je da što pre potpišemo finansijski sporazum. Od 175 miliona evra iz IPARD dva programa iskoristili smo tek 80 miliona, a najviše para potrošili smo na kupovinu traktora. Poljoprivrednici kažu da bi novac iz IPARD-a tri valjalo iskoristi za investicije u složenije projekte poput prerade i čuvanja poljoprivrednih proizvoda. Do 28. juna iz IPARD dva programa odobreno su 1.554 projekta vredna oko 148 miliona evra. Isplaćeno je 80 miliona za 1.151 proje...
Srbija u novom klimatskom periodu – mora da se menja i način na koji proizvodimo hranu

Srbija u novom klimatskom periodu – mora da se menja i način na koji proizvodimo hranu

Drugi pišu
IZVOR: RTS Obeležava se međunarodni dan borbe protiv suša i poplava. Posledice klimatskih promena sve više oseća i Srbija. Klimatolog i profesor na Poljoprivrednom fakultetu Ana Vuković Vimić kaže za RTS da smo nekada imali jednu sušu na svakih 10 godina, a sada čak pet, i da ih možemo očekivati još više. Srbija je izašla iz kontinentalne klime kakvu smo poznavali do pre dvadesetak godina. U proseku, suša nam preti svake druge godine, a sve učestalije biće i superćelijske oluje. Veličina zrna grada se povećava, baš kao i šteta u poljoprivredi. Rešenje za očuvanje proizvodnje hrane stručnjaci vide u sistemskom uvođenju zalivnih i protivgradnih sistema, novih sorti i hibrida, kao i u efikasnijem obaveštavanju građana o vremenskoj prognozi. Klimatolog i profesor na Poljoprivre...
Šansa da povećamo izvoz povrća – da li je kukuruz šećerac nova malina, a grašak jabuka

Šansa da povećamo izvoz povrća – da li je kukuruz šećerac nova malina, a grašak jabuka

Drugi pišu
ZVOR:RTS AUTOR:ZORICA SINADINOVIĆ Povrtarska proizvodnja u Srbiji zauzima oko 87.000 hektara. Prošle godine izvezli smo 126.616 tona svežeg i prerađenog povrća u vrednosti od 134,6 miliona evra. Kupcima u inostranstvu najviše smo prodavali smrznuti kukuruz šećerac, grašak, papriku, kao i sveže i prerađene krastavce. Istvremeno, iz inostranstva smo najviše kupovali krompir, paradajz, pasulj. Na uvoz povrća potrošili smo 185,8 miliona evra. Stručnjaci kažu da Srbija ima šansu da poveća izvoz. Kako? Izvoz povrća iz Srbije u poslednje vreme beleži rast od 3 do 5 posto godišnje. Naši najveći kupci su Nemačka, Italija, Rusija, a veoma značajne destinacije su i zemlje regiona, pre svega, Hrvatska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina. Prostora za povećanje izvoza i te kako ima, kažu stručnjaci...
Ministarka Tanasković: Ulažemo u poljoprivredu 600 miliona evra, pre svega u mala i srednja gazdinstva

Ministarka Tanasković: Ulažemo u poljoprivredu 600 miliona evra, pre svega u mala i srednja gazdinstva

Drugi pišu
IZVOR:RTS Plan razvoja Srbije "Skok u budućnost - EKSPO 2027" uključuje i poljoprivredu i poljoprivredne proizvođače. Planira se rast subvencija od 70 odsto, a država će najviše pažnje posvetiti stočarima. Cilj je da se stočni fond ne samo sačuva već i uveća, a prvi efekti se očekuju do kraja godine, rekla je za RTS ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković. Ono što je započeto prošle godine biće nastavljeno u ovoj godini, a kako naglašava ministarka poljoprivrede ulaganja u poljoprivredu ići će uzlaznom linijom do 2027.godine. Ono što je započeto prošle godine biće nastavljeno u ovoj godini, a kako naglašava ministarka poljoprivrede ulaganja u poljoprivredu ići će uzlaznom linijom do 2027.godine. Razgovor Ivane Tatomir Čkonjević sa Jelenom Tanasković "Mi smo povećali s...
Podsticaji za stočare

Podsticaji za stočare

Drugi pišu
IZVOR:RTS AUTOR:MILE NOVAKOVIĆ Nakon što je doneta Uredba o raspodeli podsticaja u poljoprivredi za ovu godinu, razloga za zadovoljstvo mogu imati stočari. Trećina sredstava ili 23 milijarde dinara namenjenih za direktna plaćanja namenjena su stočarima. Zahvaljujući ovom novcu očekuje se oporavak mlečnog govedarstva, ali i povećanje broja kvalitetnih tovnih junadi. U zemljoradničkoj zadruzi "Agročoka" iz Čoke u stajama imaju 180 tovnih junadi. Cena njihove "žive mere" je na kraju prošle godine dostigla isplativih 3,2 evra za kilogram. Pogodnost za tov je jeftinija stočna hrana, koju zadruga proizvode na svojim njivama zahvaljujući sistemu od dve žetve godišnje. Pripremili: Mile Novaković i Dragan Živković "Radimo po dve kulture, znači na senažama radimo kulturu raži, pos...