Novi Sad, 7. april 2014.
Izvor: Dnevnik
Ovih dana opet su se u mestima nadomak Novog Sada, poput Kaća i Čeneja, povele priče o ceni poljoprivrednog zemljišta, koje, kako kažu meštani, raste li raste. Prema njihovim rečima, vrednost jutra oranica u čenejskom i kaćkom ataru dostigla je 10.000 evra.
– Oglas za njive po toj ceni i ne osvane, kupac se pojavi istog dana – rekao nam je meštanin Kaća koji prodaje svojih par jutara, kako kaže, najkvalitetnije kaćke zemlje. Ove je parcele dosad davao u arendu, ali čim je odlučio da ih proda, našao je kupca, koji, izgleda, ne pita za cenu.
Međutim, poljoprivrdnici iz Kaća s kojima smo razgovarali kažu da je takav slučaj verovatno pojedinačan i da cena zemlje ne raste, nego pada u poslednje vreme. Nisu je, vele, pogurale ni famozne priče o tome kako će doći stranci i pokupovati naše njive.
– Svakom ko se bavi poljoprivredom jasno je da su to naduvane priče i naduvane cene. Njive su poskupljivale do prošle godine, ali sada cena stagnira, što je i normalno, jer kome se isplati da uz ovako niske cene poljoprivrednih proizvoda tako skupo plaća zemlju – kaže za “Dnevnik” poljoprivrednik Vojislav Malešev iz Kaća.
Kao primer navodi da su ovih dana četiri kaćka jutra prodata za oko 28.000 evra. Kaže da je jutro koštalo od 8.000 do 8.500 evra, ali je sada 7.000–7.500 evra.
– Naravno, svako svojoj zemlji diže cenu. Ali, kome je u interesu da plati puno, kad uz ovakve cene pšenice i kukuruza treba da radi 20 godina, uz prosečan rod i prosečnu cenu, da bi mu se isplatilo – kaže Malešev, podsećajući da je cena zemlje počela da raste kada se zahuhtala priča o tome kako će sve biti drugačije kad stranci dođu i kada se primaknemo EU. – Primeri Češke, u kojoj je hektar zemlje 5.000 evra, ili Rumunije, gde se može kupiti i za 2.500, to demantuju. Pa neće stranac doći u Srbiju i kupiti pet jutara u Kaću, pet u Kisaču, a pet na Čeneju – veli naš sagovornik.
I poljoprivrednik Miroslav Ivković iz Žednika kaže da zemlja pojeftinjuje i da će se taj trend nastaviti.
– Promenilo se poslovanje u poljoprivredi. Proizvodi su drastično pojeftinili u poslednje dve godine. Tako je i sa zemljom. Pre godinu dana ovde je hektar bio 10.000 evra, a sada je 8.000. U nekim selima u okolini Subotice hektar se može kupiti i za 7.000 evra – kaže Ivković, napominjući da je i pomoć paorima iz agrarne kase sve manja.
Podseća da su pre nekoliko godina subvencije po hektaru iznosile, ako se imaju u vidu i olkšice za gorivo, ukupno oko 20.000 dinar, a sada su 12.000. I to je, veli, razlog zbog kojeg su ratari u sve lošijoj poziciji, a već su dovoljno zaduženi da bi uzimali zajmove za kupovinu njiva, pa se uglavnom okreću arendi.
Ivković je ubeđen da će i restitucija doprineti padu cene zemljišta. Procenjuje se da će u ovom postupku država starim vlasnicima, to jest njihovim naslednicima, vratiti oko 100.000 hektara, uglavnom vojvođanskih njiva.
– To će još oboriti cenu zemljišta. Mnogi koji će dobiti njive u restituciji ne bave se poljoprivredom, već će se odlučiti za prodaju, što će povećati ponudu i dovesti do novih cenovnih pomeranja – kaže Ivković.
Međutim, ako je suditi po onome što smo iz razgovora sa poljoprivrednicima čuli, nije u svim delovima Vojvodine cena zemlje u padu. Sremci, na primer, kažu da je kod njih obrnuto. Šiđani vele da su njihove njive sve skuplje. Hektar se u šidskoj opštini, u zavisnosti od lokacije, prodaje za 8.000–15.000 evra. Kako su nam šidski ratari rekli, u nekim ovdašnjim selima nude se i velike parcele, preko 50 hekatra.
PROBLEMATIČAN ZAKUP
– Zakup državne zemlje je nešto sa čime poljoprivrednici imaju najviše problema, zbog čega Ministarstvo poljoprivrede i priprema nov nacrt Zakona o poljoprivrednom zemljištu – rekao je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić na nedavnom sastanku s predstavnicima Udruženja „Banatski paori“ u Kovačici.
Predsednik Udruženja „Banatski paori“ Jan Husarik je naglasio da ima jako puno zloupotreba u kojima su oštećena poljoprivredna gazdinstva, zbog čega je na sastanku bilo reči o tome kako može da se popravi ta situacija.