JAGMA ZA DRŽAVNE NJIVE
Sombor, 12. februar 2016.
Izvor: Dnevnik
Zakup državnih oranica u somborskom ataru, tačnije nezadovoljstvo zainteresovanih da obrađuju državne njive, u poslednjih nekoliko godina iskazivano je čestim protestnim okupljanjima ispred zdanja Skupštine grada. Tako se i u sredu ispred Županije pojavilo oko 150 nekadašnjih radnika poljoprivrednog preduzeća „Graničar" iz Gakova, koji, za razliku od pre nekoliko dana okupljenih poljoprivrednika, zahtevaju od lokalne samouprave i Vlade Republike Srbije da se 3.500 hektara, koje su do sada obrađivali, po ko zna koji put izuzme iz licitacije državnih oranica i ponudi „u paketu" sa „Graničarem" potencijalnom strateškom investitoru.
Kako su Gakovčani ustvrdili na sastanku sa pomoćnikom gradonačelnika Borisom Bulovićem, njihovo selo postaje „socijalna bomba”, jer je velika većina radno sposobnih stanovnika bez bilo kakve prilike da radi i zaradi. Zato bivši zaposleni apeluju na lokalnu samoupravu da prihvate njihov predlog i zemlju, koju je do sada obrađivao „Graničar”, izuzmu iz licitacije, kako bi je ponudili ozbiljnim investitorima. Radnici kažu da bi na taj način u selu bilo sačuvano 150 radnih mesta i dosadašnja delatnost kombinata. Budućem strateškom partneru pripalo bi kompleks od oko 3.500 hektara oranica i očuvan stočni fond „Graničara", a negdanji radnici veruju da bi ozbiljan investitor imao interes i za dodatna zapošljavanja.
Pomoćniku prvog čoveka izvršne vlasti u Somboru nije preostalo ništa drugo do da obeća skori sastanak i sa gradonačelnikom Sašom Todorovićem, koji će, zajedno sa ostalim nadležnim državnim organima, razrešiti nerazmrsiv čvor u koji je uvezano državno poljoprivredno zemljište u ovom kraju. Imajući u vidu da se radnici gakovačkog „Graničara“ u prethodnom periodu nisu libili ni protestnih marševa na Beograd, tačnije Vladu Srbije, ne treba sumnjati da će se ponovo pojaviti pred dverima Županije, ukoliko do sastanka i kakvog-takvog rešenja ne dođe.
Zadatak koji se našao pred ovdašnjim, ali i državnim vlastima je gotovo nemoguć, i sastoji se u tome da zadovolje sve apetite individualnih poljoprivrednika za zakupom državnih oranica, a da pri tome ne aktiviraju odavno tempiranu socijalnu bombu koja otkucava u Gakovu, čije je poljoprivredno preduzeće, zbog zastrašujuće velikih dugova potpuno neinteresantno za potencijalne kupce. Pri tome je imperativ poštovati zakonska rešenja i termine vezane za obavezu izdavanja u zakup državnih oranica, te sledstveno tome punjenje budžeta države i lokalne samouprave. Upravo zbog nemogućnosti da se celo zamešateljstvo razreši bilo presecanjem ili razmršavanjem čvora u koji su se upleli brojni interesi, skoro 17.000 hektara državnog poljo-zemljišta se već dve godine ne iznajmljuje u propisanoj proceduri, čime se našlo na meti uzurpatorima raznih fela. Kolika šteta nastaje od cele ove situacije dovoljno dokazuje i činjenica da je samo ovdašnji gradski budžet umesto projektovanih 106 miliona dinara od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta na samom kraju 2015 godine prihodovao samo 14 miliona. Koliko je od tog očekivanog novca završilo u džepovima onih koji su bez ikakvog, ili najblaže rečeno sumnjivog, pravnog osnova plodouživali državnu zemlju, pitanje je možda i za druge državne organe, pored onih kojima je u opisu posla upravljanje državnom imovinom.
GAKOVAČKI POTOP
Da je brod spasa za još uvek neprivatizovano poljoprivredno preduzeće odavno isplovio i potonuo, jasno je iz podatka da je zvanični dug „Graničara" a.d. na kraju prošlog meseca bio čak 916 miliona dinara, što ga je stavilo na 47 mesto na listi preduzeća sa najvećom blokadom računa. Ovoliki dug, kombinovan sa činjenicom da gakovačko preduzeće u potpunosti zavisi od državnih oranica ujedno je i osnovni razlog zašto do sada nije bilo zainteresovanih za njegovu privatizaciju.