petak, februar 7Agro servis

ARAPSKIM NOVCIMA ZALIVAĆEMO 25.000 HEKTARA

 

Novi Sad, 3. oktobar 2013.

Izvor: Dnevnik

U narednih nekoliko dana stići će prvi zajam za poljoprivredu iz Ujedinjenih Aparskih Emirata – stotinu miliona evra, kao deo kredita na 20 godina, s kamatom od 2,5 posto. Prvi arapski novci namenjeni srpskom agraru iz sušnih Emirata uliće se u naše njive kroz sisteme za navodnjavanje.

Srbija ih, poručuju nadležni, dočekuje spremna, s gotovim projektima.

– Obezbeđeni su svi uslovi za realizaciju projekata navodnjavanja u Srbiji koji se finansiraju iz Fonda za ekonomski razvoj Abu Dabija – izjavio je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić.

On je rekao da prva faza radova obuhvata 13 projekata na teritoriji cele Srbije, a najavljeni iznos ulaganja pokriće početnu fazu navodnjavanja, na oko 25.000 hektara, od ukupno 100.000 koji su obuhvaćeni generalnom Studijom izvodljivosti. Osim novih irigacionih sistema, projektom je obuhvaćena i revitalizacija postojećih, što uključuje i dvonamenske sisteme otvorenih zemljanih kanala.

Glamočić je dodao da će realizacija projekta navodnjavanja uključiti i krajnjeg korisnika, osim osnovne infrastrukture za navodnjavanje, kao što su crpne stanice s hidromehaničkom opremom, otvorena mreža glavnih i distributivnih kanala, cevovodi pod pritiskom sa stacionarom mrežom i drugo.

– To podrazumeva najsavremeniju opremu za navodnjavanje – sisteme “kap po kap” za voćarske kulture i plastenike, samohodne automatske uređaje za navodnjavanje – tifone s kišnim rampama za povrtarske kulture i stožerni uređaj tipa “centar pivot” i “renyer linear” za ratarske – objasnio je ministar poljoprivrede.

Bivši ministar finansija i privrede i čovek za vezu s Emiratima Mlađan Dinkić kazao je da je to tek prvi takav kredit – drugi bi trebalo da se troši na opremu u poljoprivredi.

– Iz Abu Dabija već sredinom ove nedelje stiže i firma „Mubadala“ na potpisivanje dva sporazuma – veli on.

Pomenimo, po podacima naših stručnjaka, Srbija ima najmanji procenat navodnjavanih površina u Evropi. Međutim, zapravo ne znamo tačno koliko njiva zalivamo. Najčešće se barata podatkom da navodnjavamo oko 100.000 hektara, ali ipak će biti da su u pitanju veće površine. Prosta računica ukazuje na to. Povrća, recimo, sejemo na oko 310.000 hektara, a od toga je 86.000 hektara krompira, koji se navodnjava oko 20 ili 30 odsto. Međutim, preostalih oko 220.000 hektara uglavnom ne može bez vode. Stručnjaci iz povrtarske branše napominju da od tih 220.000 hektara pod povrćem mora da se navodnjava 80 odsto površina, što je oko 170.000 hektara. Dakle, samo se povrća zalije mnogo više nego što statistika zabeleži.

Kako god, arapski novci dobro će nam doći. Stručnjaci ističu da je taj zajam velika razvojna šansa za podizanje sistema za navodnjavanje u najugroženijim delovima Srbije, gde se može razvijati intenzivna poljoprivredna proizvodnja.

Direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede Drago Cvijanović izjavio je da je svaki dinar uložen u agrotehniku, posebno u navodnjavanje, dobrodošao jer je to garancija ostvarenja punog genetskog potencijala naših kultura, uključujući i voće, povrće i vinovu lozu. On je rekao da se domaće sorte izvoze u zemlje gde postoji puna primena agrotehničkih mera i da se tamo postižu prinosi koji su blizu maksimuma genetskog potencijala. Cvijanović je skrenuo pažnju na to da nisu sva zemljišta pogodna za primenu sistema za navodnjavanje jer nisu istog kvaliteta, a ni svi krajevi Srbije nemaju izgrađenu kanalsku mrežu. Osim toga, mora se voditi računa o tome da su sistemi skupi i da treba da opravdaju troškove ulaganja. Investicije te vrste treba primeniti kod proizvodnje takvih kultura koje trpe povećane troškove ulaganja jer to zahteva i korišćenje energije, a toškovi su posebno veći tamo gde se za upumpavanje ili ispumpavanje vode iz kanala upotrebljava dizel. 

UNIŠTILI I ONO ŠTO SMO IMALI

Agroekonomski analitičar Milan Prostran kazao je da je Srbija imala izgrađenih 150.000 hetara sistema za navodnjavanje, ali je to devastirano zbog neodržavanja i da se sada navodnjava između 35.000 i 38.000 hektara.

On je ocenio da bi povećanje sadašnjih površina za još 25.000 hektara bilo velika stvar.

– Pokušavao sam stručno da objasnim da ne možemo za godinu, tri ili pet, navodnjavati milion hektara, ali kada bismo godišnje povećavali površine pod sistemima za novadnjavanje po 50.000 hektara, to bi bilo veoma dobro – kazao je on.

Ostavite odgovor

Dozvoli obaveštenja o novim vestima! Da Ne hvala