TANJIRAČA GLAVNI „ALAT”
Novi Sad, 26. septembar 2012.
Prof. dr Miroslav Malešević i prof. dr Branko Marinković, sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, nakon detaljnog snimanja oranica koje su bile zahvaćene sušom za list „Gazdinstvo” su pripremili stručni osvrt o predstojećoj setvi pšenice i ječma. U ovoj poruci se kaže:
– Ono što u ovom trenutku proizvođači treba da znaju je istina –veliki nedostatak padavina. Od oktobra prošle godine do 1. septembra ove godine fali od 190 do 304 litre, u zavisnosti od regiona. Veliki je deficit vlage u zemljištu. U ovom trenutku, za pšenicu, ne dolazi u obzir oranje. Svaka biljna vrsta koja je sad završavala vegetaciju (kukuruz, soja, suncokret) iz površinskog sloja nikad ne koriste u poslednjem delu vegetacije vlagu. Nema je. Vlage nema, izuzev u području Vršca koji je u avgustu dobio 154 litre. Tu je možda čak i moguće oranje. Savetujemo da se ni tu ne radi obrada, nego da se radi bilo koji drugi način redukovane obrade. Biljna vrsta koja je sada pred usev nije iskoristila vlagu iz tog gornjeg sloja. Ako pooremo, mi ćemo to malo vlage što ima okrenuti na dubinu 20 santimetara, a sa dubine 20-25 santimetara ćemo izbaciti potpuno suvo zemljište. To zemljište će biti u grudvama ili čak i ako ne bude u grudvama neće imati vlagu. Nesmemo tu vlagu što imamoizgubiti, do tih 15-20 santimetara.Bez obzira i ako je zemljište bilo suvo – ima 12 posto vlage. Ako ga okrenemo i otvorimo brazdu, a budu topli dani, mi ćemo još više vlage izgubiti. Znači nema otvaranja brazde, ne treba zemljište otvarati!
Znamo da ratari sada traže rešenje za pripremu zemljišta: može bilo koji način upotrebe sem pluga!Ni u jednoj godini, malte ne, za pšenicu ne treba orati plugom, ali ako nije moguće i treba nešto da uradimo, ako nemamo savremene mašine, onda tanjiraču imamo. Potrebno je tanjiračom dva-tri puta proći, čak i kad su žetveni ostaci odneti i setvo spremačem se u tri četiri prohoda može spremiti zemljište za setvu pšenice. Ako idemo tanjiračom, odmah posle tanjirače mora da bude zatvaranje brazde. Kako ide tanjirača, tako mora ići setvospremač, pratiti je tako i zatvorimo zemljište.
Bez analize zemljišta zaista je teško dati pravu preporuku za đubrenje. Gde ima dovoljno fosfora i kalijuma đubrenje je azotno, ali na osnovu analize, a ne po tradiciji i osećanjima. To nas može odvesti u pogrešnom smeru. Bitno je najmanje dati 50 posto od potrebne količine azota sad u je sen, jer će nam u proleće biti kasno. Azot mora da se spusti u zonu korena, a zemljište je presuvo. Zima je bila 2000. na 2001. godinu vlažna, a 2000. sušna, najbolji rezultati su bili u svim ogledima gde je 100 posto zaoran azot u jesen 2000. godine. Znači, najmanje dati 50 posto od potrebne količine azota sada za pšenicu, da se spusti u zonu na 50-60 santimetara za proleće. To posebno molimo ratare da uvaže.
Za strna žita treba da se ispoštuju rokovi koji su poznati, znači, ječam 25. septembar do 10-15. oktobra najkasnije, pšenica 5. oktobar, produženi neki rok setve može da bude 5. novembar, ali u ovoj godini nemamo razloga da sejemo pšenicu 5. novembra, raž treba sejati od 20. septembra do 15-20. oktobra. Šta ako nemamo dovoljno vlage? Svaki proizvođač mora da proceni kakvo je stanje vlage u njegovom zemljištu. Ako pšenicu ostavimo u džaku, to je sigurna varijanta da ćemo izgubiti optimalni rok setve, jer može da padne dve, tri, četiri kiše i onda ne možemo da sejemo, pa taman se prosuši, pa opet ne možemo da sejemo… Znači, gde je zemljište jako suvo, sačuvati vlagu ispod zone 6-7 santimetara. U Ukrajini to rade na velikim površinama. Taj površinski sloj do sedam santimetara osušiti, ali ne dublje, setvospremačam ili drljačom rastresiti, osušiti, u suvo posejati, ali zemljište mora biti idealno pripremljeno da i najmanja kiša koja padne dovoljno ovlaži. Seme tada ujednačeno i ravnomerno niče. Ako imamo jednu biljku koja je nikla danas, a drugu biljku koja je nikla za deset dana, one ne mogu biti jednake u konkurenciji, nema prinosa iduće godine. Dakle, ako se pređe dva do tri puta tanjiračom i setvospremačem, zemljište će se dobro pripremiti. Zemljište je toliko suvo da se grudve drobe. Možda će nas troškovi pripreme setve ove godine koštati više, ali to je jedina garancija nekih sigurnih prinosa za iduću godinu – poruka je dr Miroslava Maleševića i dr Branka Marinkovića.