subota, februar 8Agro servis

Potrošnja veštaka

 

PROIZVODNJA ĐUBRIVA OŽIVELA, A NJIVE I DALJE POSNE

Šabac, 30. decembar 2013.

Izvor: Dnevnik

Srbija je po potrošnji mineralnih đubriva od 80 do 120 kilograma po hektaru obradivog zemljišta, na poslednjem mestu među zemljama regiona i ispod proseka Evropske unije. U poslednjih nekoliko godina primetan je pomak, potrošnja blago raste a, što je veoma važno, oporavlja se i proizvodnja đubriva po kojoj smo nekada bili za primer drugima.

U širenje proizvodnje pojedine domaće kompanije uložile su značajna sredstva u proteklih nekoliko godina, međutim, oporavak proizvodnje đubriva ne prati i odgovarajuća upotreba tih sredstava u domaćoj poljoprivredi.

– Aktuelni podaci govore da je ukupna potrošnja mineralnih đubriva u Srbiji u 2012. godini bila oko 400.000 tona, od čega je domaća proizvodnja pokrivala oko 35 odsto ili oko 140.000 tona. Ostatak je dolazio iz uvoza – navodi u razgovoru za „Dnevnik” pomoćnik generalnog direktora „Eliksir grupe” Živko Miljević. – Po podacima Svetske banke za 2010. godinu, potrošnja đubriva u Srbiji je dva do tri puta manja nego u Hrvatskoj ili Sloveniji. Jedan od uzroka niske potrošnje đubriva u Srbiji svakako jeste kriza, ali je u tom segmentu izuzetno značajna i uloga i podrška države, ali i nepostojanje povoljnih i lako dostupnih izvora finansiranja poljoprivredne proizvodnje.

Naš sagovornik podseća na to da je nekadašnja SFRJ, krajem osamdesetih godina prošlog veka, imala kapacitete za proizvodnju mineralnih đubriva od 3,4 miliona tona godišnje, a u Republici Srbiji proizvodilo se oko dva miliona tona. Fosforna i NPK đubriva činila su 70 odsto proizvodnje, dok su ostatak predstavljala azotna đubriva. Problemi domaće hemijske industrije, prvenstveno proizvođača mineralnih đubriva, počeli su devedesetih godina prošlog veka, kada je zbog sankcija bio onemogućen uvoz sirovina i izvoz gotovih proizvoda. Zbog nedostatka obrtnih sredstava i kreditnih linija za kapitalne investicije, izostanka redovnog održavanja i nemogućnosti plasmana gotovih proizvoda, propadaju velike državne kompanije poput „Zorke“ Šabac, HIP-a „Prahovo“, „Agrohema“ …

Poslednjih nekoliko godina čini se da se u proizvodnji mineralnih đubriva u Srbiji stvari ipak menjaju nabolje. Naime, dve velike domaće kompanije – „Eliksir grupa“ i „Viktorija grupa“ – investicijama u nova proizvodna potrojenja ipak pokreću stvari s mrtve tačke.

– „Eliksir grupa“  privatizovala je delove nekada najznačajnijih industrijsko-hemijskih kompleksa bivše Jugoslavije – HI „Zorka“ Šabac i HIP „Prahovo“ – i planira da u periodu od 2011. do 2015. godine uloži više od 65 miliona evra u pokretanje proizvodnje i modernizaciju potpuno devastiranih industrijskih postrojenja – kaže Miljević, i dodaje da je veći deo tih ulaganja realizovan te je „Eliksir–Zorka“ u Šapcu, tokom letnjih meseci pokrenuo proizvodnju kompleksnih mineralnih đubriva u potpuno novom proizvodnom postrojenju.

I „Viktorija grupa“ je nastavila da investira u svoje proizvodno postrojenje u Bačkoj Palanci i danas „Fertil“, njena članica, proizvodi oko 100.000 tona kompaktnih mineralnih đubriva godišnje. „Fertil” je prva fabrika u Srbiji koja proizvodi mineralna đubriva tipa NPK i NP koristeći tehnologiju kompaktiranja – fleksibilnu tehnologiju koja ne uključuje hemijske procese i ne zagađuje okolinu. Od osnivanja fabrike „Fertil” 2006. godine, „Viktorija grupa” je investirala oko deset miliona evra u unapređenje proizvodnje i drugih poslovnih procesa.

IZ „ELIKSIRA” TEČE 650.000 TONA

– Investicija „Eliksir grupe” u kupovinu i izgradnju savremenog i ekološki prihvatljivog postrojenja u Šapcu iznosi 38 miliona evra a proizvodni kapacitet je više od 300.000 tona kompleksnih mineralnih đubriva godišnje. „Eliksir–Prahovo“ privatizovan je u julu 2012. godine i nakon inicijalnog ulaganja od pet miliona evra, pokrenuta je proizvodnja fosforne kiseline i mineralnih đubriva – kaže Živko Miljević, napominjući da su planirana ukupna ulaganja u obnavljanje i modernizaciju postrojenja u „Eliksiru–Prahovo“ više od 30 miliona evra do kraja 2015. godine, čime će se obezbediti kapacitet proizvodnje od 250.000 tona mineralnih đubriva i oko 90.000 tona fosforne kiseline godišnje.

Ostavite odgovor

Dozvoli obaveštenja o novim vestima! Da Ne hvala