Utorak, jun 23Agro servis

Autor: Agro

Proizvodnja električne energije od biogasa iz stajnjaka odličan dodatni izvor prihoda i našim stočarima

Vesti
 OD KRAVE I MLEKO I STRUJACrvenka, 26 februar 2016.Izvor: Večernje novostiRačunica je Petru Miletiću, vlasniku farme sa 150 goveda u Crvenki, pokazala da mu, osim mleka, i energija od biogasa može doneti podjednako dobru zaradu. U muži ima oko 130 grla i po svakom u proseku dobija 25 litara mleka, koje prodaje za 37 dinara po litru, a treba računati i na premiju koja je još sedam dinara. Mesečno, mleko donese oko 14.000 evra. Kada si, kako ukazuju stručnjaci, uložio novac u postrojenje za proizvodnju električne energije na biogas, prihod od prodaje struje bio bi mu mesečno više nego duplo veći, odnosno još 15.000 evra.Postrojenja za proizvodnju električne energije koja prerađuju biogas, odnosno stajnjak s govedarskih farmi - kako je ocenjeno na seminaru posvećenom proizvodnji obnovlji...

Više od brojeva

Vesti
 SLOVENAČKA DOMAĆINSTVA MEĐU NAJSIROMAŠNIJIM U EUSlovenačka domaćinstva važe za najsiromašnija u Evropskoj uniji, sa prosečnom neto vrednošću imovine od oko 150.000 evra po domaćinstvu, navodi se u istraživanju Evropske centralne banke (ECB), koje je prenela slovenačka agencija STA. Prema rezultatima ankete koju je ECB sprovela u 15 zemalja EU, najbogatija domaćinstva ima Luksemburg, gde je prosečna neto vrednost imovine po domaćinstvu 710.000 evra. Odmah iza Luksemburga je Kipar sa prosečnom vrednošću od 670.900 evra. Belgija je trećeplasirana sa gotovo dvostruko manjom prosečnom vrednošću po domaćinstvu od Kipra – 338.600 evra. Slede Estonija – 291.400, Italija 275.200, Austrija 265.000 i Francuska – 233.400 evra. Nemačka je tek na devetommestu sa prosečnom neto vr...

ŽESTOKA BITKA ZA DRŽAVNE HEKTARE

Vesti
 Beograd, 3. decembar 2015.Izvor: NINPolitičari na lokalu, komisija pri ministarstvu i Vlada odlučivaće da li će državnu zemlju zakupljivati strane kompanije, domaći tajkuni ili poljoprivredna gazdinstva, a kriterijumi za to će se tek naknadno utvrditi podzakonskim aktima.Ne predviđaju izmene i dopune Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu ukidanje odredbe po kojoj stranci ne mogu postati vlasnici srpskih hektara. Ona ostaje na snazi, verovatno do septembra 2017, kada će država biti primorana da i stranim i domaćim državljanima, pod istim uslovima, prodaje nepokretnosti, pa i oranice, na šta je Srbija pristala potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.Ne predviđaju, suprotno očekivanju stručne javnosti, ni kriterijume i ograničenja za buduće vlasnike oranica, kako se n...

Drugi pišu: Informativna kampanja evropska budućnost poljoprivrednika

Vesti
 ŠTA OČEKUJE HRVATSKOG SELJAKA U EU?Zagreb, 22. maj 2012.  Hrvatski poljoprivre­dnici imaju buduć­nost u Evropskoj uniji, samo je po­trebno još više po­dstaći stručne službe kako bi im se pravovremeno usmerila sva potrebna pomoć da bi se što bolje pripremili - zaključila je u Osi­jeku Snježana Španjol, zamenica ministra poljoprivrede, na jednoj od četiri regionalne informativ­ne konferencije nazvane „Evrop­ska budućnost hrvatskog poljoprivrednika”. Konferencije su održane u Osijeku, Zagrebu, Opa­tiji i Splitu, a glavni akcenat je bio na direktnim plaćanjima u po­ljoprivredi i uslovima višestruke usaglašenosti.Ovu promotivnu kampanju fi­nansirala je Evropska unija, a cilj je informisanje hrvatskih poljoprivrednika o Zajedničkoj p...

ULOŽIO 150.000 EVRA, A OSTAO BEZ VOĆNJAKA

Vesti
 Vršac, 25. mart 2016.Izvor: Večernje novostiKako je jedan papir doveo Veroljuba Grozdu iz sela Parte, kod Vršca, u vrzino kolo apsurdaKada je Veroljub Grozda, voćar iz sela Parta, kod Vršca, 2012. zasadio jabuke na parceli od 5,7 hektara, koju je njegova unuka Brankica uzela u zakup od države na dve decenije, nije ni slutio da će samo tri godine kasnije ostati bez ove investicije, vredne 150.000 evra, i to samo zbog jednog papira! Nedostajala mu je, kaže, saglasnost Direkcije za investiciona ulaganja, kako bi uopšte smeo da uđe u posed državnog zemljišta, što je ustanovljeno tek kada je zakasnio sa plaćanjem zakupa, pa je tada na inicijativu države došlo do raskida ugovora. Očajni Grozda objašnjava da je odmah posle javne licitacije, na kojoj je dao najveću ponudu u Srbiji od 2....

Drugi pišu: Uprkos potencijalima Hrvatska među 10 najvećih uvoznika svinjetine iz EU

Vesti
 HRVATSKA UVEZE SVINJETINE KOLIKO SVE ZEMLJE EU ZAJEDNO!Zagreb, 25. maj 2012.  Neverovatno, ali istinito, Hrvatska čak izvozi kukuruz u Španiju, gde njime hrane svinje, a zatim u Hrvatsku izvoze svinjske polutke, tvrdi predsednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja.Čak su 20,1 posto manje krmača i 21,3 posto manje tovljenika proizveli hrvatski uzgajivači svinja prošle godine u odnosu na godinu pre. Porazne brojke govore i o gotovo 20.000 tovljenika više uvezenih u prva tri meseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, tako da će Hrvatska, ne promene li se ti dramatični trendovi, sasvim sigurno slediti sudbinu Slovenije, u kojoj se proizvodnja svinja ulaskom u EU i više nego prepolovila, upozorava Branko Bobetić, direktor GIU Croatistočara.SKUPO I SVE SKUPLJEKako napred, s ob...

Privatizacija ili krađa

Vesti
 I ZADRUGARI TRAŽE PROVERENovi Sad, 4. april 2013.Nakon juče objavljene najave u listu „Dnevnik” i prenete u „AgroServisu” u kojoj piše da će iduće nedelje biti osnovana posebna radna grupa u državnoj administraciji za proveru više od pedeset obavljenih privatizacija instituta i zadruga, „AgroServisu” su se javili poljoprivrednici iz Futoga, Horgoša, Čerevića, Ečke...U Futogu, kako smo čuli, i dalje tvrde da je privatizacija imanja „Planta” sumnjivim radnjama uneta u „Dijamant agrar” iz Zrenjanina i da je u paketu nakon toga prodata „Agrokoru” iz Zagreba.Bivši članovi zadruge „Čot” iz Čerevića ukazuju da zbog neizvršene revizije Zadružnog saveza Vojvodine ovu zadrugu koriste pojedinci kao svoju, a kako...

Poruka naučnika

Vesti
 NEMA OPASNOSTI PO ZDRAVLJEBeograd, 29. mart 2013.  Povišene količine aflatokisna M1 koje su nađene u mleku u Srbiji ne predstavljaju rizik po zdravlje ni u slučaju da je takva namirnica konzumirana, poručili su stručnjaci na raspravi u Privrednoj komori Srbije (PKS). Kako su ocenili učesnici skupa, nema razloga za paniku, a nastala situacija će brzo biti rešena. U Srbiji se pije zdravo mleko i osim toga treba isključiti mogućnost da se aflatoksin pojavi u mesu i jajima.Načelnik Nacionalnog centra VMA za kontrolu trovanja prof. dr Slavica Vučinić objasnila je da su u Srbiji u mleku pronađene povišene količine aflatoksina između 0,05 do nešto više od 0,1 mikrograma po kilogramu, a da prisustvo i do 0,5 mikrograma ne predstavlja rizik po zdravlje. Da bi se što više neutralizov...

Pogled iz prakse

Vesti
 KUKURUZNI PLAMENACNovi Sad, 25. jun 2014.PSS Jagodina Savetodavac za zaštitu bilja, dipl.ing. Ljiljana JeremićKukuruzni plamenac je polifagna štetočina. Najvažnija biljka hraniteljka je  kukuruz, a može se javiti i na drugim biljkama (konoplja, hmelj, proso, sirak, suncokret, sudanska trava i druge). Očekuje se povećanje broja leptira i treba pratiti broj štetočina. Kukuruzni plamenac može imati jednu jednu ili dve generacije godišnje. Broj generacija i intenzitet napada zavise najviše od vlažnosti vazduha i temperature.  Suša izaziva veliku smrtnost u vreme piljenja i  ubušivanja gusenica u stabljiku.Ova štetočina prezimljava u stadijumu odrasle gusenice u stabljici i kočanki ili u zemljištu u delovima isečene i zaorane kukuruzne stabljike. U ovoj fazi gusenice s...

Savet stručnjaka

Vesti
 ISHRANA BREMENITIH I KOZA U LAKTACIJINovi Sad, 15. april 2014.Izvor: PKB PoljoindustrijaDa bi se dobio zdrav i vitalan podmladak koze treba dobro hraniti u toku perioda bremenitosti, koji se prema njihovim potrebama u ishrani može podeliti na dve glavne faze.Prva faza obuhvata prvih 15 nedelja skoznosti, kada kvalitetna ispaša zadovoljava sve njihove potrebe. Druga faza bremenitosti obuhvata zadnjih mesec i po dana pre jarenja koza, kada se značajno povećavaju potrebe za svim hranljivim materijama.Za ishranu koza u poslednjoj podfazi skoznosti najpodesniji su seno dobrog kvaliteta i određena kokličina koncentrata. Ishrana koncentratom može započeti na 6-8 nedelja pre jarenja sa količinom od 200 gr po kozi na dan. Količina sena treba da se kreće do 2,5 kg na dan.U drugoj polovini brem...