Utorak, april 21Agro servis

Vesti

Gakovčani opet traže da se izuzmu iz licitacije

Vesti
 JAGMA ZA DRŽAVNE NJIVE Sombor, 12. februar 2016.Izvor: DnevnikZakup državnih oranica u somborskom ataru, tačnije nezadovoljstvo zainteresovanih da obrađuju državne njive, u poslednjih nekoliko godina iskazivano je čestim protestnim okupljanjima ispred zdanja Skupštine grada. Tako se i u sredu ispred Županije pojavilo oko 150 nekadašnjih radnika poljoprivrednog preduzeća „Graničar" iz Gakova, koji, za razliku od pre nekoliko dana okupljenih poljoprivrednika, zahtevaju od lokalne samouprave i Vlade Republike Srbije da se 3.500 hektara, koje su do sada obrađivali, po ko zna koji put izuzme iz licitacije državnih oranica i ponudi „u paketu" sa „Graničarem" potencijalnom strateškom investitoru.Kako su Gakovčani ustvrdili na sastanku sa pomoćnikom grad...

GEOGRAFSKO POREKLO PROIZVODA OTVARA TRŽIŠTA

Vesti
 Novi Sad, 24. maj 2015.Izvor: RTVNacionalna oznaka geografskog porekla proizvoda je veoma značajna i to je ono na čemu bi država i sami proizvođači trebalo mnogo više da rade, stav je Privredne komore Srbije. Nema puno naših proizvoda koji imaju geografsko poreklo, ali kako kažu u Privrednoj komori Srbije, ta institucija intezivno radi na olakšavanju procedura i dobijanja statusa geografskog porekla što čini uvećanu dodatu vrednost jednog proizvoda.Sremski kulen, svrljiški sir belmuž, homoljski med, futoški kupus, leskovački ajvar, užička prepečenica rakija, sve su to proizvodi sa oznakom geografskog porekla. Proizvođači koji imaju tu robnu marku, kažu da ona daje dobru početnu poziciju proizvodu na domaćem, ali i na stranom tržištu.Proizvođač svrljiškog sira belmuž Vlada Krstić kaže...

SUŠA PRAZNI OBORE

Vesti
 Melenci/Beograd, 21. avgust 2015Izvor: Večernje novostiŽega ovog leta podiže cene stočne hrane i ozbiljno ugrožava uzgajanje svinja u našoj zemlji. Pretnja i od uvoza iz EU. Sa cenom od 160 dinara po kilogramu, proizvođači nemaju nikakvu zaraduNekad sam gajio i po 20 tovljenika, a sada sam ostavio samo pet, za sopstvene potrebe. Ne isplati mi se da gajim više. Svinje gotovo da niko i ne traži, a ova suša će samo da poskupi stočnu hranu, pa zarade sigurno neće biti.Ovako situaciju u svojim oborima komentariše Stanko Jovanović, poljoprivrednik iz Melenaca, jedan u nizu malih uzgajivača, koji su ili značajno smanjili, ili sasvim odustali od gajenja svinja za tržište. Posebno ih brinu sve ozbiljnije najave da će zbog ovogodišnje suše porasti cene kukuruza i stočne hrane, što će biti još ...

Žetva kakve odavno nije bilo?

Vesti
 PRVA LEKCIJA SAVLADANABeograd, 8. jul 2015.Čedomir KecoSlučajno ili ne, dogodilo se da cena ovogodišnjeg roda pšenice sa 15,50 din/kg poraste za skoro dinar istog dana kada su predstavnici Unije poljoprivrednih proizvođača (organizatori otkazanog protesta) iz Sremske Mitrovice dobili obećanje u Vladi da će Robne rezerve intervenisati na tržištu, ako cena bude znatno ispod cene prošlogodišnjeg roda. Praktično, država je poslala jasan signal da neće zaboraviti ratare, iako u kasi za ovakav iskorak nema planiranog novca.Cena posle prvih otkosa pomalo raste i bez PDV-a je 16,50 din/kg.Ponuda zrna još nije u punom jeku i to je osnovni razlog što se ne može znati šta donosi septembar. Po tradiciji, cena u ovom mesecu je niža od one žetvene. Ove godine žetva će potrajati duže nego lani, a p...

IZVOZNICI NAJVIŠE PROFITIRAJU NA SRPSKOJ MALINI

Vesti
 Beograd, 18. decembar 2015.Izvor: PolitikaDomaći proizvođači maline, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvih deset meseci ove godine izvezli su oko 82.500 tona malina i tako definitivno potukli konkurenciju iz Poljske koja je ove sezone imala slabiji rod zbog suše. Prognoze su da će 2015. malinari završiti kao svetski rekorderi u izvozu ovog voća.Na tim sjajnim rezultatima će profitirati uglavnom strani otkupljivači koji ovde imaju registrovane firme i koji malinu kupuju smrznutu (za oko dva evra po kilogramu), a na njoj u kasnijoj preradi zarađuju višestruko. Malo je poznato da se od srpske maline u svetu pravi oko hiljadu različitih proizvoda i to ne samo za prehrambenu, već i za farmaceutsku i hemijsku industriju. Strunjaci kažu, da nijedna druga malina, proizvede...

CEPIVO O TROŠKU STOČARA

Vesti
 Beograd, 1. septembar 2015.Izvor: Večernje novostiVakcinacija stoke od "plavog jezika" neće, iako je bilo najavljeno, biti besplatna. Seljaci će plaćati 60 odsto, a ostatak Ministarstvo poljoprivrede. Za uspešnu vakcinaciju potrebno 80 odsto grlaU Upravi za veterinu Ministarstva poljoprivrede obećavali su da će vakcina protiv bolesti "plavog jezika" biti besplatna, ali stočari će i te kako platiti, saznaju "Novosti". Naime, kako se u dopisu resornom ministarstvu navodi, pelcovanje će se zbog "restriktivnog budžeta, raditi samo u slučaju da vlasnici to nameravaju i da su spremni da finansiraju 60 odsto cene vakcine, a resorno Ministarstvo - ostatak!A, da bi bilo neke koristi od vakcine, mora da bude vakcinisano najmanje 80 odsto populacije.Srbija je ...

DA LI VEĆ JEDEMO „MUTANTE“

Vesti
 Beograd, 28. decembar 2015.Izvor: Večernje novostiNema garancije da se zdravo hranimo iako nam je poljoprivreda jaka. Meso i mleko uvezeno iz EU dobija se od životinja hranjenih GMOSrbija će uskoro moći da se pozdravi sa zdravom hranom. Ukoliko država podlegne pritiscima Evrope i Svetske trgovinske organizacije i "pojuri" da dozvoli promet genetički modifikovane hrane, sateraće domaće poljoprivrednike, jer će, kako kažu stručnjaci, dozvoliti uvoz proizvoda čija će proizvodnja ovde biti zabranjena. Tako je naša zemlja na dobrom putu da uništi ono po čemu je prepoznatljiva, a to je proizvodnja konvencionalne soje.Prema podacima kompanije "Dunav soja", Srbija je jedan od tri najveća proizvođača soje u Evropi. Ujedno, imamo dovoljno soje za potrebe domaće industrije s...

SRBIJU USLOVLJAVAJU DA PRIHVATI GMO

Vesti
 Beograd, 21. jul 2015.Izvor: Večernje novostiNaša zemlja jedina u Evropi ima tržišni lanac proizvodnje soje koja nije genetski modifikovana. Ova tradicija ugrožena niskim cenama, ali i preporukama EU i STO da se zakon o GMO uskladi sa EU regulativomSrbija je jedina zemlja u Evropi koja ima tržišni lanac proizvodnje soje koja nije genetski modifikovana. Ipak, ova duga i uspešna tradicija postaje ugrožena niskim cenama ove ratarske kulture, ali i preporukama Evropske unije i Svetske trgovinske organizacije da se važeći zakon o GMO uskladi sa EU regulativom.Kako kažu u Asocijaciji "Dunav soja", Srbija je najveći evropski proizvođač i jedina država u Evropi koja svoje potrebe zadovoljava iz sopstvene proizvodnje, a da ima i izvoz u vrednosti od 82 miliona dolara.- Prethodnih go...

PESTICIDIMA NIJE MESTO NA DEPONIJI

Vesti
 Sombor, 26. februar 2016.Izvor: DnevnikGotovo da ne prođe dan, a da u medijima i na društvenim mrežama ne osvanu fotografije i napisi o tome kako se ugrožava biljni i životinjski svet na vojvođanskim njivama neodgovornim ponašanjem samih poljoprivrednika, kada je u pitanju korišćenje pesticida. Po pravilu, kao jedan od najčešćih flagrantnih primera neodgovornog postupanja se navode po ataru razbacane kutije, kese, plastični sudovi i ostala ambalaža u kojima se prodaju pesticidi. Oni malo manje nesavesni, čak ovakvu ambalažu i zakopavaju, iako je za raspad materija koje neminovno zaostaju u iskorišćenoj ambalaži potrebno od 20 do 30 godina, a procena je da tone pesticida završavaju na deponijama. Upravo zbog toga somborska Poljoprivredna stručna služba, po rečima mr Gordane Forgi...

REJONIZACIJA U AGRARU

Vesti
 Jagodina, 15. oktobar 2014.Izvor: RTSU Srbiji se uzgojem domaćih životinja može baviti svako poljoprivredno gazdinstvo. Međutim, ako žele da gaje ratarske, povrtarske, voćarske i vinogradarske kulture, ubuduće će biti neophodna rejonizacija u agraru. To je jedna od najznačajnijih mera u poljoprivredi, kako bi se znalo koju proizvodnju podsticati u kom kraju. Cilj mera je povećanje konkurentnosti srpske poljoprivrede.Nekada je svaki kraj u Srbiji bio čuven po onome što se u njemu gaji. Tako je Jagodina bila poznata po gajenju ćurana. Danas ih uzgaja samo jedna porodica."Ulaganja su velika, mogu da kažem da mi svi u komšiluku kažu da nema računa, kažu to mnogo jede, ali vrate se pare, koje si uložio", kaže Žarko Ristić iz sela Dragocvet kod Jagodine.Ć...