Subota, jul 11Agro servis

Vesti

Sušenje šljiva

Vesti
 NA CENI KRUPNIJI PLODOVIProkuplje, 18. decembar 2014.Izvor: PSSS ProkupljeKlase se određuju brojem plodova u pola kilograma, tako da prva klasa sadrži 50-60 plodova.Po broju stabala, šljiva je naša najvažnija voćna vrsta od koje se raznovrsnom preradom dobijaju različiti proizvodi. Najznačajniji i najvažniji proizvod je osušena šljiva koja, osim hranjive vrednosti, ima i neke druge osobine, kao što je regulisanje probave. Kvalitetna suva šljiva, isto kao i pekmez od svežih i osušenih šljiva, uvek se može plasirati na inostrano tzžište.Sušenje različitih vrsta poljoprivrednih proizvoda je najstarija tehnologija konzerviranja i čuvanja hrane, koja se usavršava i danas. Pri konzerviranju različitih vrsta poljoprivrednih proizvoda sušenjem, pored toplotne energije Sunca, koriste se i dru...

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO)

Vesti
 ZEMLjORADNICI U DUŽNIČKOM ROPSTVU Izvor: Vaseljenska Televizija, adv. Zorica TršićPre izvesnog vremena objavljena je vest o protestu žena Malog Zvornika ispred filijale Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) u Prijepolju, koje su uveče zaspale kao domaćice i supruge radnika, a probudile se kao zemljoradnice sa prosečnim dugom od 1,5 miliona dinara po osnovu neizmirenih doprinosa za PIO. Zaključak novinskog teksta je bio da niko, pa ni filijala PIO u Prijepolju ispred koje je organizovan protest, ne zna o čemu se radi, što je direktno protivno propisima matične evidencije i zdravom razumu.U filijali Šabac je teško bolesni muškarac, koji nije mogao da overi zdravstvenu knjižicu zbog navodnog duga za PIO, za koji nije znao, pretio da će skočiti sa zgrade filijale ukoliko mu ne...

ŽESTOKA BITKA ZA DRŽAVNE HEKTARE

Vesti
 Beograd, 3. decembar 2015.Izvor: NINPolitičari na lokalu, komisija pri ministarstvu i Vlada odlučivaće da li će državnu zemlju zakupljivati strane kompanije, domaći tajkuni ili poljoprivredna gazdinstva, a kriterijumi za to će se tek naknadno utvrditi podzakonskim aktima.Ne predviđaju izmene i dopune Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu ukidanje odredbe po kojoj stranci ne mogu postati vlasnici srpskih hektara. Ona ostaje na snazi, verovatno do septembra 2017, kada će država biti primorana da i stranim i domaćim državljanima, pod istim uslovima, prodaje nepokretnosti, pa i oranice, na šta je Srbija pristala potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.Ne predviđaju, suprotno očekivanju stručne javnosti, ni kriterijume i ograničenja za buduće vlasnike oranica, kako se n...

Novosti u svinjarstvu

Vesti
 EKOLOŠKO GAJENJE KRMAČA I PRASADIS etološkog gledišta, krmače se same odvajaju od skupine i grade gnezdo za prasenje. Stoga im treba omogućiti slobodno prasenje i dati na raspolaganje materijal za savijanje gnezda, koje će biti u zatvorenom boksu.Boks za prasenje treba biti veličine 7,5 m2, a izlaz za slobodno kretanje 2,5 m2. Fiksiranje je dopušteno jedino kod problematičnih krmača.Postoje tri načina držanja krmača i prasadi, a dele se na pojedinačno držanje, kombinovano i držanje u grupi. U svim navedenim načinima držanja krmače se drže slobodno i nisu fiksirane u ukleštenjima, kao što je to slučaj u konvencionalnom držanju.Pojedinačno držanje krmača organizuje se u individualnim fiksnim boksovima. U njima ostaju zajedno s prasadi sve do njihovog prirodnog odbijanja.Pri kombinovano...

Ovčarstvo i profitabilnost

Vesti
 RIDO RASA – NOVI IZAZOV ZA FARMERAMr Zoran Novaković Rido rasa ovaca je kanadska rasa ovaca koja je stvorena i uzgaja se u Kanadi. Rasa je nastale u Istraživačkom centru u Kanadi.  Kao početna osnova u stvaranju ove rase poslužile su stada Sufolka, Šropšira i Dorset rase. Rido ovca predstavlja genetsku mešavinu sledećih rasa: finski landras 40%, Sufolk 20%, Istočno frizijska 14%, Šropšir 9%, Dorset 8%. Preostalih 9% je udeo Lester rase, Ševiota, Romni i Koridala rase.Rido rasa je nastala iz potrebe da se istraživanjima stvori takva rasa koja će uz optimalni selekcijski rad, putem ukrštanja dati kao proizvod ovcu za najintenzivniju održivu proizvodnju jagnjećeg mesa. Takođe, istraživanja u Kanadi su bila skoncentrisana na otklanjanje sezonskih ograničenja za reprodukci...

Pogled iz prakse

Vesti
 KUKURUZNI PLAMENACNovi Sad, 25. jun 2014.PSS Jagodina Savetodavac za zaštitu bilja, dipl.ing. Ljiljana JeremićKukuruzni plamenac je polifagna štetočina. Najvažnija biljka hraniteljka je  kukuruz, a može se javiti i na drugim biljkama (konoplja, hmelj, proso, sirak, suncokret, sudanska trava i druge). Očekuje se povećanje broja leptira i treba pratiti broj štetočina. Kukuruzni plamenac može imati jednu jednu ili dve generacije godišnje. Broj generacija i intenzitet napada zavise najviše od vlažnosti vazduha i temperature.  Suša izaziva veliku smrtnost u vreme piljenja i  ubušivanja gusenica u stabljiku.Ova štetočina prezimljava u stadijumu odrasle gusenice u stabljici i kočanki ili u zemljištu u delovima isečene i zaorane kukuruzne stabljike. U ovoj fazi gusenice s...

Podizanje vinograda

Vesti
 SUNČANE STRANEValjevo, 18. decembar 2014.Izvor: PSSS ValjevoSamo močvarna ,hladna, previše plitka i zaslanjena zamljišta ne dolaze u obzir za gajenje vinove loze.Najpovoljnija ekspozicija terena za vinograd su blage kosine okrenute prema jugu i jugozapadu. Jugoistočni položaji mogu se koristiti u povoljnijim klimatskim uslovima, a severni samo u izuzetno toplim područjima.Za gajenje vinove loze najpovoljniji su brežuljkasti tereni i blage padine okrenute prema jugu i jugoistoku, a manje povoljni su ravničarski i tereni s izraženim reljefom. Naročito su nepovoljne depresije u kojima se zadržava voda, a u njima se sakupljaju i hladne vazdušne mase koje mogu dovesti do zamrzavanja loze.Po stepenu inklinacije (nagnutosti), zemljišta se svrstavaju u sledeće kategorije:Blago nagnuta zemlji...

Proizvodnja električne energije od biogasa iz stajnjaka odličan dodatni izvor prihoda i našim stočarima

Vesti
 OD KRAVE I MLEKO I STRUJACrvenka, 26 februar 2016.Izvor: Večernje novostiRačunica je Petru Miletiću, vlasniku farme sa 150 goveda u Crvenki, pokazala da mu, osim mleka, i energija od biogasa može doneti podjednako dobru zaradu. U muži ima oko 130 grla i po svakom u proseku dobija 25 litara mleka, koje prodaje za 37 dinara po litru, a treba računati i na premiju koja je još sedam dinara. Mesečno, mleko donese oko 14.000 evra. Kada si, kako ukazuju stručnjaci, uložio novac u postrojenje za proizvodnju električne energije na biogas, prihod od prodaje struje bio bi mu mesečno više nego duplo veći, odnosno još 15.000 evra.Postrojenja za proizvodnju električne energije koja prerađuju biogas, odnosno stajnjak s govedarskih farmi - kako je ocenjeno na seminaru posvećenom proizvodnji obnovlji...

GDE I KOJU RIBU PECAJU NAŠI TRGOVCI?

Vesti
 Novi Sad, 23. decembar 2011.Pred nama su dani povećane potrošnje ribe. I ove godine samo trećina ribe je iz naših voda, a dve trećine iz uvoza. Ponuda je povećana i riba se nudi u marketima, ali i na trotoaru.Trebalo bi pazariti samo u prodavnicama koje imaju rashladne vitrine ili bazene. Važno je i da se pročita deklaracija na kojoj su navedeni podaci o proizvođaču, uvozniku, distributeru, kao i rok upotrebe i uslovi čuvanja. Treba izbegavati kupovinu van prodavnica, u kofama na trotoarima i pazariti samo u registrovanim ribarnicama – poručuju iz inspekcije.Sveža riba mora da ima bistre oči, crvenkaste škrge, krljušti koje su svetle, čvrste i ne otpadaju. Na pritisak prsta riblje meso mora da bude čvrsto, nelepljivo i elastično. Nikako ne sme da ima neugodan miris. Treba je ču...

Drugi pišu: Uprkos potencijalima Hrvatska među 10 najvećih uvoznika svinjetine iz EU

Vesti
 HRVATSKA UVEZE SVINJETINE KOLIKO SVE ZEMLJE EU ZAJEDNO!Zagreb, 25. maj 2012.  Neverovatno, ali istinito, Hrvatska čak izvozi kukuruz u Španiju, gde njime hrane svinje, a zatim u Hrvatsku izvoze svinjske polutke, tvrdi predsednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja.Čak su 20,1 posto manje krmača i 21,3 posto manje tovljenika proizveli hrvatski uzgajivači svinja prošle godine u odnosu na godinu pre. Porazne brojke govore i o gotovo 20.000 tovljenika više uvezenih u prva tri meseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, tako da će Hrvatska, ne promene li se ti dramatični trendovi, sasvim sigurno slediti sudbinu Slovenije, u kojoj se proizvodnja svinja ulaskom u EU i više nego prepolovila, upozorava Branko Bobetić, direktor GIU Croatistočara.SKUPO I SVE SKUPLJEKako napred, s ob...